Video
U Damar-ovom istraživanju, rađenom u maju ove godine, PES je na rejtingu od 22, 8 odsto što je u odnosu na jun prošle godine kada su bili parlamentarni izbori pad za oko tri procenta. Uzevši u obzir da ova partija, za skoro godinu od izbora nije isporučila skoro nijedno obećanje, može se zaključiti da je stranka Milojka Spajića prošla jeftino. Uz to, ne zaboravimo da je partiju napustio drugi čovjek partije Jakov Milatović, koji je za sobom povukao jedan dio i stranke i glasača. Majsko istraživanje Damara se ne poklapa, odnosno ne povrđuje trend pada ove partije ustanovljen na lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici, gdje je Spajićeva stranka, uprkos kampanji sa državnog nivoa izgubila dvije trećine podrške.
PES gubi entuzijazam
Podatak da je na izborima u junu u Budvi za PES glasalo 2301 građanin, a godinu kasnije na lokalnim izborima samo 780 alarm je koji Spajića mora da zabrine. Isto tako u Andrijevici je u junu prošle godine PES dobio 580 glasova, a ove godine 200 manje. Iako PES nema razvijenu partijsku infrastrukturu i kako analitičari kažu ova dva grada ne mogu da pokažu trend na državnom nivou, jasno je da PES gubi zamah i početni entuzijazam. Pad podrške na državnom nivou nije toliko drastičan, makar ako je verovati istraživanju koje je predstavio Damar. Zato veči broj sagovornika Standarda smatra da “nešto nije u redu” sa nedavno objavljenim istraživanjem.
Pad podrške PES-u se može objasniti sa više aspekata a na to je uticalo više činejnica. Osim pobrojanih, dijeljenja na dvije struje, odlazak drugog čovjeka, slaba partijska infrastruktura, neispunjena obećanja i razočarenje građana, treba i dodati to da je PES u junu prošle godine za mnoge građane bio samo pomoćni alat za skidanje DPS-a sa trona, ali da suštinski nijesu bili vezani za partiju, niti su kasnije prepoznali njenu budućnost.
Ovdje treba dodati i činjenicu da se PES nije podijelio ideloški već perosnalno i da sjedenje na dvije stolice neminovno uzima danak. Ne može se jednom nogom biti u Briselu, drugom u Moskvi, niti se selektivnim pristupom održavati i razvijati partijska snaga.
DPS, uprkos predviđanjima stabilan i čak raste
Što se DPS-a tiče stvari postaju jasnije. Većina im je poslije 2020. godina predvidjela strmoglavi pad, poput dugo vladajućih partija u okruženjeu, HDZ u Hrvatskoj ili SPS u Srbiji, međutim oni povrđuju da je unutrašnja reorganizacija i odlazak “starih” kadrova bio dovoljan signal da podrška stane na nekih 20 procenata.
U posljednjem istraživanju njihov procenat podrške je bio 21,1, što je samo za nešto više od jednog procenta manje od PES-a. U junu prošle godine, na parlamentarnim izborima, DPS je imao podršku od 23, 2 procenta, ali su tada sa njima bile još tri partije – Socijaldemokrate, Liberalna partija i Demokratska unija Albanaca. S obzirom na to da, prema Damarovom istraživanju SD ima podršku od 2,6 Liberalna partija 0,3 i DUA 1,7, prostim zbirom zaključujemo da je DPS ostao na istom mjestu ili čak za neznatan procenat krenuo ka gore.
Kada pogledamo podatke sa već pomenutih lokalnih izbora u Budvi i Andrijevici, pa to uporedimo sa istim gradovima ali glasanjem na parlamentarnim izborima, zaključujemo da je DPS pojačao svoj rejting, neznatno ali smjer je prema gore. DPS je u Budvi na nedavnim lokalnim izborima dobio 2226 glasova a prošle na parlamentarnim 2246. U Andrijevici njihov skok je za velika 383 glasa.
“Srpski kolač” dijele NSD i DNP
Partije Andrije Mandića i Milana Kneževića, NSD i DNP u poređenju sadašnjeg i rejtinga od prije godinu ostajku na istom. Na junskim izborima 2023. godine koalicija NSD/DNP osvojila je 14,47 procenata podrške a u istražvanju Damara iz maja ove godine, zbirno imaju 13,7 procenata. S obzirom na specifičnu situaciju u Budvi, gdje Mandićeva partija išla u dvije kolone, teško je upoređivati podatke. Ipak, na osnovu glasova iz juna 2023. može se reći da je taj blok duplirao podršku u Budvi. Na izborima 2023. godine imali su 2468 glasova, a zbirno na lokalnim 2024. 5504 glasa. Moglo bi se zaključiti da je ogroman dio građana BUdve koji su prošle godine dali povjerenje PES-u, ove godine izabrao jednu od dvije srpske struje u Budvi.
U Andrijevici je drugačija situacija za DNP i NSD. Tamo su u junu 2023. Mandić i Knežević dobili podršku 452 građanina, a ove godine 304. Ipak treba napomenuti da su u lokalni parlament Andrijevice prošle liste koje su srodne sa ovim partijama, te je za predpostaviti da je gubitak od 100 glasova raspoređen na taj način.
Demokrate “zamrznute”
Demokratska Crna Gora već godinama stoji na istom mjestu bez nekih drastičnih pomjeranja u bilo kojem smjeru. Sadašnji rejting im je sedam procenata, a u junu prošle godine, zajedno sa GP URA bili su na 12, 48 odsto. Ako je sad URA na 3,9 odsto, računamo da je rejting. U Budvi su Demokrate dobile 1194 glasa a godinu ranije, zajedno sa GP URA 1205. To znači da su neznatno pojačali rejting ako znamo da je URA u BUdvi sada dobila 549 glasova.
