Nepuna tri mjeseca nakon izbora vlade, Crna Gora je ponovo ušla u period političke neizvjesnosti.Aktuelnu vlast uzdrmao je spor u pogledu nacrta Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), koji je usvojen uprkos protivljenju Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) – koje su krajem aprila dale podršku manjinskoj vladi.

Bivše američke diplomate i vašingtonski eksperti za Balkan ocjenjuju da pitanje ugovora sa crkvom izaziva podjele, te da ne bi trebalo da bude u fokusu vlade.

”Biranjem tog puta se odvraća pažnja i ponovo podstiče kontroverza u zemlji… Crnoj Gori je potreban period kontinuiranih reformi i napretka ka Evropskoj uniji bez okretanja stranačkoj politici, podjelama u zemlji, ovim osjetljivim pitanjima. Žao mi je što se zemlja ponovo vraća tome”, kaže za Glas Amerike Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u.

Edvard Džozef, predavač na Školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins postavlja pitanje u čijem interesu je da se, kako navodi, Vlada odmah bavi pitanjem koje izaziva podjele.

”Premijer Abazović razumije da nije bilo razgovora i debate o tome, nije bilo kompromisa u pogledu kojeg su ljudi bili spremni da se saglase”, ocjenjuje Džozef.

Crnogorski premijer Dritan Abazović ističe da se unutrašnja pitanja, među kojima su i odnosi sa SPC, moraju rješavati da bi se došlo do šireg konsenzusa i odblokirale evropske integracije.

Za bivšeg američkog ambasadora u Crnoj Gori Roderika Mura ipak je iznenađujuće što je manjinska Vlada, rano u svom mandatu, odlučila da joj jedan od prioriteta bude pitanje koje je, kako ističe, kontroverzno.

Brine ga da bi to potencijalno moglo da izazove duži period neizvjesnosti i stagnacije, a da bi dobra volja Brisela mogla da se ispusti.

”Prihvatam da je pitanje regulisanja odnosa sa SPC i svim zajednicama važno. To nije praksa ovdje u Sjedinjenim Državama gdje smo veoma striktni u pogledu odvojenosti crkve i države. Prihvatam da postoje važna pitanja koja treba rješavati, da su ona dugo odlagana, da su druge vjerske zajednice uspjele da potpišu ugovore sa crnogorskom vladom”, ističe Mur.

”Razumijem impuls bilo kojeg vodećeg crnogorskog političara da završi to pitanje i usredsredi se na druga. Međutim, to nije tako jednostavno. Realnost je da je riječ o veoma delikatnom pitanju koje pobuđuje snažne emocije u Crnoj. Mislim da bi to pitanje – i tu nikoga ne osuđujem, to je samo moje mišljenje – najbolje bilo riješeno uz snažan, širok konsenzus u društvu, a svakako među političkim snagama”, poručuje prvi američki ambasador u nezavisnoj Crnoj Gori.

Po izboru vlade, i Evropska unija i Sjedinjene Države saopštili su da je pred njom zadatak da ubrza reforme i proces pristupanja uniji. Slično su tokom posjete Podgorici poručili i visoki evropski zvaničnici – Žozep Borelj i Oliver Varhelji.

Članstvo u Uniji, prema ocjeni Edvarda Džozefa i Kurta Volkera, je pitanje u pogledu kojeg se može postići konsenzus i jedinstvo u Crnoj Gori. Međutim, Džozef upozorava da postoji opasnost da Podgorica izgubi svoju šansu za napredak ka tom cilju.

”Crna Gora ima zlatnu priliku koju ostalih pet zemalja u regionu nemaju. Ima zlatnu priliku da napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji. To su potvrdili i zvaničnici EU. I umjesto da to bude fokus, prioritet – kao što je premijer Abazović i rekao da će biti slučaj – vlada se pod njegovim liderstvom okreće pitanju odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom koje samo može da dovede do komplikacija i podjela i traćenja ove izuzetne prilike”, smatra američki spoljnopolitički ekspert.

Volker, trenutno saradnik Centra za analizu evropske politike (CEPA), vjeruje da Podgorica ima vremena “da se vrati na pravi put”.

”Ovo je period kada je Evropska unija zaista otvorena. Zbog toga je važno da se to iskoristi zato što niko ne zna kada će se taj prozor ponovo zatvoriti, kada će se stavovi ponovo promijeniti. Svi smo u prošlosti slušali o zamoru u proširenju, imigraciji, preuzimanju odgovornosti za zemlje koje nisu spremne. Činjenica da EU sada daje signale da je spremna je nešto što Crna Gora ne želi da propusti”, savjet je bivšeg američkog diplomate.

Postavlja se i pitanje šta Vašington, u svijetlu novog razvoja političkih događaja, očekuje od crnogorskih lidera i političara nakon što je posle izbora vlade poručio da su hitni zadaci, osim napretka na putu ka EU, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i pozivanje Rusije na odgovornost zbog rata u Ukrajini.

Odgovor na to pitanje Glas Amerike nije dobio u Stejt departmentu.

