Prema predizbornim anketama i procjenama političkih analitičara, Demokrate imaju mogućnost da osvoje većinu u Predstavničkom domu, dok je borba za kontrolu nad Senatom znatno neizvjesnija. Posebno se prati desetak saveznih država u kojima bi rezultati mogli da odluče o odnosu snaga u gornjem domu Kongresa.
Kako piše Euronews, čak i najopreznije prognoze ukazuju na mogućnost značajnog napretka Demokratske stranke. Prema tim procjenama, Demokrate bi mogle da osvoje najmanje 20 mjesta više u Predstavničkom domu i tri mjesta u Senatu.
MEĐUIZBORI KAO TEST TRAMPOVE POLITIKE
Međuizbori tradicionalno predstavljaju svojevrsni referendum o radu aktuelnog predsjednika i njegove administracije. Istorijski gledano, stranka čiji je kandidat u Bijeloj kući najčešće gubi dio podrške na izborima koji se održavaju na polovini predsjedničkog mandata.
Prema riječima dopisnice iz Vašingtona, od Drugog svjetskog rata samo su dva puta zabilježeni slučajevi u kojima je stranka aktuelnog predsjednika ostvarila napredak na međuizborima.
Donald Tramp je i sam ove izbore predstavio kao glasanje o svom radu, pozivajući pristalice da izađu na birališta. Ipak, politička situacija nije jednostavna, jer dio birača, osim nezadovoljstva republikancima, nema posebno pozitivno mišljenje ni o Demokratama.
Zbog toga bi lična popularnost kandidata, njihova kampanja i sposobnost da mobilišu birače mogli da imaju značajnu ulogu, posebno u državama u kojima se očekuje neizvjestan rezultat.
TEKSAS U CENTRU PAŽNJE ZBOG TRKE ZA SENAT
Jedna od država koja privlači posebnu pažnju jeste Teksas, tradicionalno republikansko uporište. Prema predizbornim procjenama, postoji mogućnost da Demokrate upravo u toj državi osvoje senatorsko mjesto, što bi predstavljalo značajnu promjenu u političkom odnosu snaga.
Demokratski kandidat za senatora u Teksasu Džejms Talariko izjavio je da njegova kampanja trpi snažne finansijske pritiske velikih donatora i političkih akcionih komiteta.

Prema njegovim tvrdnjama, više od 300 miliona dolara potrošeno je u pokušaju da se zaustavi njegova kandidatura, što je ocijenio kao rekordnu sumu u jednoj trci za Senat.
Sa druge strane, Tramp je poručio da republikanci mogu da ostvare ubjedljivu pobjedu ukoliko njegove pristalice u velikom broju izađu na glasanje.
VEĆ GLASAČO 57 MILIONA AMERIKANACA
Veliki značaj na ovim izborima imaće i izlaznost. Prema podacima koje je iz Vašingtona prenijela dopisnica Euronews-a, prije zvaničnog izbornog dana glasalo je oko 57 miliona Amerikanaca, što predstavlja približno 30 odsto birača.
Očekuje se da će najveća pažnja biti usmjerena na države u kojima se vodi tijesna trka za mjesta u Senatu, gdje bi veća izlaznost mogla da utiče na konačan ishod.
ŠTA BI PROMJENA VEĆINE TRAŽILA ZA TRAMPA?
Eventualno preuzimanje većine u Kongresu od strane Demokrata značajno bi promjenilo politički položaj Donalda Trampa u drugom djelu mandata.
Kontrola nad Senatom omogućila bi Demokratama veći uticaj na budžetska pitanja i važna imenovanja, uključujući članove administracije i ambasadore. Većina u Predstavničkom domu, sa druge strane, donijela bi im značajnu ulogu u zakonodavnom procesu i nadzoru rada administracije.
Ipak, čak i u slučaju gubitka kongresne većine, Tramp bi zadržao značajna ovlašćenja u oblasti spoljne politike.
Kako ocjenjuju pojedini američki mediji, postoji mogućnost da administracija pokuša da nastavi sprovođenje svojih prioriteta i bez podrške Kongresa, koristeći mehanizme izvršne vlasti.
Ishod izbora zato sa posebnom pažnjom prate i evropski saveznici SAD, koji strahuju da bi Tramp u drugom dijelu mandata mogao još snažnije da se usmjeri na spoljnu politiku, što bi moglo da utiče i na odnose Vašingtona sa NATO-om.
Preporučeno
Rezultati međuizbora pokazaće koliko je američko biračko tijelo zadovoljno dosadašnjim radom predsjednika i kakav će prostor Tramp imati za sprovođenje svoje politike u naredne dvije godine.















