“Jer, to će značiti da će biti okrivljen za kolaboraciju sa DPS-om i ugrožavanje anti- DPS vlasti. Taj potez, koji bi formalno označio rušenje Vlade, prvi bi mogao napraviti DF“, saopštio je profesor FPN-a u Beogradu Miloš Bešić.

On navodi kako najveći akter parlamentarne većine želi da delegitimiše vladu i da se „došlo do momenta kada je postalo neizdrživo“.

“Suština je u nepostojanju političkog konsezusa između ključnih aktera, u isključivanju DF-a koji, od njih, ima najviše poslanika i pravljenje političke, ne ekspertske, već anti DF Vlade, a u kojoj DF čini većinu. Iz tog nezadovoljstva se generiše, tačnije degeneriše podrška vladi. To je korijen problema”, ocijenio je Bešić.

Parlamentarnu većinu sa samo poslanikom više, kaže, održava strah od povratka DPS-a na vlast i mržnja prema njima. Ističe da su građani znali koga biraju kada su glasali DF, i da  se ne može zanemariti dio biračkog tijela koji ih podržava.

“Platforma DF-a je transparentana, nijesu tajnim putevima to osvojili. Radi se o tome da će taj dio biračkog tijela postojati još dugo i sa njima mora da se napravi širi politički konsenzus, bez kojeg nema stabilne države”, uvjeren je Bešić.

Za njega nije problematična podrška Srbije DF-u jer, kako kaže, DPS ili URA su otvoreno prozapadne i imaju podršku Njemačke, pa to niko ne dovodi u pitanje.

Profesor Đorđe Blažić ocijenio je da u Crnoj Gori imamo politička, ali i institucionalnu krizu, koja se rješava na Ustavom propisan način.

“Kad Skupština duže vremena ne obavlja funkciju, onda predsjednik Vlade poziva na razgovor, ne predsjednike partija, već klubova parlamentarne većine, što nije uradio. Ako ne moze da se riješi problem unutar institucija, na nivou sa predsjednicima klubova, onda Vlada treba da raspusti Skupštinu. A kada se Skupština raspušti, to znači pad Vlade i moraju se raspisati novi parlamentarni izbori”, objasnio je Blažić.

Dodaje da partijama ne odgovara takav, ustavni način za rješavanje krize.

“Kao što se to radi u normalnim zemljama i sistemima. Ovdje se ništa ne radi. Ovo stanje traje mjesecima. Nama u parlamentu čeka oko 67 zakona”, istakao je on.

Ključno je, naglašava, to što institucije i političari nemaju odgovornost prema građanima.

“Ovdje imamo nešto što je u Crnoj Gori tradicija – da institucije ne rade svoj posao. Oni moraju narodu da odgovore zašto se kriza ne rješava”, kazao je Blažić.

Naglašava da partije nijesu konstitutivni element parlamenta, već  poslanici.

“A to što se oni tako predstavljaju je druga, za mene klasična politikantska priča. Prvo, neka nauče ko čini parlament. Drugo, ko je nosilac suvereniteta, to su građani”, rekao je Blažić.

Apsurdno je da, poručuje, “opozicija u vlasti” iako ima legitimno pravo da pokrene pitanje nepovjerenja predsjedniku Vlade to neće da uradi i onda mu kaže da on sam to uradi.

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković  saglasan je da postoji institucionalna kriza koju prate ekonomski, socijalni, zdravstveni problemi i dodaje da se vlast ponaša neprihvatljivo.

“Ne samo što pozicija ne razgovara sa opozicijom, već ni parlamentarna većina ne razgovara između sebe. Sjetimo se da imamo loš izvještaj EK koji kaže da je “sadašnji saziv parlamenta bez presedana”.

Zeković je kazao da ne vidi naznake da parlamentarna većina ima volju i svijest da riješi probleme, iako su na tome insistirali i iz SDP-a.

Ocijenio je da podrška zapadnih partnera, nekim partijama vlasti, nije ista kao ona koju DF-u daje Srbija.

“Mislim da fali onaj dio, koji se tiče zajedničkog gazde, koji ima dobar dio parlamentarne većine i ne bih se saglasio sa relativizacijom uticaja Srbije, kroz instrumentalizovanje DF-a, sa uticajem podrške saveznika kao što je NATO. Govorimo o politici DF-a za koju mnogi kažu da je nazadna. DF-ovo srpstvo ima iskaz koji je “klerikalno četništvo” i pokušaj pravljenja od naših Srba dijaspore u svojoj zemlji. To je čupanje korijena ljudi koji su odavde, da budu instrument u rukama Vlade Srbije ili bilo koga drugog. Ne vidim da se zapadne zemlje tako ponašaju, kao što to Vučić radi sa svojom poslugom u Crnoj Gori”, ocijenio je on.

Iako smatra da je održavanje izbora u istom danu potreba, kaže da predloženi Zakon o lokalnoj samoupravi to nije uredio.

“Čak i kada bi ovaj zakon bio usvojen hipotetički, mi ne bi imali izbore u jednom danu, nego bi imali 5-6 termina lokalnih izbora. Osnovni cilj zakona je da predlagači, odnosno aktuelna vlast pobjegnu od raspisanih izbora u tri opštine”, tvrdi Zeković.

I poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović saglasna je da je trenutno stanje neodrživo, odnosno da je paradoks što Vlada  nema podršku parlamentarne većine.

“To stanje se odugovlači već duže. Sa druge strane, imamo skupštinsku nefunkcionalnost. Redovne sjednice se pompezno najavljuju u novembru i decembru. Što je još gore, ne funkcionišu ni odbori, a ni radne grupe”, kazala je Šćepanović.

Međutim, kada želi da se postigne politički cilj, navodi, u vlasti se lako dogovore i tada se vidi da gledaju samo svoje, a ne interese građana.

Odgovornost je, poručuje, na onima koji su pobjedili na izborima.

“Tranzicija je protekla na najmirniji način i znate da, ni na jednom biračkom mjestu, nijesmo uložili žalbu. Tačno je da je bilo političkih kriza u prethodnom periodu, ali nikada parlament nije ovoliko bio u krizi. Čak i tom periodu je bilo najviše dijaloga. Ovdje je problem što nema volje za dijalogom, a u parlamentarnoj većini svakim danom to pokazuju“, zaključila je Šćepanović.