Bezbjednosne smetnje su ozbiljna optužba koja mora biti dokazana

Pobjeda je nedavno objavila da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo ili će pokrenuti disciplinske postupke protiv više od 60 bivših rukovodilaca u Upravi policije, koji su bili na funkcijama u ranijem periodu, prije promjene vlasti 2020. godine, a nakon što je Agencija za nacionalnu bezbjednost za njih dala negativno mišljenje nakon bezbjednosne provjere koju su uradili po Šaranovićevom nalogu.

NEOPHODNI DOKAZI

Bivše policijske funkcionere, koji su u većini neraspoređeni, na razgovor su pozvali načelnici policijskih sektora i saopštili im da je ANB, po nalogu ministra Šaranovića, uradila bezbjednosne provjere i da njih više od 60 nije prošlo, zbog čega će protiv njih biti pokrenuti disciplinski postupci, a onda će dobiti i otkaze.

„Čistka“ koju je spremio u Upravi policije najveća je poslije one koju je u resoru prosvjete sprovela bivša ministarka Vesna Bratić, u prvoj crnogorskoj prorusko-prosrpskoj vladi nakon izbora 2020. godine. Ona je tada u jednom danu razriješila više od 180 direktora i direktorica obrazovnih ustanova.

“Ovo je vrlo delikatan problem koji treba rješavati isključivo u skladu sa zakonom, profesionalno i nepristrasno. Bezbjednosne smetnje za dalji rad u policiji su prilično neprecizno formulisane budući da su za, na primjer, održavanje veza sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne podatke ili pripadnicima organizovanog kriminala potrebni nesporni materijalni i personalni dokazi i nije dovoljan samo uvid u evidencije, naročito ukoliko nijesu egzaktne i ažurirane”, kategoričan je redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Velimir Rakočević.

Upozorava da bi „bilo kakvo površno postupanje u ovim slučajevima imalo kao epilog vraćanje na posao tih lica od strane suda i naknadu štete koju bi platili poreski obveznici“.

“Niko razuman ne dovodi u pitanje potrebu udaljenja iz službe svih službenika koji su nesporno počinili teže povrede službene dužnosti, što mora biti utvrđeno u postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Zbog toga je od ključne važnosti da ti postupci budu transparenti i isključivo zasnovani na dokazima, pri čemu se moraju isključiti voluntarizam i selektivnost”, ističe Rakočević.

Velimir Rakočević

Pobjedi se obratila nekolicina bivših policijskih funkcionera koji su se našli na Šaranovićevoj „optužnici“, a zajedničko im je, kako kažu, to što su bili na važnim pozicijama u vrijeme vlasti prije izbora 2020. godine, zbog čega su uvjereni da se radi isključivo o činu odmazde.

“Na osnovu paušalnih informacija i površnih saznanja određenih službenika ANB-a dovedeni smo u ovu situaciju i mi i naše porodice. Ugroženo nam je dostojanstvo i integritet, kao i našim porodicama, samo zbog beskrupuloznog revanšizma”, rekli su oni za Pobjedu, uz poruku da nemaju dilemu da će na sudu doći do pravde, jer su, kako tvrde, nepravedno i selektivno „targetirani“.

Profesor Rakočević ističe da MUP ima obavezu da objektivno utvrdi sve činjenice.

“I to u vezi sa svakim konkretnim slučajem i da naročito vodi računa o pravima ovih lica poštujući pretpostavku nevinosti”, dodao je on.

POŠTOVANJE PROCEDURA

I advokat Mihailo Volkov naglašava da se radi o veoma ozbiljnom procesu i da MUP ove postupke mora voditi transparentno.

“Da nekoga na valjan i opravdan način „targetirate“ i uklonite iz službe možete samo uz punu transparentnost, strogo poštovanje procedura i uvažavanje osnovnih ljudskih prava”,ističe on.

Mihailo Volkov

Objašnjava da je nesporno „da je od izuzetnog značaja da zaposleni u bezbjednosnom sektoru jedne zemlje budu lica koja svojim integritetom doprinose bezbjednosti države“.

