Video
Crna Gora je ušla u NATO, a članica EU mogla bi da postane do sredine sljedeće decenije, kaže u intervjuu Pobjedi viši saradnik u Institutu za spoljnu politiku pri Džon Hopkins univerzitetu Majkl Halcel.
Preporučeno
On vjeruje daje Putin ljut što je pokušaj državnog udara 2016. propao i što se Crna Gora kasnije pridružila NATO-u.
“Moj utisak je da bi još jedan ruski-inspirisan puč i drugdje na Balkanu bio samo posljednje sredstvo nakon što druge taktike, kao što su dezinformacije i podmićivanje, nijesu uspjele. Bilo bi lijepo da Rusija ima nešto pozitivno osim prirodnog gasa da ponudi regionu, ali, nažalost, nema”, naveo je Halcel.
Na pitanje da li misli da u bliskoj budućnosti možemo očekivati proširenje Evropske unije, Halcel odgovara da ako bliska budućnost znači manje od pet godina, onda je njegov odgovor ne.
“Osim ako se visoko razvijene zemlje poput Norveške ili Švajcarske prijave za članstvo. Međutim, šanse da se to dogodi su skoro nula. Meni je lako da moje prijatelje u Crnoj Gori savjetujem da imaju strpljenja, ali u stvari pozivam na to. Vaša zemlja je već načinila velike korake naprijed mnogo toga u vezi sa procesom pridruživanja NATO-u a ako nastavite sa reformskim kursom ne sumnjam da ćete ući u EU bar do sredine sljedeće decenije”, naveo je on.
Prema njegovom mišljenju, možemo očekivati da će Rusija pokušati da ponovi scenario uoči izbora 2016 u Crnoj Gori.
“Nemoguće je da pročitam um Vladimira Putina. Sumnjam da je on podmetnuo tezu o “agresivnim Crnogorcima” Donaldu Trampu tokom helsinškog razgovora u julu ove godine. Takođe, vjerujem da je Putin ljut što je pokušaj državnog udara 2016. propao i što se Crna Gora kasnije pridružila NATO-u. On svakako pokušava da spriječi ulazak Makedonije u NATO”, mišljenja je Halcel.
Na pitanje zašto ekonomski Balkan nije vidljiv u SAD, Halcel odgovara da postoje značajne američke investicije na Balkanu.
“Moglo bi ih biti više? Naravno. Ja nijesam biznismen, pa neću nagađati koji su nedostaci podsticaja za investicije na Balkanu. Nije tajna da su neke balkanske zemlje stabilnije od drugih. Neke zemlje predstavljaju veće rtrziste od drugih. Snaga vladavine prava varira u regionu. Kao posljedica toga, iako je široko rasprostranjena na Balkanu, korupcije je više u nekim zemljama. Stalno se vraćamo na apsolutnu neophodnost temeljnih reformi. One su osnova za privlačenje više stranih direktnih investicija”, zaključio je Halcel.