Partija Alekse Bečića je, sudeći po uporednim podacima, zadržala rejting zahvaljujući partijskoj infrastrukturi i disciplini njihovih birača, međutim, njihov rast je, očigledno, limitiran jer je nakon rascjepa SNP, majke partije Demokrata, završen proces prelivanja glasova, kao i onaj proces, izrazito manji, odliv iz DPS-a. Prema nekim nepotvrđenim infomacijama, a i konkretnim reakcijama na određene procerse u CG, jedinstvo Demokrata nije više tako idilično. Primjećuju se “soliranja” ministara Moma Koprivice i Dragana Krapovića. To donekle može ugroziti stabilnost rejtinga partije Alekse Bečića.
Bošnjačka stranka nema konkurenciju u svom korpusu
Od nacionalnih stranaka treba izdvojiti Bošnjačku stranku čiji se rejtig kreće između šest i osam odsto. Na posljednjem istraživanju bili su na 6,7 odsto a na junskim izborima prošle godine na 7,8 odsto. Partija Ervina Ibrahimovića za taj rejting može da zahvali i činjenici što nema ozbiljnijeg konkurenta u toj zajednici manje brojnih naroda. Stranka pravde i pomirenja je skoro nestala, a njeni obrisi vide se samo u dvije opštine na sjeveru Crne Gore, u Petnjici i Rožajama. Na državnom nivou su na margini. Rejting Bošnjačke stranke može rasti ako u Crnoj Gori jača nacionalistički narativ kao svojevrsna odbrana od te pošasti.
Sa stabilnih oko osam procenata Ibrahimović može u bilo kakvoj raspodjeli karata igrati vrlo važnu ulogu. To što sada nije tako, poznavaoci prilika smatraju greškom i lošom procjenom u pregovaranju sa Spajićem prilikom formiranja Vlade CG. Vjerovatno bi to iskustvo moglo da posluži čelnicima BS-a da nakon već izvjenih vanrednih parlamentarnih izbora sljedeće godine “zaigraju” drugačije i dobiju ono što im rejtingom i ozbiljnošću i pripada.
URA – ista meta isto odstojanje
Slično Demokratama i GP URA već neko vrijeme traje na istom ili sličnom procentu podrške koji se kreće od četiri do šest odsto. Interesantno je da je lider Dritan Abazović imao svu pažnju medija, da je bio u fokusu svih važnih događaja od 2020. godine, zajedno sa partijskim kolegama, a da rejting svoje partije nije podigao ni za procenat. S druge strane, bez obzira na neke političke promašaje i odlazak iz Vlade, URA nije rapidno pala što je čak i neka vrsta iznenađenja za većinu sagovornika Standarda.
SDP se vraća u život
Nakon neuspjeha na junskim izborima 2023. godine, Socijaldemokratska partija ima neznatno jači rejting. Oni su 2023 godine bili na 2,9 odsto što ih je izbacilo iz parlamenta, a prema istraživanjima Damara iz maja ove godine su na 3,2 odsto. Iako to nije veliko pomjeranje, znakovito je i može da znači da su personalne promjene u partiji i odlazak doajena i bivših predsjednika te partije Raška Konjevića i Ranka Krivokapića donijele promjenu i stabilnost. Najava zajedničkog djelovanja sa LP i SD, uz insistiranje na zadržavanju partijskog identiteta, ovoj partiji može da donese veći rejting i broj glasova.
Jasno je da ideološke razlike među te tri partije nema i da bi sinegrija dala rezultate, jer SD je sa majskim rejtingom ispod cenzusa, baš kao i LP. Udruživanjem, zajedničkim djelovanjem ili bilo kakvom saradnjom svi bi dobili, te je za očekivati da budvanski probni balon primijene i u narednim izbornim ciklusima, na lokalnom ali i na državnom nivou. U Budvi je ta koalicija dobila 514 glasova što je bilo dovoljno da sa jednim mandatom uđu u lokalni parlament. Godinu ranije, na parlamentarnim izborima, SDP je osvojio 296 glasova i bio je daleko od parlamentarnog statusa.
Ukoliko ih ne bi, kako Cetinjani kažu, “pojela pizma” i liderske ambicije koalicija oko SDP-a bi mogla da predstavlja tzv rezervni građanski blok, da u budućnosti sa GP URA, DPS i nacionalnim strankama budu dominantni na crnogorskoj političkoj sceni i da budu brana naraslom srpskom nacionalizmu. Naravno, za to treba puno vode da prođe, da se, prije svega sa DPS-a skine stigma i negativna percepcija brenda i da lideri partija shvate da im je cilj isti ili vrlo sličan i gurnu u stranu ego, zavist, revanšizam i ostale neracionalne stvari.
Preporučeno
Damar je najavio novo istraživanje za tri mjeseca, a do tada bi trebalo da se desi nekoliko važnih stvari u političkom životu Crne Gore. Prije svega najavljeno famozno dobijanje IBAR-a, nakon čega slijedi priča o rekonstrukciji Vlade i u finalu najava mandićeve priče o promjeni Ustava u dijelu jezika i zastave Crne Gore. Sve bi to moglo, a vjerovatno i hoće, rezultirati vanrednim parlamentarnim izborima optimalno na proljeće 2025. godine. Do tada će možda i Podgorica na izbore kao i još nekoliko lokalnih skupština.
