“Neopravdano su bili opterećeni u prethodnom periodu. Došli smo do dva-tri konkretna rješenja vezano za platni promet. Krećemo sa platnim prometom, odnosno procedurom za rješavanje platnog prometa između dvije države”, navodi Abazović.

Ističe da su obezbijedili i nesmetan izvoz hrane iz Srbije prema Crnoj Gori, čime će biti umanjena potencijalna kriza.

Istakao je, prenosi RTS, da su ostala i neka pitanja koja ovom posjetom nisu mogla biti riješena, ali koja su, kako kaže, na stolu i koja će, ako bude ovakve energije, sigurno biti riješena u narednom periodu.

“Mi bismo voljeli da preko noći možemo sve da riješimo, ali ako imamo kontinuitet dosta nategnutih odnosa, po meni neopravdano, onda mislim da je ovo značajan korak unaprijed, više koraka unaprijed”, naglasio je Abazović.

Što se tiče Temeljnog ugovora koji Crna Gora treba da potpiše sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a čiji je radni tekst objavljen neposredno pred posjetu Srbiji, Abazović podsjeća da se na njemu u Crnoj Gori radi od 2012. godine.

“Bez obzira što i tamo postoje ljudi koji imaju tu kolektivnu amneziju, koja je produkt političkih interesa, a ne baš zaborava, radi se u kontinuitetu, radilo se 10 godina. Meni je žao što se to nije završilo u nekom prethodnom periodu, vjerovatno onda ne bismo danas razgovarali o ovome, ali 43. Vlada je odlučna da sva pitanja, a naročito ona koja značajnije opterećuju javnost, tretira odmah”, rekao je Abazović.

Naglasio je da će imati jednak tretman prema svim vjerskim zajednicama i da, kako i Ustav predviđa, država treba da se bavi državnim poslovima, pošto je sekularna, a crkva da se bavi svojim poslovima.

Smatra da su tome pristupili na “jedan krajnje okej način”, sa vrlo dobrom komunikacijom sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve.

“Imali smo radne grupe koje su na ekspertskom nivou dogovarale i usaglašavale tekst. Ono što je važno za Vladu Crne Gore jeste da ne ostanu nikakve dileme. Za nas je važno samo jedno – da sve bude u skladu sa Ustavom i zakonom i da sve vjerske zajednice imaju identičan tretman. Ko će da ide u koju crkvu, da li je religiozan ili je agnostik ili je ateista, to državu ne treba da interesuje. To je privatno pravo svakog pojedinca. Nas interesuje samo da svi ljudi i sve zajednice mogu da uživaju u svojim pravima. Naravno, to podrazumijeva i određene obaveze”, rekao je Abazović, prenosi RTS.

Kaže da su došli do teksta, da su radne grupe završile svoj dio posla, ali da tekst mora da ode na Komisiju za politički sistem, a nakon toga i na Vladu, kao i da prođe organe Srpske pravoslavne crkve.

“Imali smo radne grupe koje su na ekspertskom nivou dogovarale i usaglašavale tekst. Ono što je važno za Vladu Crne Gore jeste da ne ostanu nikakve dileme. Za nas je važno samo jedno – da sve bude u skladu sa Ustavom i zakonom i da sve verske zajednice imaju identičan tretman. Ko će da ide u koju crkvu, da li je religiozan ili je agnostik ili je ateista, to državu ne treba da interesuje. To je privatno pravo svakog pojedinca. Nas interesuje samo da svi ljudi i sve zajednice mogu da uživaju u svojim pravima. Naravno, to podrazumeva i određene obaveze”, ističe Abazović.

Kaže da su došli do teksta, da su radne grupe završile svoj deo posla, ali da tekst mora da ode na Komisiju za politički sistem, a nakon toga i na Vladu, kao i da prođe organe Srpske pravoslavne crkve.”Mislim da nema više potreba za intervencijama, ali ako neko ponudi način da on bude još bolji u odnosu na ono kakav je sad, ne vidim ništa sporno”, ističe Abazović.

