Video
Ona je ocijenila i da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima, te da formulacija iz Izvještaja EK za Crnu Goru za 2024. godinu da zemlja ima krhkne institucije nije nešto što se u očima EU smatra perspektivnom budućnom članicom.
Takođe, Bajrmaspahić je kazala da je partijsko zapošljavanje ogroman problem cijelog društva, čije ćemo posljedice svi osjetiti, kao i da se u zadnje četiri godine desio ozbiljan talas repatrijarhalizacije, te da su naši problemi samo naši i da ih niko neće riješiti umjesto ljudi koji su sudbine vezali za Crnu Goru.
Ona je, komentarišući Izvještaj EK kazala da dobijena srednja ocjena 3.21 predstavlja značajan napredak u odnosu na prošlu godinu kada je bila 3.12, ali da nije riječ o ogromnom iskoraku u odnosu na 2016. ili 2020. godinu kada je prosječna ocjena bila 3.18.
“Napredak nije dramatično veliki, 22 poglavlja od 33 i dalje su na ocjeni 3, što negdje govori o stagniranju, zavisno od poglavlja, a ukupna ocjena je povećana iz razloga što smo popravili ocjenu u 6 poglavlja, što je takođe očekivano, prije svega zbog poglavlja 23 i 24, jer još uvijek kapitalizujemo napredak koji se vezuje za IBAR. Popravljene su ocjene i u onim poglavljima koji su kandidati za zatvaranje u decembru. U tom smislu, nije bilo nikakvih novina ni dramatičnih iskoraka pa ni nekih ocjena koje predstavljaju neke spektakularne pomake, ali izvještaj jeste bolji i to treba podržati i nastaviti u tom pravcu”, kazala je Bajramspahić.
Upozorila je da se radi o Izvještaju koji je zaključio nalaze sa junom ove godine, što se poklapa sa dobijanjem IBAR-om, a što znači da brojna dešavanja nakon juna nijesu postala dio ovog izvještaja.
“Veoma je važno da se ne primi kao zabluda to da dešavanja neće biti ocjenjena i pomno praćena”, kazala je ona.
Bajramspahić je pojasnila navode iz Izvještaja da je od svog formiranja u oktobru 2023. Vlada radila u generalno stabilnom političkom okruženju, sa manje polarizacija u odnosu na prethodne godine, riječima da se to odnosi na period kada u fokusu nijesu bile identitetska pitanja već je fokus bio usmjeren na dobijanje IBAR-a.
“Ako posmatrate izvještajni period može se reći da je bilo nekoliko mjeseci kada se produktivno radilo i da je sve bilo usmjereno na dobijanje IBAR-a i kada su oba pola koja se pominju u izvještaju bila okrenuta ka ispunjavanju zahtjeva. Ta godina, kada se uporedi sa godinom kada je Vladu vodio Zdravko Krivokapić ili ona kada je vodio Dritan Abazović, bio je neki pozitivni pomak, bio je neki fokus ka reformama i evropskom putu, barem određeno vrijeme. Međutim, promjena se desila odmah nakon juna i vjerujem da će to biti predmet budućih analiza”, istakla je Bajramspahić.
Prema njenom mišljenju, formulacija „zemlja i njene institucije su krhke i ranjive na političku krizu i potencijalne institucionalne blokade“ je jako oštra, jer je riječ o diplomatskom jeziku.
“Jezik kojim govori Izvještaj o državi je diplomatski a u diplomatskom jeziku to je dosta oštra formulacija i dosta zabrinjavajuća. Jer, ukoliko bi se to nastavilo, baš sa takvim riječima, onda ne bi imali mnogo nade da ćemo imati napredak o kojem govorimo i da ćemo tako dinamično zatvarati poglavlja. Zemlja koja ima krhke institucije nije nešto što se u očima EU smatra perspektivnom budućnom članicom”, kazala je ona.
Pojasnila je i da izborne reforme moraju biti prioritet svih prioriteta, uz ocjenu da se Klaster 1 ne može zatvoriti bez sveobuhvatne izborne reforme.
