Inicijativa “mali Šengen”, koju je pokrenuo predsjednik Srbije, izazvala je oštre polemike u regionu, ali i rezervisanost Crne Gore. Postavlja se pitanje zašto je Aleksandar Vučić baš sada pokrenuo inicijativu i da li je to vrsta pritiska na Kosovo zbog taksi koje su uveli Srbiji prije godinu ili je to kompenzacija za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, pošto nijesu otvorili pregovore sa EU? Analitičari su saglasni u jednom – uzdržanost Crne Gore je racionalna.
Preporučeno
Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko rekla je Pobjedi da je “mali Šengen” pokušaj Vučića da nametne “stratešku igru” koja bi mu omogućila nadmoć kao najvažnijoj zemlji na Balkanu.
“U suštini, ta inicijativa trebalo bi da predstavlja neku verziju CEFTA sporazuma. Međutim, ono što u suštini nedostaje zemljama Zapadnog Balkana, kada je riječ o EU, je sporost reformi i nespremnost da prihvatie liberalne vrijednosti. Srbija je u začelju kada je o tome riječ. I Makronovo upozorenje da se ‘NATO nalazi u stanju moždane smrti’, a ‘EU na ivici provalije’, te njegov veto protiv otpočinjanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom dok se EU ne reformiše unutar sebe, ne samo da je dovelo u pitanje kredibilitet Unije, već je otvorilo prostor za druge aktere, ali i razne scenarije i u okviru Zapadnog Balkana”, kaže Biserko.
Ističe da je Vučiću dobrodošao veto Makrona jer ionako nema jasan stav o budućnosti Srbije i njene pripadnosti.
“Odmah je izjavio da će se Srbija okrenuti sebi i svojim prijateljima Rusiji, Kini i Turskoj”, ističe Biserko i objašnjava da je perspektiva EU bila važan mobilišući faktor koji je vremenom slabio.
Video