“Nesporno je i da Ministarstvo unutrašnjih poslova prepoznaje u Zakonu o unutrašnjim poslovima bezbjednosne smetnje za dalji rad u službi, i to treba podržati. Ali ovo što sam imao priliku da pročitam u medijima ne djeluje mi transparentno i bojim se da će i ovi postupci, kao mnogi u prethodnim godinama dobiti sudski epilog i u konačnom opet pasti na grbaču građana, u dijelu plaćanja troškova postupka. Da se zapaziti i da ministru unutrašnjih poslova baš i ne ide sa postupcima kod Upravnog suda”, kaže Volkov.

Zakonodavac je, Volkov, tačno prepoznao koje su to smetnje koje mogu dovesti do prestanka radnog odnosa policijskog službenika saglasno Zakonu o unutrašnjim poslovima.

“To je – da taj policijski službenik bude registrovan u evidenciji uživaoca opojnih droga, koju vodi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, kao i da održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama. Pored ovog, jasnog materijalnog osnova, potrebno je provesti procedure saglasno Zakonu o upravnom postupku u kojem je jedno od načela pravo stranke da aktivno učestvuje u postupku”, ističe Volkov.

Zbog toga, kako kaže, a „i saglasno jasno utvrđenoj sudskoj praksi, javnopravni organ je dužan da stavi na uvid tom licu dokument o postojanju samih smetnji, kako bi se isti mogao izjasniti na njih, jer je jednakost oružja u postupku zagarantovana“.

“Za sada mi ovo djeluje vrlo opasno, pravno diskutabilno i nadam se da neko nije ušao u ove postupke iz čistog revanšizma, ali da sačekamo”, dodaje on.

Okrivljeni službenici nemaju dilemu – kategorični su da su žrtve političke odmazde.

“Jasno nam je da se radi o revanšizmu i da ministra Šaranovića i nove vlasti ne zanimaju ni zakoni, ni pravo, ni pravda. Već nam je uskraćeno pravo na pravično suđenje, jer nam je onemogućen uvid u spise predmeta na osnovu kojih nas etiketiraju kao službenike koji nijesu podobni za dalji rad u službi”, rekli su oni.

MINISTROV MUK

A ministar Šaranović ćuti i ne odgovara na pitanja Pobjede.

Pitali su ga kada je tražio bezbjednosne provjere i za koliko službenika, te u kom smislu ih provjere terete da su nepodobni za službu, odnosno koje su to bezbjednosne smetnje?

Pitali su ga i zašto službenicima protiv kojih su inicirani disciplinski postupci nijesu uručena rješenja o pokretanju postupaka, ali i kako komentariše tvrdnje nekolicine njih, s kojima smo nezvanično razgovarali, da se radi o odmazdi i revanšizmu?

Citirali su i Zakon o unutrašnjim poslovima koji je decidiran da su „bezbjednosne smetnje za dalji rad“ u zoni krivične odgovornosti i zašto protiv tih službenika nijesu podnešene krivične prijave?

Ponovili su i neka ranija pitanja o ministrovim spornim imenovanjima i unapređenju službenika, čak i onih koji su pravosnažno osuđeni za teška krivična djela, ali Šaranovićeva „vrata“ su zatvorena za neugodna pitanja.

Iniciranje disciplinskih postupaka protiv više od 60 bivših policijskih funkcionera komentarisao je prošle sedmice šef Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić koji je rekao da niko iz policije ne može biti sklonjen ili prokazan bez adekvatnog postupka u kojem treba da se dokaže odgovornost.

Naglasio je da je apsolutno protiv ljudi u policiji koji uniformu koriste kao štit, te da bilo kakvom kriminalu nije mjesto u redovima te organizacije, ali je dodao da je i protiv toga da se bez adekvatnog procesuiranja pred nadležnim organima bilo kome „skidaju glave“.

Naglasio je da u sindikatu ne žele da štite ikoga unaprijed, ali i istakao da svi imaju pravo na pravično suđenje.

Bivšim policijskim funkcionerima, sa kojima su razgovarali, načelnici koji su im saopštili da postoje bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u MUP-u, odnosno Upravi policije odbili su da im predaju rješenja o pokretanju disciplinskog postupka.