“Predlog je na mandataru, on ima ovlašćenje za formiranje ali i odgovornost za rad vlade. Bilo bi naopako da mu vežemo ruke prilikom izbora ministara, a onda od njega tražimo odgovornost za njihov rad. Svakako da će njegov predlog za sastav Vlade imati konačnu provjeru u Skupštini. Ostavio bih mandataru i pobjedničkoj koaliciji da na miru nađu rješenje”, rekao je Bojanić.
Da li se slažete sa ocjenom da nikad nije bilo gore za opoziciju da pruzme vlast i da nikad bolje za DPS da je izgubi, s obzirom na pandemiju i ekonosku krizu?
Saglasan sa dijelom ocjene koji se odnosi na preuzimanje vlasti, a što se tiče gubitka on je bolan u bilo kakvim uslovima. Naročito kod vlasti koja još uvijek nije svjesna svoje istrošenosti. Međutim, krize znaju ponekad iznjedriti najbolja rješenja. Napredak je moguć jedino ako je želja za promjenom jača od želje za održavanjem stabilnosti. Naravno, sve je ovo lakše reći nego sprovesti, ali mnoga društvena i ekonomska dešavanja djeluju nemoguće dok se ne ostvare. U svakom slučaju, dobro je da smo promijenili vlast, a uslovi ne smiju biti izgovor ni za koga. Svi smo znali kakvi su i prije izbora.
Formiranje vlade je u toku no čini se da će taj proces još potrajati, a vremena nemamo puno. Korona i recesija stanuju u CG. Šta su prvi potezi buduće vlade u sferi ekonomije?
Prvi zadatak je steći povjerenje građana i privrede da nova vlast radi u njihovom interesu. Dakle, postaviti jasnu razliku u odnosu na pređašnju, odnosno još aktuelnu Vladu i donedavno vladajuću koaliciju. Diskontuitet sa njihovim načinom vladanja mora biti neupitan. Dosadašnja ekonomska politika traži preispitivanje i promjene. U ovom momentu bih samo dodao da u fokusu te politike trebaju biti građani, a ne pojedinci koje nam je prethodna vlast nametnula kao paradigmu ekonomskog razvoja.
Korona je desetkovala CG ekonomiju, prvenstveno zbog toga što se ona oslanjala najviše na turizam. Da li CG treba da se mijenja strategiju?
Očigledno da se CG ekonomija ne može razvijati dominantno na uslugama, to je bilo vidljivo i prije pandemije. Ekonomska strategija mora da uvaži činjenicu da ekonomski rast nije isto što i ekonomski razvoj. Razvoj mora imati za preduslov rast, ali ne mora biti nužno njegova posledica. Da pojasnim, ekonomski razvoj nije pratio statitistički rast naše ekonomije. Može li neko ustvrditi da nam je ekonomija razvijenija, raznovrsnija ili otpornija na krize ako se samo fokusiramo na stopu rasta BDP-a? Novom stretegijom treba pospješiti sve ekonomske aktivnosti koje stvaraju nove vrijednosti, manje je važno kojim oblastima privrede pripadaju. Država mora biti promoter, zaštitnik i partner svima koji žele na zdravim osnovama graditi svoje biznise.
Kako smanjiti javni dug CG?
Veći problem od visine javnog duga vidim u strukturi tog duga, odnosno razlozima njegovog drastičnog rasta u prethodnim godinama. Nažalost, zaduženje nije bilo u funkciji podsticanja ekonomskih aktivnosti koje stvaraju dodatne vrijednosti već, prije svega, rasta javne potrošnje i, poslednjih par godina, izgradnje dionice autoputa pod veoma kontroverznim uslovima. Aranžman sa MMF-om može biti jedna od opcija, nadam se ne jedina. Nakon detaljnog uvida u budžetsku kasu, šta god zatekli u budžetu, sa kakvim se kod problemima suočili, građani i privreda će tražiti od Vlade podršku. Ona mora biti spremna da im je pruži, a u kojoj mjeri će ta pomoć biti institucionalna, a koliko materijalna zavisiće od mnogih okolnosti.
Kakvu bi socijalnu politiku država trebalo da vodi u uslovima pandemije I svjetske krize?
Očuvanje zdravlja nacije nema cijenu. Nakon toga sve je podložno procjenama ekonomskih efekata aktivnosti koje Vlada treba da sprovede. Raspodjela budžetskih sredstava mora uvažiti činjenicu pred kojom je prethodna vlast decenijama zatvarala oči, a to je da su ekonomske migracije odraz neravnomjerne raspodjele. Kako po pitanje regionalnog razvoja, tako i po pitanju javnog i privatnog sektora. Ne možete očekivati razvoj regiona ili privatnog sektora ako se nepravednom raspodjelom budžetska sredstva dominantno distribuiraju ka jugu ili u javni sektor. Zaludu autoput ka sjeveru, zaludu deklarativno zalaganje za preduzetništvo ako novac iz budžeta ide u suprotnom pravcu.
Postoji bojazan da će procesi integracije zemalja u regionu biti usporeni ili zaustavljeni zbog krize?
Integracije su već bile usporene i prije pandemije. Ukoliko smo iskreni u tim željama, a bojim se da je kod prethodne vlasti bilo dosta tzv.fingiranja u ispunjavanju osnovnih evropskih standarda, onda vjerujem da ćemo lako doći do spoznaje da integracije ipak u krajnjem najviše zavise od nas samih.
Da li je neophodna reforma poreskog sistema?
Poreski sistem je oruđe ekonomske politike, tako da reforma poreske politike mora biti dio ukupne reforme ekonomske politike. Neselektivna primjena poreskih zakona, bez privilegovanih i nedodirljivih, uslov je koji se mora ispuniti u svakom pogledu.
Da li biste se složili sa tezom da su za velike sile, u ovom regionu, ekonomski interesi od drugorazrednog značaja u odnosu na političke, odnosno, da su na ovim prostorima ekonomski prisutne samo onoliko koliko im je to neophodno za ostvarenje političkih ciljeva?
Preporučeno
Teško, gotovo nemoguće je razlučiti gdje počinju ili se završavaju politički a gdje ekonomski interesi velikih sila. Toliko su isprepletani da je bespotrebno tražiti jasnu liniju razdvajanja. Za nas kao državu je važno da ih razumijemo i eventualno predvidimo kako bi na osnovu tih saznanja najbolje zastupali svoje interese.
Video