Video
Radulović, porijeklom iz Nikšića, optužen je pred Sudom Bosne i Hercegovine za ratne zločine protiv civilnog stanovništva na području Foče, uključujući mučenje, nezakonita zatvaranja, paljenje imovine i seksualno zlostavljanje civila tokom rata. Optužnica protiv njega potvrđena je još 2020. godine, ali postupak u Bosni i Hercegovini nije okončan jer se toj zemlji ne može suditi u odsustvu optuženog.
On je takođe neko vrijeme bio nedostupan organima gonjenja Crne Gore, međutim izručen je našoj državi iz Srbije u julu 2025. godine, radi izdržavanja kazne zatvora od dvije godine i tri mjeseca zbog napada na službeno lice, kao i preostalog dijela kazne od tri mjeseca zbog ugrožavanja sigurnosti. Dodatno, protiv njega se vodi postupak zbog osnovane sumnje da je izvršio krivična djela stvaranja kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja, zelenaštvo, ali i silovanje djevojke u Nikšiću.
Kako bi postupak mogao biti okončan, Crna Gora mora iz susjedne nam države dobiti zamolnicu i po istoj odlučiti o izručenju ili o preuzimanju postupka.
VIŠI SUD UPUTIO NA SDT
Portal Standard se povodom ovog slučaja obratio Višem sudu u Podgorici sa pitanjima o tome da li je Crna Gora preuzela ili namjerava da preuzme krivično gonjenje Ranka Radulovića po međunarodnoj zamolnici Bosne i Hercegovine.
U odgovoru Višeg suda navodi se da, imajući u vidu odredbu člana 36 stav 2 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, prema kojoj se zamolnica sa spisima upućuje nadležnom državnom tužiocu na čijem području lice ima prebivalište, ovaj sud nije u mogućnosti da odgovori na postavljena pitanja.
Kako su istakli, Viši sud u Podgorici nije nadležan u ovom slučaju, te objasnili da na pitanja portala Standard pravilno i potpuno može jedino odgovoriti Specijalno državno tužilaštvo.
Iz Višeg suda su naveli i da pred tim sudom u Podgorici nije u toku nikakav postupak protiv Ranka Radulovića zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
SDT ĆUTI VIŠE OD DESET DANA
Povodom istog slučaja, Standard je još prije više od deset dana uputio pitanja i Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore, koje je, prema važećim zakonima, nadležno za postupanje po međunarodnim zamolnicama u predmetima ratnih zločina.
Međutim, do danas odgovor SDT-a nije stigao, a tužilaštvo se nije oglašavalo na ovu temu, uprkos ozbiljnosti optužbi i interesovanju javnosti.
Iz odgovora Višeg suda jasno proizilazi da je Specijalno državno tužilaštvo ključna i nadležna institucija za postupanje po zamolnici Bosne i Hercegovine, te da upravo ono treba da saopšti da li je Crna Gora spremna da preuzme krivično gonjenje u ovom predmetu i šta je konkretno preduzeto u ovom slučaju.
ZASTOJ U MEĐUNARODNOJ PROCEDURI
Prema informacijama iz predmeta, Sud Bosne i Hercegovine još nije donio odluku o ustupanju krivičnog gonjenja Crnoj Gori, jer nije dobio zvaničnu potvrdu o izručenju Ranka Radulovića niti obavještenje da je on u pritvoru i dostupan crnogorskim organima.
Bez takve potvrde, sud u BiH ne može donijeti konačnu odluku o ustupanju predmeta, iako je prijedlog Tužilaštva BiH za takav korak ranije razmatran.
Radulović je prema spisima iz tog predmeta optužen da je na području sela Kobilja Ravan i zaseoka Falovići učestvovao u protivpravnom, samovoljnom i vojnim potrebama neopravdanom uništavanju imovine u velikim razmjerama, i to zajedno sa još desetak uniformisanih i naoružanih vojnika srpske i cmogorske nacionalnosti, koji su bili pripadnici vojne jedinice pod komandom Dragoljuba Kunarca zvanog Žaga.
General Kunarac je u Hagu osuđen na 27 godina robije zbog ratnih zločina u okolini Foče.
“Pripadnici Žagine jedinice zajedno, uključujući Radulović Ranka, zapalili su sve kuće u selu”, piše u optužnici BiH.
Optužen je i da je 28. jula 1992. godine na području opštine Foča, učestvovao u protivzakonítom zatvaranju civila bošnjačke nacionalnosti, koje je zlostavljao, tukao, a potom sa ostalim iz formacije nekoliko zarobljenika predao Vojsci Republike Srpske.
Preporučeno
Raduloviću se stavlja na teret i da je početkom avgusta te godine na području opšine Kalinovik, učestvovao u protivzakonitom zatvaranju sedam djevojaka bošnjačke nacionalnosti, koje su odveli iz škole u tom mjestu, te pomogao ili učestvovao u njihovom prisiljavanju na seksualni odnos (silovanje).
