Potpredsjednica hercegnovske skupštine Dragana Stanišić iz Novske liste potvrdila je će se o ovome raspravljati na sljedećoj sjednici.

“Informaciju o formalno-pravno statusu poluostrva Prevlaka povodom razgraničenja Crne Gore sa Republikom Hrvatskom zajednički su predložili odbornici Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije i Novske liste”, precizirala je ona za Pobjedu.

Prema Poslovniku, dopunu dnevnog reda mogu zatražiti predsjednici Skupštine i opštine, zatim radno tijelo, te odbornici lokalnog parlamenta. Svakako treba uzeti u obzir činjenice da je na čelu Herceg Novog Stevan Katić iz Demokrata, dok je predsjednik Skupštine Miloš Konjević iz Novske liste.

Skupština opštine Herceg Novi na sjednici zakazanoj za 31. avgust otvoriće pitanje statusa Prevlake, iako lokalna samouprava nema nadležnost da pregovara o državnoj granici niti da utvrđuje državnu politiku prema Hrvatskoj.

Dragana Stanišić, FOTO: Opština Herceg Novi

Materijal za ovu tačka dnevnog reda stigao je iz kontroverznog Savjeta NVO Boke Kotorske, krovnog udruženja brojnih prosrpskih organizacija među kojima su Miholjski zbor i Udruženje boraca ratova od 1990. godine – oba sa sjedištem u Tivtu. Informacija koja će biti razmatrana stiže kao rezultat okruglog stola „Prevlaka – pitanje suvereniteta Crne Gore i Boke Kotorske“ koji je održan 20. juna u Herceg Novom. Sa skupa je tada poručeno da upravo pitanja Rta Oštro i Prevlake treba tretirati kao pitanje suvereniteta Crne Gore.

ARGUMENTI IZ DOBA FNRJ

Portal Pobjede juče je objavio dokumenta na osnovu kojih će hercegnovska Skupština u ponedjeljak raspravljati o statusu Prevlake, iako lokalni parlament nije nadležan da vodi međudržavne pregovore, a još manje odlučuje o državnoj granici niti određuje politiku Crne Gore prema Hrvatskoj.

Naime, inicijatori rasprave svoje stavove o Prevlaci, između ostalog, zasnivaju na dokumentima nekadašnje FNRJ iz 1951. i 1952. godine, čije su fotokopije dostavljene odbornicima hercegnovske skupštine. U materijalu se tako nalaze: Prijedlog Ministarstva pomorstva Savjetu za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti Vlade FNRJ od 7. decembra 1951, Uredba o osnivanju uprava pomorskih oblasti Vlade FNRJ od 1. januara 1952. i Rješenje o teritorijalnoj nadležnosti uprava pomorskih oblasti od 14. aprila iste godine. U ovom posljednjem dokumentu se navodi kako teritorijalna nadležnost Uprave pomorske oblasti Južnog Jadrana, sa sjedištem u Kotoru, obuhvata područje obale i teritorijalnog mora koje se pruža „sjeverozapadno od svjetionika Oštri rt“, uključujući poluostrvo Prevlaka, morsku obalu i teritorijalno more do rijeke Bojane.

Savjet NVO Boke Kotorske ove dokumente smatra ključnim argumentom za tvrdnje da bi Prevlaka i Rt Oštro trebalo da budu dio crnogorske teritorije. Predsjednik tog udruženja dr Mašan Ercegović i ranije je tumačio istorijsku i pravnu dokumentaciju te javno iznosio stav da konačno rješenje – da Prevlaka i Rt Oštro pripadnu Crnoj Gori – treba zastupati tokom pregovora dvije države.

Riječ je, ipak, o argumentaciji nevladine organizacije koja može biti dostavljena i državnim institucijama, ali koja sama po sebi ne određuje pregovaračku poziciju Crne Gore, niti konačan ishod razgraničenja. O dokumentima i njihovom značaju za pregovore mogu se izjasniti isključivo nadležni državni organi, dok je postizanje sporazuma moguće jedino u razgovorima zvanične Podgorice i Zagreba.

PRIVREMENI REŽIM OD 2002.

