Prema riječima glavne urednice, Maje Bogojević, uz diskusije i odsustvo odgovora na novu normalnost, u jubilarnom dvobroju publika ima priliku da čita fascinantne tekstove Žan Mišela Frodona, Džonatana Rozenbauma i Stivena Jejtsa, o raznolikim temama.

“Poput raznolikosti filmske produkcije 2021. godine pored ograničavajućih uslova za projekcije filmova, o mnogim novim filmskim projekcijama Louis Garrela, Pedro Almodovara, Chloé Zhao, Denis Villeneuvea, Amos Gitaia, Abdallah al-Khatiba, Joana Hadjithomaas , Khalil Joreigea, Angele Schanelec, Merawi Gerima, Joël Akafoua, Robert Guédiguiana, Kavich Neanga , Zheng Isabelle Ingold, Vivianne Perelmuter, Mohammad Rasoulofa, Juho Kuosmanena, Ninja Thyberga, Kelly Reichardt, Roumain Alexander Nanau”, otkriva Bogojević.

Novo izdanje donosi i tekst o neophodnosti filmskih kanona, a novi saradnik časopisa iz Turske, profesor Ethem Ozguven donosi detaljnu analizu ekoloških katastrofa koje prijete planeti Zemlji i (ne)refleksije u dokumentarnim filmskim radovima u “Pogledu u plavu planetu”.

“Festivali donose lijepe vijesti. Prvenstveno, 1. Izdanje Radničkog Filmskog Festivala Kamerat, Hrastnik, Slovenija, Kan, Sarajevo FF, Underhil, Rokumentarni Dani, Ubrzaj, GMIFF”.

Sada, kada se post-pandemski svijet “vraća u normalu”, navodi Bogojević, potrebne su nam nove polemike o tome šta znači “vraćanje u normalu”, kako da se vratimo u normalu i zašto?

“Drugim riječima, kako pritisnuti dugme za resetovanje? Da li je ovaj zastoj signal da svijet ne može da nastavi ovakav kakav jeste i da su potrebne korjenite promjene? Koji će biti pokretači za vođenje društava i kulture širom svijeta – revolucija, usporavanje, samouništenje ili još više zastoja?
Ako je normalnost neuroza, kako tvrdi Slavoj Žižek, da li će neuroza prestati nenormalnošću? I kako filmska kultura i politika treba da kombinuju svoje zajedničke napore za napredak? Kako su pogođeni filmska industrija i festivalski krugovi, posebno dio spektakla i kako će prihvatiti promjenu, umjesto da je poriču”, ocjenjuje urednica.

Svakako, zaključuje i ujedno naglašava Bogojević, kao najkapitalističkiji proizvod, filmska industrija i umjetnost će biti najviše pogođeni ovom novom krizom, koja se nalazi između prinudnog napretka i spontanog nazadovanja. M.R.