Video
Rukovodstvo SDP-a podnijelo je ostavke zbog lošeg rezultata partije na parlamentarnim izborima 30. avgusta. Predsjednica Draginja Vuksanović- Stanković povukla se sa tog mjesta, iako je izabrana tek nešto više od godinu, kao i zamjenik predsjednika Raško Konjević. Glavni odbor odlučio je na sjednici 4. oktobra da vanredni partijski kongres bude održan za dva mjeseca.
Komentarišući dešavanja u SDP-u Zlatko Vujović kaže da ta partija „već izvjesno vrijeme prolazi kroz krizu, i pored dobrog rezultata na parlamentarnim izborima 2016, i još boljeg rezultata njihovog predsjedničkog kandidata na izborima 2018. godine“.
“SDP poslije izlaska iz vlasti traži sebe, pokušava da izgradi jasan identitet, ali neuspješno. Sa jedne strane mu ne vjeruju partije nekadašnje vlasti, a sa druge, ni partije nove vladajuće koalicije”, kaže Vujović.
Smatra da SDP nije uspio da proširi bazu svoje podrške.
“Na ovim izborima bilo je više nego očigledno kako SDP i Ura pokrivaju isto biračko tijelo. I u tom sukobu lideri SDP-a su previše ličili na DPS, te je tako bio neminovan ovakav rezultat. Neiskusno, tokom kampanje, poslali su jasnu poruku da nakon izbora očekuju da formiraju vlast sa DPS-om. Sa druge strane, Ura je uradila suprotno – saopštila da će u vladajuću koaliciju samo sa koalicijama predvođenim DF-om i Demokratama. I čini se da je taj momenat presudio. Iz tog malog, a veoma volatilnog dijela biračkog tijela, veći dio je otišao Abazovićevoj koaliciji”, istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, sama kampanja SDP-a bila je prilično loša, sa nejasnim porukama, ali najviše joj je, kako kaže Vujović, falio snažan lider.
“Nažalost, i pored nespornih kvaliteta Vuksanović-Stanković, kontroverznost njenog supruga nanijela joj je nepopravljivu štetu. U slučaju SDP-a pokazalo se da je odlazak Krivokapića sa liderske pozicije bio preuranjen, odnosno u lošem trenutku. SDP nije bio spreman da preuzme razočarane birače DPS-a iako se nadao tome”, kazao je Vujović.
Istakao je da je pitanje koliko SDP ima snage da i dalje ostane u opoziciji, s obzirom na očekivanja njihovih aktivista i rukovodstva koje je naviklo na dug boravak u vlasti.
“SDP-u se otvara prostor da privuku dio nezadovoljnih birača SD, DPS, ali moguće i Ure, ako bi se dio njihovih birača razočarao nakon početne euforije oko ulaska u vlast. Međutim, za takvo nešto im treba novo rukovodstvo sa jakim liderom. Partija ima samo jednog lidera – Ranka Krivokapića. On može donijeti konsolidaciju partije, i pokušati da proširi biračku bazu. Pitanje je da li on ima entuzijazma, energije da reformiše partiju koja je u krizi jednim velikim dijelom i zbog njegove krivice”, istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, za SDP bi bilo najbolje da bude dio nove objedinjenje socijaldemokratske partije sačinjene još od DPS-a i SD-a. Vujović, međutim, kaže da to nije toliko realan scenario.
“SDP-u prijeti tiho gašenje. Alternativa mu je integracija u veću partiju, odnosno životarenje ako uspije biti dio neke veće koalicije. Nažalost, teško da su i u ovoj partiji spremni za neki veliki restart, tako da je realnije očekivati neko prilično limitirano osvježavanje, sa skromnim učincima po rejting partije”, dodao je Vujović.