Podsjećamo, Crna Gora i Hrvatska od 2002. godine primjenjuju Protokol o privremenom režimu na Prevlaci, koji uređuje stanje na tom području do postizanja konačnog dogovora o granici. Zvanična Podgorica je i ranije naglašavala da Protokol važi do definitivnog utvrđivanja državne granice i da se obje strane moraju uzdržavati od poteza koji bi mogli prejudicirati konačno rješenje razgraničenja na kopnu i moru.

Iako se režim primjenjuje duže od dvije decenije, sporazum o konačnom razgraničenju još nije postignut. U susret završetku pregovora sa EU, na red su došla i bilateralna pitanja, pa je tako Prevlaka jedno od ključnih tema o kojima još treba da pregovaraju državne delegacije Crne Gore i Hrvatske.

Po zakonima, lokalni parlamenti mogu da raspravljaju o pitanjima od interesa za građane, donose zaključke, pokreću inicijative i državnim organima upućuju prijedloge, sugestije i mišljenja. Međutim, među takvim zaključcima ne mogu biti odluke o državnoj granici – posebno ne one koje bi obavezivale Vladu Crne Gore na poziciju u pregovorima sa susjednom državom. Preciznije, Zakonom o lokalnoj samoupravi, opštinska vlast definisana je kao upravljanje javnim poslovima u okviru zakonskih nadležnosti i interesa lokalnog stanovništva, dok se odnosi opština i državnih organa zasnivaju na saradnji. To, konkretno, znači da Opština Herceg Novi može svoj stav dostaviti nadležnim institucijama, ali ne može preuzeti njihovu ulogu u vođenju vanjske politike.

FOTO: UGC

Inicijativa koja stiže pred odbornike Herceg Novog ne može proizvesti odluku lokalne skupštine se kojom bi se promijenio postojeći režim ili definisalo konačno rješenje statusa tog područja. Naprotiv, domet eventualnog zaključka ograničen je na politički stav lokalnog parlamenta ili obraćanje nadležnim državnim organima.

Dakle, iza najave razmatranja statusa Prevlake očigledno stoji niz loših namjera koje – u krajnjem – vode dodatnom urušavanju međudržavnih odnosa i kredibilitetu cijele države u susret zatvaranju svih poglavlja u pregovorima sa EU, za što smo sami sebi dali rok do kraja ove godine. Pregovori o Prevlaci u nadležnosti su državne vlasti, prije svega Vlade i Ministarstva vanjskih poslova, a konačno razgraničenje može biti utvrđeno dogovorom Crne Gore i Hrvatske ili drugim međunarodno-pravnim postupkom čije bi zaključke obje države prihvatile.

SUKOB NADLEŽNOSTI

Otvaranje ovog pitanja pred lokalnim parlamentom dolazi u trenutku kada Crna Gora priprema nastavak bilateralnih pregovora sa Hrvatskom o većem broju otvorenih pitanja, uključujući budućnost školskog broda „Jadran“ i utvrđivanje granice dvije države.

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović najavio je da će razgovori biti intenzivirani tokom septembra. Ministarstvo vanjskih poslova takođe se u više navrata oglašavalo o tome da su „dvije države identifikovale otvorena pitanja od zajedničkog interesa“ i da „o njima kontinuirano razgovaraju na različitim nivoima i u različitim formatima“. Za pojedina pitanja formirane su ili ponovo aktivirane posebne komisije i odbori.

“Odnosi dvije prijateljske i savezničke države treba da budu primjer sposobnosti da se i složena pitanja rješavaju razgovorom, uzajamnim uvažavanjem i usmjerenošću ka zajedničkoj evropskoj budućnosti”, istakli su nedavno iz MVP.

Takođe, iz iskustva „otpriznavanja“ Kosova u Zeti i Pljevljima da se naslutiti da eventualna odluka o razgraničavanju sa susjednom državom koju bi donijela hercegnovska skupština ne bi bila obavezujuća na državnom nivou. Na to je ukazao i ministar javne uprave Maraš Dukaj komentarišući odluku parlamenta u najsjevernijem crnogorskom gradu.

“Nije dobro što su pljevaljski odbornici prisvojili za sebe ustavno-pravne elemente koji im ne pripadaju”, rekao je on, te dodao kako „demokratija slobodnog stava“ ne treba da „zadire u dobrodusjedske odnose koji su prevashodni cilj naše zemlje“.