“Kada se kaže da su izbori relativno regularni, vjerujem da se misli da sve strane prihvataju rezultate, da zloupotrebe na dan izbora nijesu bile tako dramatičnih dimenzija ali svi problemi koje znamo i koji su tu notirani – ostaju i oni su veoma zabrinjavajući i urgentni za rješavanje i nešto oko čega se neće lako postići konsenzus. I možda iznad svega, izazov za političku strukturu svih orijentacija da dođu do rješenja koja bi bila zadovoljavajuća za sve strane. Od toga zavisi ukupan napredak u pregovorima”, poručila je Bajramspahić.
Ona je istakla važnost rješavanja problema partijskog zapošljavanja, naglašavajući da se posljedice takvog postupanja održavaju na stanje u svim oblastima u kojima se dešavaju ta zapošljavanja.
“Nećemo imati pomaka jer ljudi koji se dovode nemaju kapacitet, htjeli ne htjeli, da urade to što je u ovom trenutku kritično potrebno. I sve političke partije funkcionišu po tom principu kada imaju priliku i to je veoma loše. Posebno pitanje je koliko sve to košta i do kada će se nastaviti taj pristup da se javna uprava tretira kao socijana služba za zbrinjavanje osoba koje nemaju zaposlenje. A posljedice njihovih nesposobnosti živimo svi. I dok se ne kreira kritična masa u društvu koja će da bude jasna i glasna oko toga da je to neprihvatljivo, bez obzira na to o kojoj se partiji radi, neće biti pomaka”, kazala je Bajramspahić.
Ona je kazala da se Izvještaj ne bavi namjerama i ciljevima DF-a, ali i da parlament još nije uništen u mjeri da jedan činilac može sve sam da učini.
“O svim pitanjima se, u skladu za zakonom i Ustavom, izjašnjava i dalje svih 81 poslanik. Veći teret stavljam na ostale, da koristeći svoja ustavna prava, kroz parlament artikulušu ukupne interese društva. Ostajem pri stavu da je na najgorem nivou i zakonodavna i kontrolna uloga parlamenta”, istakla je ona.
Prema njenim riječima, predsjednik Skupštine Andrija Mandić svjesno i namjerno provocira i izaziva ostale koristeći zapaljivu retoriku.
“Mislim da je do toga došlo usljed obeshrabrenosti rezultatima popisa i očekivanjima da će ti rezultati biti mnogi bliži njihovim projekcijama. Kada su vidjeli da se to nije desilo, počeli su da prijete pravnim nasiljem, a vidjećemo dokle će sve to ići usljed nemogućnosti da realizacija nekih planova ide kako su oni željeli. Pokazalo se da je Crna Gora žilava i otporna na kampanje dezinformacijama koje smo trpjeli tokom popisa”, ocijenila je ona.
Govoreći o namjeri uvođenja dvojnog državljanstva, Bajramsaphić je kazala da je riječ o veoma zabrinjavajućim stvarima te da se to ne radi zbog ljudi koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo.
“Vrlo je jasno da se radi o političkoj instrumentalizaciji tih ljudi. Nezamislivo mi je da bilo ko ne razumije da bi takva situacija dovela do toga da bi svi mi koji ovdje živimo bili svedeni na statističku grešku, i da bi ljudi koji ne žive ovdje donosili političke odluke za sve nas. Svi bi trpjeli štetu osim onih ljudi koji podržavaju DF. Nije realno da će se formirati kritična masa koja bi ovaj predlog podržala”, poručila je Bajramspahić.
Upitana da prokomentariše izjave predsjednice Ursule fon der Lajen, date tokom posjete regionu, Bajramspahić je kazala da je velika šteta što su došle takve ocjene, jer ne govore dobro o kredibilitetu EU.
Preporučeno
“Nije dobro da se tako olako razbacuju riječi, ali EU ima pravo da ima ima svoje interese. Gospođa fon der Lajen radi za EU i ako neko od država kandidatkinja radi nešto što odgovara EU, to je između njih. Njene izjave su bile obrnuto proporcionalne stvarnom stanju stvari, najviše pohvala su dobili autoritarni lideri Srbije i Albanije. Te pohvale me plaše”, zaključila je Bajramspahić.
