Video
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak , u emisiji “Argumenti” na TVCG istakla je da građani na lokalnim izborima pokazali šta oni žele.
“Vrlo smo razočarani i što nije došlo do izglasavanja sudija Ustavnog suda jer niko do sada nije rekao ništa loše ni za jednog sudiju tj. kandidata za za sudiju Ustavnog suda. Zakon o predsjedniku je zakon koji je pokušao da riješi ovu situaciju jer mi smatramo da DPS-u odnosno Milu Đukanoviću odgovara stvaranje institucionalnog haosa, i nepostojanje Ustavnog suda, mislimo da je on kočničar”, kazala je Bošnjak.
Istakla je da Venecijanska komisija nije dala još uvijek mišljenje.
“Ono je bio Nacrt mišljenja na koji smo mi dali određene sugestije. Sa druge strane Nacrt mišljenja Venecijanske komisije kaže da je Zakon o predsjedniku rješenje koje je korektno i u dobroj namjeri je napravljeno, s tim što oni smatraju da se treba izglasati sa dvotrećinskom većinom kao što se izglasava Ustav”, navela je Bošnjak.
Navela je da iz Venecijanske komisije podržavaju rješenje, ali da smatraju da treba izglasati dvotrećinskom većinom.
“Oni negdje naše rješenje podržavaju, u smislu načina samo smatraju da se ono treba izglasati dvotrećinskom većinom, a mi znamo da se kod nas izglasava sa 41 poslanikom, i ja mislim da je to taj odblokirajući mehanizam jer zloputreba koji je predsjednik napravio je njegova samovolja koja se na ovaj način može ograničiti”, navela je Bošnjak.
Istakla je da misli da ćemo polako ući u neke mirne vodee i ako to sada djeluje haotično, što je, kako navodi Bošnjak, ustvari i cilj predsjednika države.
“Ono što je najbitnije je da mi dobijemo vladu koja će odlučno krenuti ka evropskim integracijama. I sada se govori da je u posednjih pet godina reformski procesi usporeni, a znamo ko je vladao poslednjih pet godina”, kazala je Bošnjak.
Istakla je da oni kao nova vlast negdje nisu ni bili spremni na vlast, u smislu da nisu znali šta će ih čekati jer je, kako navodi, to bio jedan ogroman iskorak nakon 30 godina.
Poslanik Demokratske Crne Gore Dragan Krapović je istakao da ne garantuje da će nova vlada napraviti neke iskorake, ali smatra da bi ta 44. Vlada koja bi se formirala, bila bi bitno različita od 42. i 43 vlade koje su bile politički eksperimenti.
“Demokratska CG je prihvatila tu 42. Vladu iako nam je tada rečeno da ne možemo biti dio te vlade, zbog toga što je bila jasno izražena volja građana”, naveo je Krapović.
Kada 30 godina imate vladavinu, jedne političke opcije, nakon toga kada prvu put dođe demokratska smjena vlasti,navodi Krapović, imate raznorazne loše manifestacije.
“Ta smjena je bila potrebna i vrlo je dobro i vrlo ljekovito za Crnu Goru”, kazao je Krapović.
Istakao je da misli da predsjednik države morao da uvaži Zakon o predsjedniku i pokrene još jedan krug konsultacija.
“Smatram da bi kao plod tih konsultacija Đukanović trebao da da mandat Lekiću. Mislim da je morao to uraditi i prvi put i da je taj potez neustavan, dakle ne davanje mandata nešto što je pokrenulo cijelu političku krizu. Predsjednik države ne može da bira hoće li da predloži mandatara, ono što može da bira jeste da predloži mandatara nekog drugog, a on to nije uradio”, naveo je Krapović.
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić navodi da je siguran da je Đukanović veoma vodio računa da njegovi postupci budu u skladu sa Ustavom, te da vjeruje da parlamentarna većina nije željela da dođe do izbora sudija Ustavnog suda.
“Imamo sve razloge da vjerujemo da parlamentarna većina nije željela da dođe do izbora sudija Ustavnog suda. Sudije se biraju kvalifikovanom većinom, što znači da ih mora izabrati 54 poslanika u prvom krugu ili 59 u drugom krugu”, kazao je Nikolić.
Istakao je da nijesu komentarisali biografije kandidata jer nijesu došli do biografija.
“Ako parlamentarna većina očekuje da parlamentarna manjina podrži jednu brataničinu Demokratskog fronta, ne mora da bude da je taj kandidat neprofesionalan, ali parlamentarna većina ovih dana pregovara o Zakonu o sudijama i sudskom savjetu gdje se do petog koljena onemogućava srodstvo sa nekim ko treba da bude na toj funkciji”, istakao je Nikolić.
Naveo je da je jedan od kandidata i bivši savjetnik Rada Miloševića, kao i da je treći kandidat već na samom Ustavnom odboru, navodi Nikolić, kazao dovoljno o profilu i načina svoga postupanja.
“Možda su ti ljudi profesionalni, ali postoje neka objektivna ograničenja koja ne osporavamo mi, nego je prethodno osporavana od strane parlamentarne većine”, kazao je Nikolić.
Istakao ne vidi prostor da Đukanović u saradnji sa svojim timom donosi odluku koja nije u skladu sa Ustavnim sudom.
Poslanik SDP-a Adnan Striković je kazao da parlamentarna većina apsolutno nije imala nikakvu namjeru da izabere sudije Ustavnog suda.
“Problem sa nedostatkom sudijama nije problem od juče nego je problem nakon je problem od prvog dana funkcionisanja parlamentarne većine nakon 30. avgusta 2020. godine. Imalo smo dvije godine da pokrenemo dijalog i izaberemo makar jednog sudiju Ustavnog suda, a parlamentarna većina nije imala sluha da otvori i uđe u taj proces”, kazao je Striković.
Vidjeli ste reakciju Pope i Pisonera, kazao je Striković, i istakao da je pročitao informaciju da su specijalni izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan i specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan dali zajedničko saopštenje u kojem oštro prozivaju parlamentarnu većinu zbog donošenja neustavnog Zakona o predsjedniku.
Preporučeno
“Ono čime sam ja okupiran posledljih dana jeste da li su te poruke upućene na pravu adresu”, kazao je Striković.
