Video
“Za vladu je riješio. Nakon prestanka rada iz bilo kog razloga propisanog Ustavom, ona nastavlja sa radom do izbora nove. Ta vlada ima samo jedno ograničenje- da ne može da raspusti skupštinu. Potpuno druga situacija je sa skupštinom. Ustavotvorac se nije detaljnije pozabavio njenim pravnim statusom, kad joj je prestao mandat, ili raspuštanjem od strane vlade ili skraćenjem mandata. To je ustavno-pravni problem”, kazao je Blažić.
Pošto država ne može da ne radi, te da država i građani trpe zbog toga, onda se ciljnim tumačenjem dolazi do spoznaje da skupština treba da nastavi da radi, ali samo da obavlja one funkcije koje su od vitalnog značaja za građane Crne Gore, podsjeća Blažić.
“Skupština koja ne postoji nema ustavno ovlašćenje da uređuje društvene odnose, kaže Blažić i dodaje “nije mogla da donosi zakone koje je donosila i usvajala. Nema ko za to da odgovara, jer da bi odgovarao, treba da imamo nekoga ko će da traži tu odgovornost, a mi ga nemamo. Građani su umjesto nosilaca suvereniteta, postali sluge partitokratije”, dodao je on.
Govoreći o predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima, Blažić kaže da se moraju “održati tada kada su zakazani”.
Preporučeno
“Svi pričaju o izborima, a niko ne vodi računa o ključnoj stvari. Nije samo stvar izbora koja će partija preuzeti vlast i udomljavati svoje kadrove po dubini, visini i širini. Parlamentarni izbori su preduslov postojanja države Crne Gore. Crna Gora nije država, u pravnom smislu. Nema elemenatarne uslove da dobije status države, nema (liše jedne) ni jednu ni legitimnu, ni legalnu državnu instituciju. Svi to znaju i svi se prave neznaveni”, zaključuje Blažić.