No, samom inicijativom o statusu Prevlake mogli bi se dodatno uzdrmati odnosi dvije države, a Crna Gora bi – na samo korak od punopravnog članstva – dobila novu protestnu notu i eventualnu blokadu zatvaranja još nekog pregovaračkog poglavlja.

POZNATI STAV KATIĆA

Raspravi o Prevlaci dodatnu političku težinu daje činjenica da je predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić samo nekoliko dana prije sjednice javno podržao inicijativu koja se odnosi na drugo otvoreno pitanje između Crne Gore i Hrvatske – vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“.

On je 26. avgusta potpisao peticiju kojom se traži da brod ostane u vlasništvu Crne Gore, a koju već desetak dana sprovodi Miholjski zbor. Čelnik Herceg Novog je tom prilikom poručio da „Jadran predstavlja identitetski dio Boke“ i izrazio očekivanje da će ga Crna Gora zadržati u pregovorima sa Hrvatskom.

“Smatram da je „Jadran“ identitetski dio Boke i očekujem da će Crna Gora u pregovorima sa Hrvatskom uspjeti da ga zadrži”, saopštio je Katić prilikom potpisivanja peticije.

Katić potpisuje peticiju Miholjskog zbora u vezi školskog broda „Jadran“, FOTO: Opština Herceg Novi

Hrvatska polaže pravo na školski brod, dok Crna Gora smatra da on treba da ostane u njenom vlasništvu, a potpisivanje peticije i stav predsjednika Herceg Novog teško da mogu doprinijeti rješavanju tog državnog spora.

Nakon prijedloga za raspravu u lokalnom parlamentu o granici na Prevlaci, koji su između ostalih predložili i odbornici Demokrata – stranke kojoj i sam pripada – očigledan je pritisak pojedinih stranaka vladajuće većine da kroz lokalne parlamente unesu teme koje duboko dijele društvo, a „protjerane“ su iz sale Skupštine Crne Gore barem dok se ne završi sa zakonima od čijeg usvajanja zavisi brzina ulaska u EU.

Ko čini Savjet NVO Boke Kotorske

„Idejni tvorci“ pitanja o Prevlaci koja će se naći na sljedećoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, Savjet NVO Boke Kotorske, okuplja više nevladinih organizacija sa područja Boke Kotorske, a njime predsjedava Mašan Ercegović.

Među osnivačima su Bokeljska inicijativa za regionalizaciju i decentralizaciju, tivatska Matica Boke, Miholjski zbor, Kreativni kulturni centar, NVO Karađorđe, NVO Obilić, PMF Ostrog, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912–1918, njihovih potomaka i poštovalaca iz Grblja, te Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, ali i lokalne organizacije boraca Narodno-oslobodilačkog rata iz Herceg Novog, Kotora i Tivta.

Savjet u javnosti posljednjih godina nastupa prvenstveno povodom odnosa Crne Gore i Hrvatske, istorijskog nasljeđa Boke – ali isključivo iz srpskog ugla – te pitanja koja smatra značajnim za položaj tog područja. U prethodnom periodu organizovali su više tribina i javnih skupova posvećenih Prevlaci, ploči na nekadašnjem logoru u Morinju, ali i drugim bilateralnim temama. Jedan od događaja u njihovoj organizaciji je i pomenuti okrugli sto o Prevlaci, sa kojeg je poslat zaključak da pitanje Rta Oštro i Prevlake treba tretirati kao pitanje suvereniteta Crne Gore.

Jedna od ključnih organizacija Savjeta NVO Boke Kotorske je upravo Miholjski zbor, čiji je osnivač tivatski paroh Srpske pravoslavne crkve Mijajlo Backović. Oni trenutno organizuju peticiju kojom traže da „Jadran“ ostane u vlasništvu Crne Gore. Putem svoje Fejsbuk stranice već danima pozivaju na podršku njihovoj namjeri da školski brod – brod – vojni brod – kraljevski brod (u zavisnosti od dana) bude crnogorski. Nakon sprovođenja peticije širom Boke Kotorske i u Nikšiću, potpise od juče prikupljaju i u Pljevljima.