Video
Crna Gora ovih dana gori. Požari, koje je vjerovatno uzrokovao ljudski faktor, zbog klimatskih promjena i tipične vegetacije u centralnoj i primorskoj regiji, alarmantnog su intenziteta. Ipak, stručna upozorenja na opasnost od požara ove godine bila su veća nego ranijih. Već su sezonske prognoze iz proljeća i početka ljeta ukazivale da će ovo biti jedno od najtoplijih u istoriji mjerenja, sa čak 93 odsto vjerovatnoće da će temperature biti iznad prosjeka, a znatan broj modela predviđao je razlike veće od 1°C iznad višegodišnjeg prosjeka. Izuzetno visoke temperature u Crnoj Gori i širem regionu zabilježene su već krajem maja, što je ranije bilo karakteristično za vrhunac ljeta. Koncept „juna kao novog jula“ postao je stvarnost, a produženi talasi vrućine i sušni periodi, kombinovani sa postojećim strukturnim slabostima u prevenciji i opremanju službi, povećali su izloženost Crne Gore riziku od požara.
Prije osam dana najveća žarišta izbila su blizu Podgorice, u priobalnim regijama, kao i na lokalitetima oko Danilovgrada, Bijelog Polja i Nikšića. U pojedinim područjima vatra je uništila objekte, a zabilježen je i gubitak života pripadnika Vojske Crne Gore tokom gašenja požara. Vatra je uništila i staništa mnogim vrstama, izgubljen je vegetacioni pokrivač, a spaljeno zemljište je postalo podložno eroziji, dok je njegov kapacitet da zadržava vodu smanjen. Proces prirodne regeneracije uništenih šuma trajaće desetinama godina. I upravo su klimatski uslovi u vidu ekstremne temperature iznad 40°C, produžene suše, izostanka padavina i vjetra, ključni pogoršavajući faktor koji je stvorio uslove za eksplozivno širenje požara. Prema podacima Globalnog sistema za koordinaciju u vanrednim situacijama (GDACS), između 10. i 12. avgusta u Crnoj Gori je izgorjelo oko 842 hektara površina, a direktno su u opožarenim područjima pogođene najmanje 74 osobe. U cilju koordinisane reakcije, Crna Gora je preko
EU Mehanizma civilne zaštite angažovala snage iz Hrvatske, Italije i Češke, dok su bilateralno podršku pružile Srbija, BiH, Mađarska i Austrija. Podaci pokazuju da je broj aktivacija ovog EU mehanizma u 2025. godini jednak ukupnom broju iz cijele sezone 2024, što ukazuje na intenzitet ovogodišnje sezone.
Podaci Copernicusovog Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima (EFFIS-a) ukazuju da je do kraja jula u EU registrovano više od 290.000 hektara izgorjele površine, što je skoro dvostruko više nego prosjek prethodnih decenija. Grčka, Španija i Portugalija su naredile masovne evakuacije. U grčkom lučkom gradu Patra, vatrogasci su se borili da zaštite kuće i farme od plamena koji su prožimali borove šume i maslinjake. U Španiji je izgubljeno oko 38.000 hektara u regionu León, dok je u Portugaliji broj požara od početka godine premašio 5.200, sa ukupno 41.644 hektara izgorjele površine. Slične kombinacije ekstremnih temperatura i suše uzrokuju katastrofalne posljedice i na drugim krajevima svijeta. Početkom 2025. godine, Los Anđeles i okrug Ventura u SAD-u pogođeni su razornim požarima, uz procijenjenu materijalnu štetu od 130 do 150 milijardi dolara. Uslovi za gašenje požara bili su pogoršani fenskim vjetrovima koji su dostizali brzinu do 145 km/h, što je otežalo pristup avionima i helikopterima za gašenje. Ovaj primjer iz države sa sofisticiranom opremom i resursima za gašenje, potvrđuje da klimatske promjene stvaraju uslove u kojima ni najrazvijeniji sistemi ne mogu uvijek spriječiti ili brzo lokalizovati ovakve katastrofe.
A što nam poručuje ova opasna požarna sezona u Crnoj Gori? Poručuje da je crnogorski sistem za zaštitu i spašavanje suočen s evidentnim nedostacima, posebno u pogledu resursa poput vodnih bombardera za gašenje požara (Canadair), čija je upotreba kritična za gašenje na nepristupačnim terenima, ali i ostale opreme (cistijerne, terenska vozila, protivpožarni aparati, hidranti i sl). Avioni i helikopteri u vlasništvu države Crne Gore, koji par godina čekaju popravku, odražavaju nebrigu ministara odgovornih za sistem zaštite i spašavanja. Upravo je takav izostanak institucionalne i finansijske podrške onemogućio da, svi oni koji su se prethodnih dana zaputili u inferno, budu tehnički i logistički bolje opremljeni. Ipak su svi oni, a to su pripadnici vatrogasnih službi, Direktorata za zaštitu i spašavanje i vojske, bez dovoljno lične zaštitne opreme u vrlo složenim uslovima na terenu dali maksimum svojih operativnih kapaciteta. Danas u Crnoj Gori nepodijeljeno cijenimo poduhvate vatrogasaca, veoma slično kao u serijima kao što je „Chicago Fire“ ili film „Only the Brave“. Iako vatrogasci zaslužuju više od pohvala, bojim se da se ni ovog puta nikakva održiva i sistemski značajna promjena neće desiti, a vatrograsaca ćemo se ponovo sjetiti kada zbog sljedeće cigarete nehajnog prolaznika ili čovjeka koji bude palio korov na svojoj njivi, priroda opet zajeca usljed nove vatrene stihije.
Ekstremni toplotni talasi su pet puta vjerovatniji danas nego što su bili prije stotinu pedeset godina i očekuje se da će postati još češći kako se planeta nastavlja zagrijavati. Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije je u septembru 2023. godine upozorio da klimatske promjene izazivaju intenzivnije toplotne talase, pa će češći požari u budućnosti predstavljati ozbiljniju prijetnju sa značajnim ekološkim i ekonomskim štetama. Kada šume gore, one oslobađaju ugljen-dioksid koji se skladišti u stablima, granama i lišću drveća, kao i onaj pod zemljom. Ugljen-dioksid dodatno podstiče klimatske promjene i doprinosi „lancu uzročno-posljedičnih veza između požara i promjene klime“. Bez sistemskog pristupa, naredne sezone u Crnoj Gori mogle bi da budu još destruktivnije, ako ne unaprijedimo sistem za rano upozorenje i praćenje (meteorološke stanice, satelitski nadzor i senzori, dronovi koji imaju čipove za registraciju toplotnih tačaka na zemljištu i sl.), ojačamo prevenciju u pripremi požarne sezone kroz operativno uklanjanje zapaljivog materijala, mjere čišćenja i košenja livada, pašnjaka i puteva, primijenimo neselektivni sistem kažnjavanja i to kroz izricanje najstrožih zakonskih kazni, edukujemo se kao građani o važnosti odgovornog postupanja i sl. Ali, ako budemo ponovo nespremni, pitaćemo se kako se to opet desilo, iako smo znali sve unaprijed?
(Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)
Preporučeno
Stavovi izraženi u ovoj kolumni ne odražavaju nužno uređivačku politiku portala Standard.
