Video
Vučinić se 4. jula prošle godine, u pratnji advokata Miloša Vuksanovića, predao Specijalnom državnom tužilaštvu nakon dva mjeseca potrage zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao njegov kum Miloš Medenica.
Analizirajući rješenja Višeg i Apelacionog suda o produženju pritvora Vučiniću, Ustavni sud ocjenjuje da su nadležni sudovi propustili da preciznije i konkretnije obrazlože na čemu zasnivaju svoje zaključke da je navedena mjera pritvora, u konkretnom slučaju, jedino primjereno i prikladno sredstvo kojim bi se obezbijedilo prisustvo Vučinića u krivičnom postupku.
Nadležni sudovi su propustili da objasne da li je pritvor, kako svojom težinom, tako i svojim trajanjem, nužan u ovoj fazi postupka, a imajući u vidu dužinu trajanja pritvora i zaprijećenost kazni za djela za koje se Vučinić osnovano sumnjiči.
Sudije Ustavnog suda podsjećaju da lice za koje postoji sumnja da je izvršilo krivično djelo može, na osnovu odluke nadležnog suda, biti zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka, te da vrijeme pritvora mora biti svedeno na najkraće moguće vrijeme.
”Svako ko je uhapšen ili lišen slobode ima pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude pušten na slobodu do suđenja, te da se puštanje na slobodu može usloviti jemstvima da će se lice pojaviti na suđenju. U tom smislu sudovi vode računa da pritvor do suđenja ne smije biti duži od razumnog roka, kao i da okolnosti koje idu u prilog produženju pritvora procjenjuju kroz primjenu načela srazmjemosti propisanog odredbom člana 163 Zakonika o krivičnom postupku. Ovo naročito zbog toga što se opasnost od bjekstva sa protekom vremena smanjuje. Protekom vremena razlozi za držanje nekog u pritvoru slabe, jer se pritvor uračunava u kaznu”, pojašnjeno je u odluci Ustavnog suda.
Ovaj sud podsjeća da je pritvor krajnja mjera koja će biti primijenjena samo u mjeri koliko je neophodno.
”Pritvor predstavlja posebno osjetljivu mjeru oduzimanja lične slobode čovjeka u periodu prije donošenja pravosnažne sudske odluke o krivici. Pritvor nije krivična sankcija i za pritvorenika se ne smije pretvoriti u kaznu. Takođe, pritvor predstavlja izuzetnu mjeru koja se primjenjuje samo ako se ista svrha ne može ostvariti nekom drugom, blažom mjerom. To dalje podrazumijeva obavezu sudova da prilikom određivanja mjere pritvora detaljno obrazlože zbog čega okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju određivanje baš te mjere i kao takve pretežu nad ustavnim pravom podnosioca na ličnu slobodu”, pojašnjeno je iz Ustavnog suda.
Advokat Miloš Vuksanović je u žalbi Ustavnom sudu ukazao da Apelacioni sud Crne Gore, u odluci o produženju pritvora, nije uzeo u obzir sve okolnosti, niti cijenio odlučne činjenice koje su od značaja za produženje pritvora Marku Vučiniću, već je samo konstatovao da postoji osnovana sumnja da je njegov branjenik izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
” Bez obrazloženja na čemu temelji svoju odluku Apelacioni sud Crne Gore se neosnovano poziva na opasnost od bjekstva, jer zanemaruje činjenicu da je Marko Vučinić sam došao u Specijalno državno tužilaštvo i stavio se na raspolaganje državnim organima, znajući da postoji mogućnost da mu pritvor bude određen. Upravo iz ovakvog postupanja Vučinića nedvosmisleno proizilazi da je želio da učestvuje u postupku kao i da je ova okolnost posebno važna upravo sa aspekta prakse Ustavnog suda Crne Gore ”, navodi se u žalbi Ustavnom sudu koju potpisuje advokat Vuksanović.
SDT sumnjiči Vučinića da je zajedno sa Milošem Medenicom i Nikolom Raičevićem, koji je još uvjek nedostupan državnim organima, posredovao u dogovaranju mita koji su Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije ,,Cijevna komerc“, i Bojan i Marko Popović (izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Fab petrola) pristali da daju za pozitivne ishode bez obzira na činjenično stanje u sudskim procesima koje su kompanije Fab lajv i ,,Cijevna komerc“ vodile protiv kompanija ,,Gugi komerc“ i ,,Omorika“.
” Marko Vučinić i Nikola Raičević sa umišljajem su posredovali davanju mita dok je Miloš Medenica neposredno službenom licu (Vesna Medenica) obećao mito ukoliko korišćenjem svog službenog položaja posreduje da se izvrši neka službena radnja”, navodi se u naredbi za istragu.
Vesna Medenica se sumnjiči da je kao predsjednica Vrhovnog suda uticala na ishode u ova dva slučaja za korist od ukupno 590.600 eura.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila prošle godine u kasnim večernjim satima na podgoričkom aerodromu, dok su njenom sinu Milošu lisice na ruke stavljene mjesec kasnije, takođe na podgoričkom aerodromu gdje ga je na povratku iz Beograda sačekala podgorička policija.
Poslije hapšenja Vesne Medenice uhapšeni su policajac Milorad Medenica, službenica Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije „Cijevna komerc“ koji je ubrzo pušten da se brani sa slobode.
Preporučeno
Osim njih, na listi osumnjičenih za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tada su se našli i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović i Radomir Raičević, kao i firma ,,Kopad kompani“ iz Nikšića.