Ambasador Mur za Glas Amerike ocjenjuje da su to veoma važni prioriteti za Crnu Goru.

”Usredsrediću se na treći gdje treba naglasiti do kojeg stepena Rusija remeti, krši i dovodi u pitanje međunarodni poredak. Dovodi u pitanje sve principe na kojima je zasnovan taj poredak i od kojih koristi imaju male zemlje kao što je Crna Gora – kao što su teritorijalni integritet, suverenitet, jednakost. Nadam se da će Crna Gora i dalje biti čvrst saveznik. To su velika pitanja – a ovim ne želim da umanjujem važnost unutrašnjih – koja su iznad nekih od pitanja o kojima se raspravlja u Crnoj Gori”, naglašava Mur.

“Nestabilnost u regionu i srpski nacionalizam”

Crna Gora, po nestabilnosti, nije izuzetak na Zapadnom Balkanu gdje su konflikti i tenzije prisutni u svim zemljama, ističe Džozef koji je nedavno boravio u regionu. Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića optužuje da želi da spriječi evropsku integraciju dijela balkanskih zemalja – Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine.

”Zato što bi se postavljalo bi pitanje zašto Crnogorci napreduju ka Evropskoj uniji, a ne Srbija. I to bi pitanje moglo da bude prilično nezgodno za Aleksandra Vučića. Istovremeno može da blokira napredak Kosova, jednostavno odbijanjem da ga prizna. Bosna i Hercegovina takođe ne može da napreduje dok god Republika Srpska blokira ozbiljne reforme. Zbog toga može da drži region u tom stanju, da izbjegava ozbiljna pitanja i održi svoju poziciju gdje mu zapadni lideri prilaze kao faktoru stabilnosti i dominantnoj ličnosti u regionu”, kaže Edvard Džozef.

Volker Srbiju optužuje da “namjerno promoviše jednu vrstu srpskog nacionalizma u regionu”.

”I to je veoma opasno – bez obzira da li je riječ o Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini ili negdje drugo. Takođe instrumentalizuje Srpsku pravoslavnu crkvu da doprinosi toj agendi. I to je u skladu sa ruskim ciljevima na Balkanu – da se stvori haos i nestabilnost i region spriječi da se pridruži Evropskoj uniji”, rekao je Volker.

Vučić odbacuje optužbe da raspiruje tenzije u regionu i tvrdi da su mu prioritet mir, ekonomska saradnja i sveukupni napredak Zapadnog Balkana.

”Bilo mi je drago što je predsjednik Vučić čestitao Crnoj Gori praznik Dan državnosti. To samo nešto znači. Nadam se da su potezi lidera u Beogradu usklađeni sa njihovom retorikom i riječima. I ne samo u Crnoj Gori. Mislim na BiH gdje su lideri u Srbiji mnogo godina isticali posvećenost Dejtonskom sporazumu za razliku od lidera Republike Srpske, koji žele da ponovo otvore pitanje Dejtona. Nadam se da je slična dinamika prisutna kada je riječ o Crnoj Gori. Crnogorska nezavisnost je završen čin, nepovratna je”, poručuje bivši ambasador Roderik Mur.

“SAD uvijek obraćaju pažnju na Balkan”

Sagovornici Glasa Amerike saglasni su da bi Vašington trebalo da bude proaktivniji i glasniji u regionu, iako je Briselu prepustio da prevodi napore za njegov napredak.

”Uprkos problemima na Zapadnom Balkanu, u mnogim slučajevima oni blijede u poređenju sa nekim izazovima negdje drugo. Teško je na najvišem nivou američke vlade – recimo kada je riječ o predsjedniku – posvetiti toliko vremena razmišljajući o Balkanu sada, jer situacija nije ni približno loša kao negdje drugo”, objašanjava bivši ambasador u Crnoj Gori koji više nije u američkoj vladi.

”Međutim, Amerika ima ogroman diplomatski kapacitet. Ponekad se čuju zaključci da SAD ne obraćaju pažnju na Balkan. Vjerujte mi SAD uvijek obraćaju pažnju. Možda ne na nivou predsjednika, ali postoji veliki broj ljudi u Stejt departmentu, sekretarijatima za odbranu, finansije, u obavještajnoj zajednici koji rade na zapadnobalkanskim pitanjima. To nije crno i bijelo. Nisu skrenuli pažnju i neće”, uvjeren je Mur.

Međutim, Edvard Džozef kritikuje aktuelnu američku politiku u regionu.

”Jedna zemlja se ističe u regionu po tome što podriva SAD i EU kada je riječ o najvažnijem pitanju – ruskoj invaziji Ukrajine. To je Srbija. I SAD i EU ne rade ništa tim povodom…Sjedinjene Države hvale Aleksandra Vučića iako podržava Rusiju odbijanjem da primijeni sankcije”, rekao je Džozef.

Američki stav, kako smatra Kurt Volker, i dalje ima veliku težinu i Sjedinjene Države bi trebalo da još više zahtjevaju jačanje demokratskih institucija i zapadne orijentacije regiona.