Video
Akcija za ljudska prava tražila je u pismu Tužilačkom savjetu, odnosno vršiteljki dužnosti Vrhovne državne tužiteljke Tatjani Begović, da obezbijede adekvatnu istragu i utvrđivanje odgovornosti rukovodilaca Osnovnog državnog tužilaštva koji su, kako se navodi, svojim propustima učinili da to tužilaštvo godinama ne postupa u preko 3.500 predmeta.
Suprotno stavu rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duška Milanovića da je odgovornost „gotovo neizvodljivo utvrditi, a posebno sankcionisati“, HRA smatra da su v. d. VDT odnosno Tužilački savjet dužni da obezbijede vjerodostojan izvještaj o razmjerama pričinjene štete i da se Specijalno državno tužilaštvo zaduži da ispita odgovornost nadležnih za krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita, protivzakonit uticaj ili nesavjestan rad u službi, pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela itd.
”Zato nas ohrabruje brza reakcija Tužilačkog savjeta da sprovede provjeru u svim ostalim tužilaštvima kako bi se utvrdilo u koliko predmeta je nastupila zastarjelost zbog nepostupanja. Nezakonito je godinama ne postupati i u jednom, a kamoli u hiljadama predmeta. Neodgovorno je unaprijed odbaciti mogućnost da se tu nije radilo o korupciji, zloupotrebi službenog položaja i namjernom pomaganju učiniocima krivičnih djela”, saopšteno je iz HRA.
Kako se navodi, još u oktobru prošle godine su pred Tužilačkim savjetom bile prve informacije o ovoj pojavi i on je dao rok od dva mjeseca rukovodiocu ODT u Podgorici da ispostavi izvještaj.
”Taj rok je istekao i očekujemo da javnost bude obaviještena o razmjerama štete – u koliko predmeta je već nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja – i što će biti preduzeto po pitanju utvrđivanja odgovornosti. U predmetima u kojima je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, radi se o nepopravljivoj šteti jer izvršena krivična djela neće moći da budu sankcionisana”, navodi se u saopštenju.
U pismu upućenom v. d. VDT-a Begović, koja je i predsjednica TS-a, a koje potpisuje izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević, kao skandalozni se ocjenjuju propusti u ODT u Podgorici „koji su doveli do toga da je više od tri i po hiljade predmeta godinama ‘zaboravljeno’ u fiokama tog tužilaštva“.
”Smatramo da je neophodno ispitati i ko je sve od tužilaca ranije bio zadužen tim predmetima i za vrijeme čijeg mandata kao rukovodioca, jer ispitivanje i utvrđivanje odgovornosti u ovoj stvari ne bi smjelo biti olako odbačeno, kako sugeriše gospodin Milanović. Višegodišnje nepostupanje u predmetima treba sagledati ne samo kao profesionalni nemar, tj. teži disciplinski prekršaj državnog tužioca i krivično djelo nesavjestan rad u službi na strani rukovodilaca tužilaštva, već i u kontekstu korupcije, kao krivična djela primanje mita, zloupotreba službenog položaja, protivzakonit uticaj i pomoć izvršiocima krivičnih djela. U protivnom, već poljuljano povjerenje u crnogorsko pravosuđe biće urušeno, sa posebno negativnim posljedicama po pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji”, navodi Gorjanc-Prelević u pismu.
Ona podsjeća da je HRA u svojim dosadašnjim izvještajima ukazivala na, kako navodi, zabrinjavajuće podatke iz izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva u periodu od 2015. do 2020. godine o broju krivičnih prijava koje su odbačene zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.
”Taj broj je bio izuzetno veliki, 1.700 u 2016. i 789 u 2020. godini. Takođe smo ukazivali na nedostatak informacija u izvještajima o radu državnog tužilaštva o ukupnom broju predmeta u kojima je u kasnijoj fazi postupka nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva za 2021. godinu sadržao je i manje podataka nego prethodni izvještaji. Iako su na zahtjev Tužilačkog savjeta u Izvještaj o radu za 2021. godinu dodati podaci o tome da su zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbačene 53 krivične prijave i da je u svakom slučaju zastarjelost nastupila prije podnošenja krivičnih prijava, ispostavilo se da oni nijesu bili tačni. U svakom slučaju, izostala je temeljna provjera razloga nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja u tom veoma velikom broju predmeta iz prethodnih godina. Na to sada podsjećamo pokušavajući da spriječimo da se na isti način (ne)postupa i u ovom slučaju. Državno tužilaštvo mora dosljedno dokazati sposobnost da utvrđuje disciplinsku i krivičnu odgovornost i u sopstvenim redovima ”, navodi se u pismu.
Gorjanc-Prelević u pismu je apelovala na Tužilački savjet i da zaključke izvještaja učini javno dostupnim.
Preporučeno
”Imajući u vidu da je Tužilački savjet 20. oktobra 2023. godine već postavio rok od dva mjeseca za dostavljanje izvještaja, uključujući broj predmeta, ime i prezime nadležnog tužioca i datum kada je zadužen predmetom, o neriješenim predmetima koji se odnose na događaje prije 2019. godine (za osnovna) odnosno 2013. (za viša tužilaštva i SDT), a s obzirom na to da je dati rok već istekao, apelujemo da bar zaključke tog izvještaja učinite javno dostupnim”, zaključuje Gorjanc-Prelević u pismu Begović.