Socijaldemokratska partija, koju je 18 godina vodio Ranko Krivokapić, prvi put je samostalno izašla na parlamentarne izbore 2016. godine, kada je osvojila četiri mandata. Lutanje od sklapanja raznih sporazuma sa prosrpskim partijama, potpisivanja Sporazuma na Trgu nezavisnosti tokom protesta ,,Odupri se“, do, na kraju, predizbornih najava da će pregovarati o vlasti i sa DPS-om, koštalo je ovu partiju bar dva mandata, izgubljena na izborima 30. avgusta.
SDP je svedena na dva poslanička mjesta, pa je Krivokapić koji je bio treći na listi, uprkos bogatom parlamentarnom iskustvu, morao poći u političku penziju.
Draginja Vuksanović-Stanković i Raško Konjević odlučili su da podnesu ostavke poslije samo godinu i tri mjeseca od Kongresa na kojem su izabrani. Javnost je o Konjevićevoj ostavci saznala iz medija, dok je Vuksanović-Stanković takvu odluku saopštila na sjednici Glavnog odbora. Samo dan kasnije, SDP je napustio jedan od istaknutih članova Novak Adžić. Udarci za SDP nastavljeni su – više članova podgoričkog odbora stranke takođe je napustilo partiju.
Crveni alarm SDP-u morao je biti i rezultat na izborima u Glavnom gradu prije dvije godine, na kojima je nosilac liste bio Cetinjanin Ivan Vujović. Partija je prvi put bez odbornika u parlamentu Glavnog grada.
Nije, međutim, prvi put da se SDP nalazi pred izazovom. Partija je doživjela politički lom u junu 2015. godine, uoči i nakon Kongresa, kada je kulminirao sukob Krivokapića i tadašnjeg potpredsjednika Ivana Brajovića. Krivokapić je na Kongresu izabran za predsjednika uz podršku 196 delegata, dok je Brajović dobio 162 glasa. Brajović je zamjerao tadašnjem lideru SDP-a, između ostalog, i to što oponira koalicionom partneru u tadašnjoj vlasti – DPS-u.
“Svjesni smo da je nesmjenjivost vlasti opasna za demokratske procese, ali mnogo je opasnije smjenjivati vlast sa onima koji ne znaju šta bi s njom, a posebno sa onima koji bi doveli u pitanje državu i njenu nezavisnost i opstanak”, govorio je tada Brajović.
Iako je Krivokapić poručivao da je SDP „jača nego ikad“, partija je tada pocijepana. Brajović je, sa dijelom funkcionera, krenuo svojim putem, da bi sada sa Socijaldemokratama osvojio mandat više od bivše partije.
Krivokapić se zadržao na čelu SDP-a do aprila 2019. godine, kada je odlučio da se povuče sa mjesta na kojem je bio od 2001. godine. Vuksanović-Stanković preuzela je funkciju na Kongresu 1. juna 2019. godine i, s obzirom na to da je najavila povlačenje zbog lošeg izbornog rezultata, imala je ubjedljivo najkraći „staž“ na čelu stranke.
Do Kongresa partiju će voditi Izet Bralić. Neizvjesno je ko bi mogao preuzeti „kormilo“ u SDP-u i da li je moguć eventualni povratak Krivokapića. Ispostavilo se da nije dovoljno biti, kako su praktikovali da se pohvale u SDP-u, „na pravoj strani istorije“. Pred partijom je dosta izazova koje mora da savlada da bi na narednim izborima sačuvala paramentarni status i opstala.
“Velika sveobuhvatna reforma potrebna je ne samo SDP-u i DPS-u, već i SD-u koji je možda uljuljkan boljim izbornim rezultatom. I njima prijeti sudbina SDP-a”, kazao je Zlatko Vujović.
Preporučeno
” Umjesto da se troše u međusobnoj borbi, uvijek oko cenzusa, mogu reformisani, zajedno sa DPS-om, da budu alternativa postojećoj vlasti, te mogu, tako objedinjeni, pobijediti na narednim izborima. Male partije, koje se bore za cenzus, a koje su u opoziciji, teško mogu privući dovoljan broj kvalitetnih kadrova “, dodao je Vujović.
