Video
Dan nakon protesta ispred Vile Gorica, koji je organizovan zbog kršenja zakona prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, kaže da ima dozu mira i zadovoljstva.
“Danas sam tužniji i potišteniji, zbog povoda našeg okupljanja i bunta. Ne mogu da vjerujem da se u 2025. godini moramo okupiti da iskažemo revolt protiv dodjele nagrade onima koji nisu stvorili neko zapaženo umjetničko djelo, a osvjedočeni su negatori crnogorske državnosti, nacije i antifašističkog bića”, kazao je Belan.
Na protestu ispred Vile Gorica je, kaže, vidio da plamen antifašističke, građanske, slobodarske, emancipovane Crne Gore živi. Nekad je, dodaje on, jači, nekad je slabiji, ali se pokazalo da ga oni koji su sinoć uručili Trinaestojulske nagrade neće nikada ugasiti.
“Sada je samo pitanje kada i kojim intenzitetom ćemo uspjeti da ta antifašistička emancipatorska i demokratska Crna Gora konačno zavlada i pobijedi. Tišti me što trošimo još jednu generaciju, a zadovoljan sam što taj plamen živi. Kada god se čini da je stvar preteška za odbranu i kada nam se čini da ulazimo u neku zonu defetizma, ovakvi skupovi, ovakvi mladi ljudi, intelektualci, pokažu da su spremni da brane ono što je građanska i antifašistička Crna Gora”, rekao je Belan.
Objašnjava da je policija imala namjeru da po svaku cijenu odbrani dodjelu Trinaestojulske nagrade. To je, kako kaže, shvatio kad je vidio policijske snage kod kancelarija Liberalne partije, gdje je sreo prvi policijski kordon. Bio je udaljen više od kilometar od Vile Gorica. Od policajaca je saznao da je i to štićena zona.
“Čekajte, koga štitite čak kilometar od Vile Gorica?! A da stvar bude još smješnija, nakon pristojne diskusije sa šefom tog kordona, objašnjeno mi je da ne možemo proći kroz Beogradsku ulicu, ali možemo iza zgrada. To je potpuni nonsens, jer ako je prostor ispred zgrade štićen, a iza nije šta to znači? Ako želite da napravite neko zlo, a niko od onih građana nije želio da naudi policiji, niti da načini štetu državi Crnoj Gori, onda to ne možete da uradite ispred zgrade, a možete iza zgrade”, ispričao je Belan.
Bilo je jasno, dodaje on, da je država pokrenula jak represivni aparat, da bi spriječila ili demotivisala građane da se okupe u većem broju ispred Vile Gorica.
“Šta je bilo sporno da građani dođu do kapije Vile Gorica i da delegacijama koje ulaze iskažu revolt zbog toga šta se sve radi i na koji način se degradira Trinaestojulska nagrada? Jasno je bilo da se želi ugušiti antifašistički revolt, da se pokaže da smo mi ti koji narušavaju red i mir. Onda, nakon prve upotrebe biber spreja, koja je bila zaista potpuno nepotrebna, ja sam bio na desnoj strani iza kordona, nijesam uspio ni da upalim telefon, čak nijesam ni vidio, odjednom sam u grlu osjetio peckanje i počeli smo da se povlačimo. Tužno je da je policija okrenuta ka antifašističkoj Crnoj Gori, vaše kamere su zabilježile koje poruke smo slali, koje pjesme smo pjevali”, istakao je Belan.
Poručuje da se borba mora nastaviti dok god vrijednosti koje brani građanska Crna Gora ne postanu dominantne i vladajuće.
Preporučeno
“Vidjeli smo sinoć govor predsjednika Skupštine, on pominje nekakvu jugoslovensku vojsku, koja se eto u građanskom ratu sukobila sa komunističkim pokretom. On čak ni ne govori da je u pitanju Narodnooslobodilački pokret, da je to bila Narodnooslobodilačka borba u kojoj je učestvovao antifašistički partizanski pokret, nego eto nakon 13.jula građani su se podijelili, neko je otišao u jugoslovensku vojsku, pazite koji prefiks on daje, jugoslovensku vojsku, a neko je otišao u komunistički pokret. Ne gospodine Mandiću, neko je otišao i priključio se četničkom pokretu, Pavlu Đurišiću i bio kvisling, bio je sluga fašističkom i nacističkom okupatoru, činio zlo po cijeloj Crnoj Gori, a neko se borio protiv toga. Dakle, nije to bio građanski rat u tlm smislu u kojem gospodin Mandić želi da predstavi mladim generacijama i vjerovatno želi da kreira istorijske udžbenike po njegovom nahođenju”, zaključio je Belan