“Ako zbog državnog interesa treba da padne Vlada, neka padne”

Na pitanje ima li za radni tekst ugovora podršku u Vladi i parlamentu i može li Vlada da padne zbog Temeljnog ugovora, Abazović kaže da politiku ne vodi na način na koji su neki navikli i da se bavi isključivo državnim interesom.

“Ako zbog državnog interesa treba da padne Vlada, neka padne. Ja lično mislim da neće pasti, ali ako neko misli da će premijer Crne Gore ili Vlada Crne Gore biti u službi određenih političkih struktura, nezavisno da li podržavaju Vladu ili su opozicija, na uštrb javnog interesa, to se neće desiti.

abazović kaže da ga ne uznemiravaju različiti glasovi u Crnoj Gori jer, kako tvrdi, u 99 odsto slučajeva nemaju problem sa tekstom, već žele da ostane otvoreno pitanje.

“To su ljudi koji žive u prošlosti. Oni ne žele da dozvole ni u Crnoj Gori ljudima napredak, ni u Srbiji ljudima napredak, ni u regionu napredak. Oni su kao zamrznuti u vremenu i mislim da je dobro da se iskoristi ovo sunce, koje je konačno obasjalo, da malo izađu i da se rastope u političkom smislu i da puste svima da idemo napred”, kaže Abazović.

Naglašava da imaju mnogo unutrašnjih problema – ekonomskih, sa krizom i sa ratnim dešavanjima, kao i sve ostale države, i da zato nemaju vremena da pitanja koja se tretiraju po 10 godina ostavljaju da se tretiraju i narednih 10 godina.

“Naprotiv, imamo drugačiji pristup, želimo da riješimo situaciju, želimo da se ljudi koji su vjernici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori osjećaju komotno, isto kao i ostali”, rekao je Abazović.

Navodi da će imati jednak tretman prema svim vjerskim zajednicama i da, kako i Ustav predviđa, država treba da se bavi državnim poslovima, pošto je sekularna, a crkva da se bavi svojim poslovima.

“Temeljni ugovor će biti potpisati u Crnoj Gori”

Abazović kaže da je bio među onima koji su htjeli i da prethodna – 42. Vlada Crne Gore završi Temeljni ugovor i ističe da misli da sva pitanja koja su otvorena treba nekako da se riješe, i to u dobrom duhu.

“Mi smo 43. Vlada koja je naslijedila toliko stvari i vjerujte, bio bih najsrećniji na svijetu da imamo drugi pristup i da se bavimo potpuno drugim stvarima, ali s obzirom na to da smo naslijedili mnogo toga… Naslijedili smo i nek dobre stvari, da ne bude da je sve negativno, ali naslijedili smo i dosta nekih problema iz prethodnog perioda, koji su socijalnog, ekonomskog, kulturnog karaktera i drugih. Mi pokušavamo da ih riješimo i mi ćemo ih rješavati bez ikakvih restrikcija”, naveo je Abazović.

Kaže da je svima koji su podržali Vladu bilo jasno i da je još prilikom predlaganja modela koji je danas aktuelan u Crnoj Gori sve obavijestio da će jedna od tačaka koje će se rješavati biti i regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama, što se, između ostalog, odnosi i na ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve.

Ističe da će Temeljni ugovor potpisati u Crnoj Gori, u terminu o kojem će se tek dogovoriti.

“Nismo precizirali, imali smo jedan vrlo korektan sastanak u Patrijaršiji. Treba da se završe formalne procedure, a onda ćemo, što je stvar formalnosti, odrediti neki datum”, navodi Abazović.

Na pitanje da li je i mjesto potpisivanja formalnost, Abazović kaže da je i inače kao premijer neformalan i ističe da misli da se ljudi opterećuju oko stvari koje nisu važne, a da onda stvari koje su važne ostaju otvorene.

“Cilj je da se to završi. Dobrodošli su u Crnu Goru svi koji budu željeli da prisustvuju tome”, kaže Abazović.

