Kako je saopšteno iz Vrhovnog suda, utvrđeno je da se zahtjev VDT-a uglavnom odnosi na osporavanje zaključaka nižestepenih sudova o činjenicama, posebno kada je riječ o ocjeni dokaza i pitanju da li su okrivljeni postupali s umišljajem.
Sud je ukazao da činjenica da je ranijom odlukom Vrhovnog suda utvrđena povreda zakona ne predstavlja sama po sebi dokaz da su okrivljeni izvršili krivična djela koja su im stavljena na teret.
,,Vrhovni sud je naglasio da se krivica za krivično djelo zloupotreba službenog položaja ne može zasnivati samo na činjenici da je određena sudska odluka bila pravno pogrešna. Za postojanje tog krivičnog djela neophodno je dokazati sva njegova zakonska obilježja, uključujući i postojanje umišljaja”, ističe se u saopštenju.
Preporučeno
Kako nižestepeni sudovi nijesu dokazali postojanje umišljaja kod okrivljenih, a navodi zahtjeva su se suštinski odnosili na osporavanje njihovih činjeničnih utvrđenja, Vrhovni sud je zaključio da nijesu učinjene povrede zakona na koje je ukazano zahtjevom za zaštitu zakonitosti.
Video