Video
Parlament trenutno funkcioniše na osnovu Poslovnika i drugih podzakonskih akata i, kako je naveo Bečić, nema dileme da je zakon o Skupštini potreban.
“Time bi se značaj zakonodavnog organa države podigao na veći nivo, a njegov rad, nadležnosti i organizacija postale dio zakonske materije, što je ujedno i regionalna i međunarodna praksa”, rekao je Bečić u intervjuu agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, nedostatak zakona o Skupštini u prethodnom periodu uslovio je da pojedini funkcioneri, predstavnici izvršne vlasti nemaju jasnu, preciznu i potpunu obavezu da polože račune par-lamentu, odgovore na pitanja ili dođu na kontrolna saslušanja.
“Prema tome, usvajanje zakona o Skupštini biće jedan od prioriteta u narednom periodu i to pitanje sam otvorio na posljednjem sastanku Kolegijuma predsjednika Skupštine, nakon čega smo pristupili formiranju radne grupe za temeljnu izmjenu Poslovnika, ali i za izradu Zakona o Skupštini”, naveo je Bečić.
Odgovarajući na pitanje koji su najveći nedostaci izbornog zakonodavstva, Bečić je naveo da je praksa u svim do sada sprovedenim izbornim procesima iskristalisala nedostatke i izbacila na površinu sve anomalije koje je neophodno što prije otkloniti.
“Uticaj na birače je ono što u lepezi zloupotreba najneposrednije dolazi do izražaja, ali moram da napomenem da to zavisi i od političkih elita na vlasti. Vremenom je taj mehanizam samo obogaćen, inoviran i nadograđen novim idejama uticaja i širenjem mreže”, kazao je Bečić.
To je, kako je istakao, nedopustivo za savremenu državu na tlu Evrope u 21. vijeku.
“Uvjeren sam da nova demokratska i proevropska vlast koja je utemeljena i na snažnom suprotstavljanju izbornim zloupotrebama, sada iz pozicije vlasti neće posezati za bilo kakvim radnjama koje imaju za cilj uticaj na izbornu volju građana”, naveo je Bečić.
Međutim, kako je kazao, i pored takvog uvjerenja, smatra da zakon treba da sadrži niz ograničenja i sankcija za svaku, pa i najmanju zloupotrebu.
“Kada je riječ o ostalim najznačajnijim elementima, koji treba da budu u fokusu reformi, izdvojio bih birački spisak i potrebu za njegovim unaprjeđenjem, slobodu medija, uvođenje odgovarajućih ograničenja kada je u pitanju mogućnost miješanja državnih organa i funkcionera u izborni proces”, naveo je Bečić.
U fokusu reformi, kako je dodao, treba da bude i rad na usavršavanju rada organa za sprovođenje izbora, način glasanja, identifikacija birača.
Kako je kazao, na osnovu javno saopštenih stavova, očito je da postoji spremnost sa svih političkih strana da se krene u taj process.
On je kazao da očekuje da će Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva biti formiran do kraja godine.
Upitan kako ocjenjuje saradnju sa novom opozicijom od kada je izabran za šef parlamenta, Bečić je naveo da su dosadašnji sastanci Kolegijuma pokazali dinaminačin i konstruktivan rad i vlasti i opozicije, koji je rezultirao brojnim zajedničkim zaključcima.
“Takođe, vidjeli ste da smo bili spremni i da prihvatimo određene zahtjeve opozicije, kao znak dobre volje i spremnosti na saradnju, a sa ciljem što veće homogenizacije i jedinstva društva u izazovnim vremenima. Vjerujem da ćemo biti spremni da prepoznamo strateške interese našeg društva i ciljeve koji stoje pred nama”, kazao je Bečić.
Skupština će, kako je poručio, nastojati da bude jak, odgovoran i iskren partner Vladi, a ne bilo kakvo verifikaciono sredstvo.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da bi trebalo izmijeniti Poslovnik u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje poslanika za izgovorene riječi, on je naveo da Skupština mora postati istinska arena demokratije, dom ugleda i pristojnosti, mjesto dijaloga, rzumijevanja, poštovanja.
“Da bismo došli do tog cilja, svaki od 81 poslanika, bilo iz redova vlasti, bilo iz opozicije, mora da preuzme svoj dio odgovornosti”, poručio je Bečić.
Odgovarajući na pitanje da li je dogovoreno koliko će potpredsjednika imati Skupštine, Bečić je naveo da je upravo utvrđivanje broja potpredsjednika parlamenta i izbor potpredsjednika preostala tačka dnevnog reda konstitutivne sjednice.
“Zahtjev određenih poslaničkih klubova je bio da rješavanje pomenutog pitanja sačeka izbor nove Vlade, kako bi oni mogli zauzeti definitivne stavove polazeći od sagledavanja određenih kadrovskih rješenja”, rekao je Bečić.
Govoreći o dosadašnjoj praksi, odnosno o postupanju prethodnih saziva, on je podsjetio da je Skupština praktikovala da ima dva potpredsjednika iz reda vlasti.
Saglasno Poslovniku, kako je kazao, jedan potpredsjednik je iz reda opozicije.
Kako je naveo Bečić, u pretprošlom sazivu Skupština je imala potpredsjedika iz redova opozicije – Branka Radulovića, dok u prošlom sazivu nije izabran opozicioni potpredsjednik parlamenta.
“Vjerujem da ćemo biti efikasni i da će se nakon neophodnih unutar koalicionih i unutar partijskih konsultacija i dogovora, ubrzo steći uslovi za izbor svih potpredsjednika Skupštine”, zaključio je Bečić.
Preporučeno