“Pravo koje tražite za sebe dajte i drugima”

Što se tiče potpisivanja Temeljnog ugovora sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, Abazović kaže da su oni izrazili želju, da su formirali svoj pravni tim i da je dobio pismo sa njihove strane da bi želeli da se sastanu sa predstavnicima Vlade.

“Oni su isto registrovani u našem Ministarstvu pravde i moramo da imamo jednak tretman”, ističe Abazović.

Kaže da to nije bila tema razgovora sa patrijarhom Porfirijem, ali ističe da Crna Gora ima desetine registrovanih vjerskih zajednica.

“Patrijarh je to naglasio i na konferenciji za medije – rekao je da se ne traži ni više ni manje nego što imaju drugi. Pravo koje tražite za sebe dajte i drugima – to je univerzalni princip. Ne odnosi se na vjerska prava nego na bilo šta”, naglašava Abazović.

“Odnosi sa Srbijom blizu istorijskog maksimuma”

Na pitanje jesu li odnosi sa Srbijom resetovani, što je najavljivano kao cilj posjete, Abazović kaže da, nakon svega što je viđeno u prethodna dva dana, vjeruje da jesu.

“Ne možete očekivati od golfa da ide brzinom Formule 1 jer nema taj motor i nije tako sastavljen. Naša je tendencija da čitav region postane Formula 1, ali u ovom trenutku možda nije ni golf, da budem jasan”, ističe Abazović.

Smatra da su odnosi dvije države ipak blizu istorijskog maksimuma. Kaže da je Brnabić na zatvorenom sastanku saopštio i ime potencijalnog budućeg ambasadora Crne Gore u Srbiji.

“Najvažnije je da mi dobijem ambasadore i da dobijemo ljude koji će svojim kredibilitetom i profesionalizmom raditi posao koji mi radimo kada smo u zvaničnim posjetama, a koji će oni svakodnevno raditi, bilo u Podgorici, bilo u Beogradu”, ističe Abazović.

“Đukanović svjestan da politika nategnutih odnosa nije učinkovita”

Abazović kaže da se sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem pred put u Beograd sreo iz razloga koji su se ticali samita NATO u Madridu, na koji je Đukanović išao.

“Razmijenili smo samo nekoliko rečenica vezano za posjetu, u nadi da će sve biti kaoko treba. Nije imao nikakav savjet. Mislim da je predsjednik Đukanović neko ko je svjestan da politika nategnutih odnosa i svađe nije učinkovita. Ne znam da li je tak razmišljao prije dvije ili tri godine, ali mislim da je sada tako”, ističe Abazović.

Kaže da vjeruje da je svakom dobronamjernom građaninu Crne Gore u interesu da ima što bolje regionalne odnose sa svim državama.

“Nama to nekako i pripada. Mi smo tradicionalno u dobrim odnosima sa svima. Nama je bilo neprirodna situacija da sa nekim imamo nategnute odnose. Imamo jako dobre odnose u regionu i ja sam na to ponosan. Ako je postojao neki šum sa nekim vladama i državama, treba to da probamo da eliminišemo”, rekao je Abazović.

“Građanima treba objasniti benefite Otvorenog Balkana”

Što se tiče inicijative Otvoreni Balkan i eventualnog pristupanju Crne Gore, Abazović kaže da je o tome bilo riječi i da je formirana radna grupa koja uključuje više ministarstava.

“Očekujemo da zbog građana napravimo dokument koji će podrazumijevati mnogo više informacija. Smatram da ljudi u Crnoj Gori nemaju dovoljno informacija o Otvorenom Balkanu. Moj stav je vrlo afirmativan, ja sam za, ali stvari koje su od velikog značaja za budućnost regiona ne treba da ugrozimo zbog toga što neku odluku želimo da donesemo za dva dana umjesto za 20, 30 ili dva mjeseca”, kaže Abazović.

Ističe da treba građanima objasniti sve benefite i kaže da se radi o ekonomskoj inicijativi.

