Za dvije godine podnijeto 45 krivičnih prijava protiv policajaca zbog zlostavljanja

Na skupu je predstavljen Nacrt izvještaja “Djelotvornost istraga zlostavljanja u Crnoj Gori 2020-2021”, koji je HRA izradila u okviru projekta „Suzbijanje nekažnjivosti mučenja i drugih oblika zlostavljanja u Crnoj Gori“, koji je sprovela uz finansijsku podršku Vlade Savezne Republike Njemačke.

Pravna savjetnica HRA Bojana Malović,istakla je da je u izvještajnom periodu podnijeto najmanje 45 krivičnih prijava protiv više od 90 policijskih službenika i jednog zaposlenog u SBP „Dobrota“ za krivična djela zlostavljanja u širem smislu. Naglasila je da prijava sigurno ima i više, jer Osnovno državno tužilaštvo iz Podgorice nije dostavilo podatke.

U svakom četvrtom slučaju (11) je došlo do optuženja, protiv ukupno 22 policijska službenika i jednog zaposlenog u SBP „Dobrota“. Imperativna norma Zakona o unutrašnjim poslovima, koja zahtijeva suspenziju u slučaju pokretanja krivičnog postupka zbog krivičnog djela na radu ili u vezi sa radom, i međunarodnim standardima, nije doslijedno primjenjivana, pa je na kraju 2021. godine bilo suspendovano samo manje od polovine (9) optuženih službenika Policije.

U izvještajnom periodu uočen je i nastavak izuzetno blage kaznene politike, koju karakterišu uslovne osude za mučenje i teške tjelesne povrede. Od 15 osuđenih policijskih službenika uslovne osude su izrečene za njih 13 (87%), od kojih čak 12 za mučenje u sticaju s teškim tjelesnim povredama, suprotno međunarodnom standardu koji zabranjuje uslovne osude za mučenje.

Izvještaj HRA pokazuje i da istrage u slučajevima zlostavljanja kasne u odnosu na incidente sa velikih protesta koji su se dogodili u Crnoj Gori u prethodne dvije godine. Zbog zlostavljanja jedne osobe na protestu u Pljevljima 2020. godine optužena su šestorica policijskih službenika. S druge strane, nijedan optužni akt do danas nije podnijet u odnosu na incidente u Budvi, Nikšiću i na Cetinju.

Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori Anjet Lanting, podsjetila je na univerzalni i apsolutni karakter zabrane zlostavljanja koji pokazuje koliko ozbiljno države članice UN posmatraju ovaj problem.

„Pored adekvatnih zakona i jakih i nezavisnih institucija za sprečavanje i procesuiranje torture, za njeno suzbijanje su potrebna još tri uslova: prvo, politička volja – i zaista mi je drago što je danas HRA okupila mnoge od nas stvarajući priliku da pokažemo da ta politička volja zaista postoji; drugo, kapaciteti, uključujući znanje relevantnih organa, posebno u okviru policije i tužilaštva, pri čemu tužilaštvo mora biti nezavisno i uživati povjerenje žrtava, i, na kraju, adekvatni resursi“.

Vršiteljka dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Maja Jovanović, ukazala je da Vrhovno državno tužilaštvo ima volju da kroz primjenu zakona sprovede preporuke komiteta UN i CPT, da istrage o navodnim djelima mučenja i zlostavljanja ne treba da sprovodi isti tužilac koji je zadužen za istragu optužbi protiv okrivljenog koji je iznio navode o torturi.

Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA, istakla je da je u prethodne dvije godine, posle posjete CPT, Akcija za ljudska prava zabilježila i 19 prijava iznuđivanja iskaza teškim nasiljem od strane pripadnika policije.

Načelnik Odsjeka za suzbijanje opšteg kriminaliteta u Sektoru kriminalističke policije Aleksandar Bošković navodi da je nesporno da su se desili određeni slučajevi zlostavljanja.

“To pokazuju prijave, optuženja, kao i presude donijete u tom periodu. Ove slučajeve nećemo ignorisati i stavljati pod tepih, jer nanose izuzetnu štetu kako policiji, tako i državi. Mi kao društvo treba da se borimo protiv toga zbog nas samih, a ne samo zbog evropskih integracija“. Dodao je da će Uprava policije dati puni doprinos rasvjetljavanju svih slučajeva zlostavljanja, pa i onih iz ranijeg perioda.

Učesnici su na skupu zaključili da bi postojanje političke volje za suzbijanjem policijskog zlostavljanja predstavljalo veliki vjetar u leđa radu državnog tužilaštva i sudova, ali da njeno nepostojanje ne oslobađa tužilaštvo i sudove obaveze da djelotvorno procesuiraju zlostavljače. Dosadašnje tolerantno postupanje vrha policije, tužilaštva i sudova prema počiniocima ovih djela ohrabrilo je nastavak nezakonite prakse policijskog zlostavljanja građana.

Nebojša Janković, šef Pravne službe i potparol UIKS-a ističe da ne spore da je bilo propusta u evidentiranju povreda od strane sektora za zdravstvenu zaštitu.

” UIKS opterećuje nedostatak medicinskog kadra, trenutno imamo samo jednog ljekara koji nije angažovan za stalno, a prvi pregled znamo da mora da se dogodi u roku od 24 h od prijema pritvorenika. Dešava se da se uključuje i nemedicinsko osoblje da evidentira ono što bi trebalo da bude evidentirano… Usvojene su procedure za upotrebu sredstava prinude po kojima su procedure deeskalacije prioritet. One na bliži način propisuju postupanje policijskih službenika u dijelu upotrebe sredstava prinude – svaka neplanirana intervencija treba da se prevede u planiranu, te na taj način smanjiti rizik od prekomjerne upotrebe sredstava prinude“, kazao je Janković.

Duško Milanović, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici je istakao da smatra da nije bilo namjere tužilaca da opstruiraju istrage zlostavljanja sprovođene u izvještajnom periodu. Takođe, rekao je da je raspoložen da dostavi sve podatke o radu tog tužilaštva, koji ranije nijesu dostavljeni. On je rekao da je u ODT Cetinje formirano 40 predmeta, koji su se odnosili na prekomjernu upotrebu sredstava prinude od strane policije prilikom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine. Rekao je da su odlično sarađivali s Unutrašnjom kontrolom rada policije, da je sprovedena istraga koja će brzo rezultirati odlukom, kao i da će uskoro rezultati rada ODT-a biti objavljeni.

Olivera Vojinović, načelnica Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, rekla je da će se u budućem periodu izvještavanja Odjeljenja učiniti transparentnijim kako bi se omogućilo praćenje daljih postupaka pred pravosudnim organima, ali i disciplinskim organima MUP u svim predmetima u kojima je unutrašnja kontrola postupala i dala svoju ocjenu.

Svi učesnici okruglog stola su podržali uvođenje obaveznog audiovizuelnog snimanja svih saslušanja koja vrše policija i državni tužioci, da bi se obezbijedilo poštovanje procesnih garancija, vjerodostojno bilježila ispitivanja, i sprječavalo zlostavljanje ili bar olakšalo njegovo otkrivanje i dokazivanje. Međutim, državni tužioci su ukazali na nedostatke prostornih kapaciteta u državnim tužilaštvima i istakli potrebu za njihovim unapređenjem da bi ova preporuka mogla da se sprovede.

Preporučeno