Video
Elektronsku peticiju kojom se traži da se u osnovne i srednje škole uvede vjeronauka kao izborni predmet podržalo je više od 6.000 građana, a 6.000 je dovoljno da bi se razmatrala na skupštinskom odboru. Inicijator peticije, koja je pokrenuta 11. marta je Teodor Milanko.
Rovčanin kaže da će danas članovi Odbora samo da se upoznaju s inicijativom, te da neće biti nikakvog odlučivanja. Nevladine organizacije prozvale su u saopštenju Rovčanina navodeći da je za njega ovo pitanje prioritet.
Rovčanin navodi da je sve zakazano po proceduri, te navodi da je Odbor dobio dopis o e-peticiji od generalnog sekretara i da je sjednica trebalo da se održi u roku od 20 dana. Dodao je da je zakazao sedam dana prije održavanja, te je ponovio da je danas krajnji rok da se održi. Predsjednik Odbora je rekao da ne vidi nikakav problem da je sjednica bila odmah prvog dana.
– Danas je krajnji rok, ali obrazložiću to na sjednici. Sekretarijat Odbora vodi računa o tome – rekao je Rovčanin.
Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić Odboru je poslao dopis u koji je Pobjeda imala uvid, a u kojem je, pored ostalog, naveo da Skupština pruža mogućnost građanima da i elektronskim putem prikupe neophodan broj potpisa kako bi započela zakonodavna aktivnost koja joj je u nadležnosti. Ukazao je da je na sajtu Skupštine navedeno da ukoliko se e-peticijom ne traži donošenje zakona, kao što je i ovdje slučaj, ona će bez odlaganja biti proslijeđena nadležnom radnom tijelu Skupštine.
Zamjerke
Iz civilnog sektora saopštili su juče da posebno zabrinjava činjenica da je Skupština ovoj inicijativi dala status prioriteta, uprkos negativnim stavovima stručne javnosti, dijela institucija i organizacija civilnog društva, kao i činjenici da za njeno razmatranje ne postoji ni stručna ni društvena opravdanost.
Napominju da je, kada je Skupština Crne Gore 2023. godine uvela mehanizam e-peticija to bio pozitivan korak ka aktivnijem učešću građana i građanki u procesima donošenja odluka, ali da je izostalo zakonsko definisanje obaveze Skupštine u vezi sa peticijama koje dobiju dovoljno potpisa da bi bile procesuirane, odnosno 6.000 potpisa i više. U praksi, kako kažu, ovo znači da Skupština ima pravo da odbije svaku peticiju koju ne smatra prioritetnom ,,čemu smo već svjedočili, jer su se u međuvremenu samo četiri peticije našle pred nadležnim skupštinskim odborima, od ukupno sedam koje su podržane s najmanje 6.000 potpisa“.
– Skupština je zakazala sjednicu nadležnog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport već za 16. april, čime je oborila svoj rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama i napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još prikupljaju potpisi prije isteka roka, koji je prema sajtu e-peticije Skupštine 10. maj – naveli su oni.
Dodaju da ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović smatra da vjeronauka nije potrebna u obrazovnom sistemu.
Vjerska nastava zabranjena
Iz civilnog sektora ponovili su da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja, a ne podjela i segregacije po vjerskoj osnovi. Podsjetili su da je vjerska nastava izričito zabranjena u javnim obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori (čl. 5 Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju), a inicijativom se sada traži ukidanje te zabrane i uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole.
– Mora se uzeti u obzir da se u državnim školama izučavaju predmeti koji su utemeljeni u naučnim disciplinama. Nauke saznanja stiču kroz naučna istraživanja, koja podstiču sumnju i konstantnu doradu, i koja su otvorena za intervencije i bolje dokaze. Vjerska učenja, suprotno tome, zasnivaju se na dogmi, nepobitna su, ne dozvoljavaju sumnju i insistiraju na vjeri. Smatramo da je u jednom cjelovitom sistemu obrazovanja djece nedopustivo imati cjeline zasnovane na pristupima koji su međusobno suprotstavljeni – naveli su oni.
Mnogo korisnije za djecu i mlade je, kako dodaju, građansko vaspitanje i obrazovanje, koje uključuje kritičko mišljenje, etiku, medijsku pismenost, inkluziju i vještinu nenasilne komunikacije. Tim sadržajima treba kroz reformu obogatiti nastavne programe, umjesto vjerskih dogmi, poručili su iz civilnog sektora.
Podsjećaju da su ranije i iz Zavoda za školstvo naveli da je pitanje religije u sistemu obrazovanja već prikladno uređeno, budući da djeca imaju priliku da o religiji uče kroz izborni predmet istorija religije, koji je dostupan u devetom razredu osnovne škole i u srednjim školama.
Preporučeno
– Za porodice koje žele vjersko obrazovanje za svoju djecu, vjerske zajednice već organizuju vjersku nastavu u svojim objektima – zaključuju iz civilnog sektora.