“Kada je riječ o tome da li je to u suprotnosti sa Berlinskim procesom – nije. To je potpuno kompatibilno i Otvoreni Balkna može da se nazove čedom Berlinskog procesa ili nastavkom Berlinskog procesa. Da li mi navijamo da svih šest država bude u inicijativi? Navijamo. Navijamo i da sve bude u skladu sa evropskim pravilima. Mi smo za to da nam Otvoreni Balkan pomogne da budemo ekonomski konkurentni između sebe, a da to istrenira naše ekonomsko biće i stvori dobru pretpostavku da sjutra, kada budemo svi članovi i članice Evropske unije, budemo što uspješnije u odnosu na države koje su već članice”, ističe Abazović.

“Nas i Evropske unije 501 milion”

Na pitanje kakvo je brojno stanje ovih dana u odnosu na tradicionalnu izreku u Crnoj Gori “nas i Rusa 200 miliona”, Abazović kaže da Crnogorci ovih dana govore: “nas i Evropske unije 501 milion”.

Kaže da je u Kijevu iskazao solidarnost, ali da Crna Gora ne može previše da pomogne Ukrajini.

“I oni su svjesni naših kapaciteta, ali je bilo jako važno da tamo budemo prije nego što će biti lideri najjačih zemalja, koji su bili dan poslije nas. Mi smo pošli sa namjerom da pokažemo da znamo šta znači rat, šta znači agresija, šta znači izbjeglička i humanitarna kriza, ali isto tako da ne vodimo sebičnu politiku”, objašnjava Abazović.

Kaže da Crna Gora stoprocentno prati spoljnu politiku Evropske unije i da je u nekoliko navrata povećan opseg sankcija prema Rusiji i građanima Rusije.

“To nisu dobre vijesti, ali nekako moramo da štitimo neki integritet. Naša spoljna politika je kristalno jasna. Bez obzira na to što će to imati negativne efekte vjerovatno i na turističku sezonu, mi ćemo do kraja ispratiti politiku sankcija EU prema Rusiji. Do sada smo targetovali 34 građanina i 44 jedinice kada je u pitanju imovina, koja je zamrznuta. Ako se taj opseg bude proširivao u EU, proširivaće se i u Crnoj Gori”, navodi Abazović.

Svi ostali, koji ne podležu sankcijama, ističe Abazović, mogu da dođu u Crnu Goru bez ikakvih restrikcija i dobrodošli su.

“Za premijera nevažno ko se kako nacionalno izjašnjava”

Što se tiče predstojećeg popisa stanovništva u Crnoj Gori, Abazović na pitanje zašto i statistika mora da bude politika kaže da je to isto kao što i Temeljni ugovor i vjerska i nacionalna osjećanja treba da budu politika.

“Sve je politika. U društvima koja nemaju visok stepen političke kulture svako pitanje se bespotrebno politizuje. To se dešava i sa popisom. Mi smo popis imali 2011. godine i popis se u svakoj državi održava svakih 10 godina. To su podaci koji treba da posluže da se zemlja strateški pozicionira u odnosu na određene oblasti”, objašnjava Abazović.

Moli sve političke subjekte i ljude čija riječ ima uticaj da popis ne koriste u političke svrhe.

Kada je u pitanju položaj Srba u Crnoj Gori, Abazović kaže da je sada mnogo bolji i da se ne tretira na način kao ranije.

“Mi smo izvršili dvije smjene vlasti i danas imate u Vladi Crne Gore dosta ministara koji se izjašnjavaju kao Srbi”, navodi Abazović.

Ističe da mu je potpuno zamislivo i da premijer Crne Gore bude Srbin.

“Ja se borim za ljude. Vraćamo se na ono – pravo koje tražite za sebe dajte i drugima. Za premijera Crne Gore potpuno je nevažno ko se kako nacionalno izjašnjava, važno je da ljudi rade svoj posao profesionalno i u skladu sa zakonom”, naveo je Abazović.

Smatra da je ovo “najinkluzivnija Vlada koju je Crna Gora ikada vidjela”.