Video
“Sve može da se desi, civilizovano, dostojanstveno, kulturno, imamo i novi saziv parlamenta”, rekao je Abazović.
On navodi da 43. vlada ima takve rezultate kakve 44. vlada neće moći da nadmaši i dostigne. Kaže da je napadnut sam vrh kriminalne hobotnice.
“Nema mafije koja nije napadnuta. Ja sam targetirao sve, s ovakvim tužilaštvom i sudstvom, trebaće malo vremena vjerovatno”, rekao je Aazović.
Napominje da sedmi sudija Ustavnog suda može da bude izabran već sjutra, ali da, kako kaže, ima nekih ljudi u političkom životu koji se ne raduju pobjedama sopstvene države.
Abazović kaže da 43. vlada nije pala u avgustu 2022. godine zbog Temeljnog ugovora sa SPC, nego zbog “beskompromisne borbe protiv kriminala”.
“Ja tu vladu nijesam formirao uz podršku DPS-a nego glasovima poslanika u državnom parlamentu”, kaže Abazović.
Ocjenjuje da je kadrovska politika bila najveća omča doskorašnjoj vladi, ali da je to svakako generalni problem u Crnoj Gori.
Bivši premijer kaže da je označio neke konkretne nosioce kriminalnih aktivnosti. Neki su, konstatovao je, već na optuženičkoj klupi, neki su u Skaj aplikaciji a neki su u javnosti prepoznati kao takvi.
“Taj ko bude htio da ispravlja nepravdu, moraće da se suoči sa strukturama koje se nalaze na drugoj strani. Pogledajte samo državna preduzeća. Danas sam saopštio poslovni rezultat Aerodroma. Pogledajte druge, neka neko izađe i kaže da je ranije bilo više. Ja bih volio da neko izađe, ali ne čujem nikog nego sve prazna priča. Vraćaju se dugovi vlada Zdravka Krivokapića, Duška Markovića i Mila Đukanovića. Ove, 43. vlade, ne”, tvrdi Abazović.
Smatra da se 43. vlada nije izborila protiv lažnih vjesti. Naglasio je da nema namjeru da se raspravlja sa Centrom za građansko obrazovanje.
“Ne napadam NVO sektor, nego samo neistine. Vijest (o imenovanju preko 1.300 funkcionera u mandatu tehničke vlade) je netačna”, izjavio je Abazović.
“Je li Boris Marić, generalni sekretar 43. vlade, bio aktivista NVO sektora. Je li dobio mjesto najvažnije nakon premijera, jeste. Prema nama nije imao nikakvu političku obavezu”, kazao je Abazović.
On kaže da svi samo gledaju da se zadrže na vlasti što duže, da idu linijom manjeg otpora, da završe nešto za sebe a problemi će se rješavati sami od sebe.
“Evo neka izvole sad pa neka ih rješavaju”, naglašava Abazović.
On je rekao da je 12. maja prošle godine napravljena u Crnoj Gori najveća zapljena švercovanih cigareta u svijetu. On kaže da pitanje šverca i zloupotreba predstavlja pitanje za druge institucije, koje se bave istragama.
Nekadašnji premijer tvrdi da je sudstvo u Crnoj Gori najgora grana vlasti. Kazao je da moramo ući u reformu sudstva u Crnoj Gori.
“Uz punu političku podršku, dovoljno je pola mandata da se riješe glavne stvari borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Svi idu linijom manjeg otpora, niko neće ovo da radi”, rekao je Abazović.
On je kazao da pitanje zašto nijesu riješena ubistva Duška Jovanovića i Slavoljuba Šćekića odlično pitanje ali ne za njega.
“Mi smo radili što smo mogli, to je u Višem tužilaštvu”, rekao je Abazović.
Navodi da nije tačna izjava Slavice Šćekić, sestre Slavoljuba Šćekića, da kao premijer nije pokazao interesovanje da se taj zločin riješi.
“Nema veze, ali vrijeme će sve pokazati. Između ostalog, svi ovi napadi koji dolaze su i zbog interesovanja za ubistvo Duška Jovanovića. I svega što smo preduzeli”, rekao je Abazović.
On navodi da neće stati, i da je uzalud sve što mu se smješta.
“Ja se nijesam plašio ni prije. I to je njima problem”, naveo je Abazović.
Kako tvrdi, GP URA je igrala svoju utakmicu, koja nije bila po volji onima koji su formirali 44. vladu.
“Ja se ne borim za politiku u kojoj će da se trguje”, ukazao je Abazović.
Da su ponovljeni parlamentarni izbori, naglasio je, ovi koji su sada na vlasti ne bi bili na vlasti.
“Kao što neće biti dio 45. vlade”, podvukao je Abazović.
Ukazuje da je Monstat bio spreman za popis i da je mogao da sprovede sve radnje.
“Vidjećemo šta nas čeka do kraja godine. Čeka nas zaduženje. Ali ne za infrastrukturne projekte, nego za potrošnju”, kazao je Abazović.
Izjavio je da će to zaduženje možda da ide i do milijardu eura, i da se “očito planira procenat”.
Preporučeno
“A da se sa akcijama EPCG izađe na berzu”, kazao je Abazović.
