Video
Vrhovni sud imao je kritički stav na Zakon o oduzimanju imovine, a sudije su istakle snažnu rezervu po pitanju predloženog načina djelotvornosti i efikasnosti postupka. Ukazale su, između ostalog na činjenicu, da je dosadašnja praksa pokazala da nadležni državni organi nisu u dovoljnoj mjeri primjenjivali odredbe tog Zakona, i sugerisale da se predvidi oduzimanje imovinske koristi od lica koje je u bjekstvu, saopšteno je iz ove institucije.
Kako dodaju, sudije su upozorile i na preplitanje krivičnog i građanskog postupka, ocijenivši da predviđeni dualitet procedure može dovesti do neefikasne primjene zakona, te da je otvoreno pitanje djelotvorne pravne pomoći u građanskom postupku.
Predstavnici sudstva su ove stavove izrekli tokom učešća u Radnoj grupi za izradu ovog Zakona i dali svoj aktivni doprinos.
– Naglašavamo i da je Vrhovni sud Crne Gore krajem novembra ove godine organizovao okrugli sto “Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u kontekstu zaštite prava na imovinu” na kojem su usvojeni zaključci koji korespondiraju sa mišljenjem Evropske komisije, a koja je ukazala na ozbiljne rizike i izazove u fazi implementacije propisa ukoliko zakon bude usvojen u ovoj verziji, dodaju iz ove institucije.
Usvojeni su i sledeći zakljuci:
Djelotvorno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje je zasnovano na evropskim standardima i najboljim praksama, predstavlja snažan mehanizam u borbi protiv svih oblika kriminaliteta. U dosadašnjoj sudskoj praksi, ostvaren je napredak u pogledu bilansa rezultata u predmetima trajnog i privremenog oduzimanja imovinske koristi, koji je potrebno dalje unapređivati.
Sudije su obaviještene o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i istakle su snažnu rezervu prema pitanjima djelotvornosti i efikasnosti postupka koji bi bio na predviđeni način revidiran.
Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelanošću, koji je na snazi, predstavlja solidan osnov da se imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću trajno oduzme od osuđenog lica, ali da u praksi nadležnih državnih organa nije došlo do primjene odredbi tog zakona, odnosno instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi, u dovoljnoj mjeri.
Postojeće odredbe Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću treba izmijeniti i dopuniti na način da se: 1) predvidi oduzimanje imovinske koristi od lica koje se nalazi u bjekstvu, ili kada postoje okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje; 2) izmijene uslovi za pokretanje finansijske istrage u pogledu nižeg stepena sumnje da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću; 3) uskladi katalog krivičnih djela iz čl. 2 ovog zakona sa Direktivom EU.
Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, predviđa proceduru u okviru krivičnog postupka do potvrđivanja optužnice za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, a nakon toga nadležnost suda u parničnom postupku. Cijenimo da ovakav dualitet procedure može dovesti do neefikasne primjene zakona. S tim u vezi, naročito se otvaraju pitanja primjene Zakona o parničnom postupku, Zakona o međunarodnom privatnom pravu i operativne i djelotvorne pravne pomoći, koja je više izražena u krivičnim, nego u građanskim stvarima.
Preporučeno
Vrhovni sud Crne Gore nastaviće intenzivno da prati dalji proces izmjena i dopuna postojećeg Zakona, imajući u vidu da je ovo pitanje od izuzetnog značaja za vladavinu prava i zaštitu i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.
