Video
Nema propisa u Crnoj Gori koji predsjedavajućeg Skupštine Strahinju Bulajića može natjerati da sazove sjednicu parlamenta.
Mogućnost da neko od potpredsjednika sazove sjednicu praktično je isključena članom 89 Ustava Crne Gore koji propisuje: “Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika Skupštine u vršenju poslova kada je on spriječen ili kada mu on povjeri da ga zamjenjuje”.
Na osnovu dosadašnjih postupaka predsjedavajućeg nije osnovano pretpostaviti da bi, u slučaju da mandatar Dritana Abazović sastavi manjinsku vladu, Bulajić zakazao sjednicu parlamenta na kojoj bi ona mogla biti izglasana.
Nije bilo teško uočiti tokom posljednjih mjeseci koliko u Crnoj Gori ima rupa u raznim propisima, ali, sa druge strane, ni Ustavom ni zakonima nije moguće propisati sve ono što učesnici u političkom životu Crne Gore mogu da smisle. Riječima Valtazara Bogišića: “Za rijedak slučaj, nije uvijek gotovo pravilo”.
Međutim, jedan rok je Ustavom propisan: mandatar na raspolaganju ima 90 dana, ako u tom roku vlada ne bude izabrana, Skupština se raspušta. Član 92: “Skupština se raspušta, ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara”.
Budući da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dao mandat za za formiranje vlade Dritanu Abazoviću 3. marta, jasno je da je prvi mjesec potrošen i da, nakon što proteknu još dva, predsjednik, po Ustavu, ukazom raspušta Skupštinu. Izbori se raspisuju prvog narednog dana nakon toga.
To, praktično, znači da, ukoliko se stvari ne pomjere sa mrtve tačke, ovaj saziv parlamenta 3. juna može da ode kući i vanredni izbori mogu biti zakazani za avgust ili septembar. Izborni pobjednici iz avgusta 2020. daće svom glavnom političkom protivniku, predsjedniku Crne Gore i DPS-a, Milu Đukanoviću mogućnost da odlučuje o datumu novih izbora. I to ne na osnovu bilo kakvog dogovora, nego na osnovu prava koje mu po Ustavu pripada.
“Ukoliko se u naredna dva mjeseca ne izglasa Vlada, Predsjednik države bi trebao da raspiše parlamentarne izbore, ukoliko on odredbu Ustava bude protumačio kao imperativnu, iako nigdje ne piše ‘mora'”, kaže za RTCG potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
Ona podsjeća da je moguće da mandatar Dritan Abazović vrati mandat ukoliko procijeni da ne može da sastavi Vladu, tj. da dobije potrebnu podršku i time ostavi vrijeme do 3 juna, da eventualno neko drugi dobije mandat sastavljanja Vlade do tog roka, uz, naravno, povjerenje 41 poslanika.
“Mislim da bi u ovom haotičnom političkom ambijentu, globalnim izazovima usled rata u Ukrajini, te sve težeg ekonomskog stanja bilo najbolje da dobijemo neku ‘Vladu nacionalnog spasa’, najširu moguću sa svim političkim akterima u Skupštini, koja bi imala jasnu evropsku platformu, koja bi odblokirala institucije sistema i pripremila izborno zakonodavstvo za fer izbore koje bi svi prolitički akteri priznali. Naš Ustav ne prepoznaje ni manjinsku, ni tehničku, ni Vladu nacionalnog spasa, samo prepoznaje Vladu, a mi joj dajemo ove atribute, zavisno od toga šta će joj biti cilj i ko će biti njeni akteri”, ocjenjuje Bošnjak.
Preporučeno
U ovom trenutku teško je zamisliti bilo koju vrstu dogovora između aktera na crnogorskoj političkoj sceni. Visoke cijene, rat u Ukrajini, kao i nezadovoljstvo građana iskazano bitno slabijim izlaskom birača na izbore u Beranama i Ulcinju, nijesu se pokazali kao dovoljan razlog da dobijemo vladu koja ima povjerenje parlamenta, niti da se rad Skupštine deblokira.
