Video
“Nijesam sigurna da postoji politička odgovornost prema Crnoj Gori i prema evropskoj prilici koja polako izmiče”, poručila je Bajramspahić.
Ipak, s druge strane podsjeća da je današnje vrijeme mnogo drugačije od vremena kada su, počeli pristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom.
“U sadašnjem ambijentu, dok uživo pratimo genocid Izraela nad Palestinom i agresiju Rusije nad Ukrajinom, dok jača desnica širom Evrope i sprovodi nezamislive mjere, međunarodna zajednica se mnogo manje bavi finesama brojnih važnih pitanja u državama kandidatima za članstvo. Te finese su prije desetak godina bile kapitalno važne, a danas se gleda samo šira slika”, objašnjava Bajramspahić i dodaje da je u široj perspektivi, situacija u Crnoj Gori povoljnija nego kod naših susjeda, gdje je nivo autoritarnosti ili disfunkcionalnosti viši.
Prema njenim riječima, zahvaljujući pomenutim geopolitičkim i regionalnim okolnostima, Crna Gora i dalje pravi spore, ali kakve-takve, formalne korake u pregovorima.
“Međutim, na žalost svih nas koji živimo ovdje i kojima je stalo da ovaj proces suštinski da rezultate u smislu boljih institucija, bolje zaštite ljudskih prava i boljih uslova za život, rad i odmor, očekivani kvalitet reformi hronično izostaje”, navodi Bajramspahić.
Ona ocjenjuje da u brojnim oblastima ne samo da izostaje evropeizacija i demokratizacija, već se, kako navodi, i dramatično nazaduje.
“Da su ostali kriterijumi na nivou na kojem su bili na početku pregovora, objektivne ocjene Evropske unije o Crnoj Gori bi bile mnogo oštrije. Ipak, pitanje je kada će ovaj balon od sapunice pući, ali je izvjesno da će to biti iznenada i da će doći kao šok vladajućim strukturama”, kazala je Bajramspahić.
Takođe, kako navodi, ako se bude radilo kao do sada, Crna Gora neće uspjeti da završi pregovore za godinu i četiri mjeseca koliko je ostalo do isteka internog roka iz nezvanične dinamike koju je definisala Evropska komisija.
“Godinu dana nakon dobijana IBAR-a može se sa sigurnošću konstatovati da su efekti novog zakonodavstva slabi. Sprovođenje Programa pristupanja je na niskom nivou, a takođe i Reformske agende, zbog čega država gubi sredstva koja su joj izuzetno potrebna. Za to niko ne snosi odgovornost. Ako je od 14 prioritetnih mjera, što je daleko od ambicioznog, realizovano samo sedam, ne može se reći da postoji puna posvećenost evropskim obavezama”, dodala je ona.
Bajramspahić kaže da je dovoljno i laički baciti pogled i vidjeti da ova zemlja ne izgleda kao da živi svoje najprogresivnije doba.
“Prosvjetiteljsko doba tek nikako, dok se spomenik koljaču Pavlu Đurišiću šeta kroz Crnu Goru, a poniženi policija i tužilaštvo ne smiju glavu da podignu. Vladavina prava i jednakost pred zakonom nijesu zaživjeli”, potrcrtala je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, ključni problem je u institucijama koje su i dalje sluge političkih partija umjesto građana, prava i javnog interesa.
“Poslije pet godina došlo je do srastanja državnih organa sa „oslobodiocima“ koje više ne sputava ni Ustav ni zakoni i koji sprovode svoje političke interese bez obzira na cijenu”, navodi Bajramspahić.
Komentarišući dešavanja na političkoj sceni i u društvu, ona navodi da „dometi institucionalnog raspada prevazilaze najluđu maštu i da događaji toliko brzo smjenjuju jedni druge da društvo apsolutno ne stiže ni da pojmi što se sve dešava“.
Upitana da prokomentariše rad izvršne vlasti i ukaže na njene ključne slabosti u upravljanju državom, Bajramspahić je navela primjer sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu.
“Nečuveno je da advokat okrivljenog učestvuje u radu sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu i privatizuje rad vrhovnog državnog organa za odbranu svog klijenta. Tema sjednice je bilo postupanje državnih organa, ali je politizovanost Skupštine odnijela prevagu kakva do sada nije bila viđena. Međutim, to je bio samo vrhunac srozavanja kontrolne funkcije Skupštine, budući da su opozicione inicijative neprohodne, da predsjednik Vlade uopšte ne poštuje parlament i da se tokom zasijedanja više vremena potroši na konflikte o minutima za izlaganje nego o ozbiljnim društvenim problemima”, istakla je Bajramspahić.
Uporedo sa tim, kako kaže, osnivaju se anketni odbori čiji je isključivi cilj nedozovljeni politički pritisak na Specijalno državno tužilaštvo i pokušaj da se „komanduje“ GST-u kako da vodi „žive“ slučajeve, koga da saslušava i koje odluke u predmetima da donese, što je nezakonito.
“Kulminacija je ideja da Anketni odbor saslušava osuđena lica i još dublje se upliće u tekuće krivične postupke. Sumanutije od toga je samo da političari počnu da održavaju suđenja na ulici, jer su sva moguća pravila i principi ustavnog političkog sistema pregaženi, a oni preuzeli funkcije svih drugih organa”,kategorična je Bajramspahić.
Hitno smanjiti broj resora u Vladi
Govoreći o eventualnoj rekonstrukciji aktuelne Vlade, sagovornica Pobjede Dina Bajramspahić ističe kako je to pitanje i dalje poprilično nejasno.
Preporučeno
“Iz onoga što je najavljeno u medijima, postoji javni interes da se najglomaznija crnogorska vlada svih vremena smanji i da se neracionalni troškovi usmjere na goruća pitanja. To treba podržati i sprovesti urgentno. Međutim, ako će biti sastavljena od istih političkih činilaca, ona će nesumnjivo voditi istu politiku pa u tom smislu neće biti značajnih promjena. Nijesam sigurna da postoji politička odgovornost prema Crnoj Gori i prema evropskoj prilici koja polako izmiče”, poručila je Bajramspahić.
