Video
Božović smatra da će ishod zavisiti od izlaznosti, kontrole izbornog procesa i sposobnosti opozicionih aktera da sarađuju, a ne da međusobnim sukobima oslabe mogućnost političkog preokreta. Govoreći o budućnosti Srbije, evropskim integracijama i odnosima sa susjedima, posebno Crnom Gorom, ističe da eventualna promjena vlasti neće sama po sebi garantovati promjenu državne politike, ukoliko je ne prati jasan raskid sa praksom političkog pritiska, narušavanja vladavine prava i korišćenja nacionalnih tema za očuvanje vlasti.
STANDARD: Srbija u nedjelju izlazi na izbore koji bi mogli biti prekretnica za njenu političku budućnost. Kakva su Vaša očekivanja i šta bi izborni rezultat morao da pokaže da biste mogli govoriti o stvarnoj promjeni političkih odnosa u zemlji?
BOŽOVIĆ: Za neposrednu promjenu vlasti potrebna je većina od najmanje 126 poslanika spremnih da formiraju vladu bez SNS-a. Da bismo do toga došli, vjerujem da je neophodna izuzetno visoka izlaznost, preko 65 odsto. Nekome taj procenat možda ne zvuči naročito veliko, ali treba razumjeti birački spisak Srbije. Prema procjenama na kojima zasnivam analizu, oko 900.000 upisanih birača ne živi u zemlji, dok više od pola miliona nema precizno upisanu adresu. Te kategorije ne treba sabirati, ali one pokazuju koliko je teško čak i utvrditi stvarne razmjere izlaznosti. Sama činjenica da neko živi u inostranstvu nije sporna. Sporno je što građani nemaju povjerenja u evidenciju od koje zavisi izborni rezultat.
Vučić opstaje tako što pravila izborne utakmice čini neprozirnim, a državu koristi kao stranačku infrastrukturu. Moja je procjena da bi u elementarno slobodnim i poštenim uslovima izgubio sa više od 15 procentnih poena razlike. Međutim, mi danas moramo da uradimo mnogo više od toga da pridobijemo većinu građana. Moramo da tu većinu izvedemo na birališta, sačuvamo svaki glas i pretvorimo ga u mandate pod uslovima koje je vlast prilagodila sebi.
Zato je važno razumjeti da najveća opoziciona lista nije automatski i buduća vlast. Potrebni su partneri i dogovor. Svaki međusobni obračun među protivnicima režima olakšava Vučiću da od manjine podrške napravi većinu mandata.
Očekujem ozbiljno slabljenje njegove vlasti. Da li će ono već u nedjelju biti dovoljno za promjenu vlade, zavisi od izlaznosti, kontrole izbora i sposobnosti opozicije da sarađuje. Ali ne mislim da se čitava borba za slobodnu Srbiju svede na jednu izbornu noć. Ovo je prvi korak.
STANDARD: Studentski pokret iz protesta protiv korupcije prerastao je u ozbiljnog učesnika izborne utakmice. Da li su studenti uspjeli da ponude političku alternativu koja može da okupi građane različitih generacija i političkih uvjerenja ili će se tek nakon izbora vidjeti koliko je njihova podrška zaista čvrsta?
BOŽOVIĆ: Studentski pokret je sociološki fascinantan. Okupio je različite generacije, radnike, profesore, poljoprivrednike, ljude različitog obrazovanja i političkih uvjerenja. Njegov najveći uspjeh jeste što je veliki broj građana izveo iz osjećanja nemoći. Ljudi su ponovo povjerovali da njihovo angažovanje može nešto da promijeni.
Ali ne bih rekao da je pokret već ponudio zaokruženu političku i ideološku alternativu. Borba protiv korupcije jeste snažna tačka okupljanja, ali ne daje sama po sebi odgovore na sva pitanja: kakvu državu želimo, gdje je Srbija u odnosu na Evropsku uniju, kako se odnosimo prema susjedima i kako štitimo manjinska prava. Tu još ima dosta nepoznatih, kao i u načinu na koji se unutar pokreta donose odluke i preuzima odgovornost.
U nastupu SL prepoznajem nastojanje da predstavlja čitav pobunjeni narod. To daje veliku mobilizacijsku snagu, ali nosi i odgovornost da se prihvati politički pluralizam. Niko nema monopol na otpor Vučiću, pa ni onaj ko u tom otporu trenutno ima najveću podršku. Potrebno je napraviti široki savez sa svima onima koji su se borili protiv Vučićeve autokratije ovih 15 godina.
Prava iskušenja dolaze poslije izbora, kada treba pregovarati, praviti kompromise i donositi odluke koje se neće svima dopasti. Tada ćemo vidjeti koliko je pokret čvrst iznutra i koliko je spreman da široku podršku pretvori u odgovornu politiku. Za promjenu vlasti biće mu potrebni saveznici. Njih treba pridobijati već danas.
STANDARD: Aleksandar Vučić i SNS godinama dominiraju političkom scenom Srbije. Ako izbori pokažu da je nezadovoljstvo građana dobilo značajnu političku podršku, šta bi to konkretno značilo za Vučićevu vlast, a šta za buduću politiku Srbije prema Evropskoj uniji, Crnoj Gori i ostatku regiona?
BOŽOVIĆ: Reći ću vam nešto što na prvi pogled može zvučati paradoksalno: šta god da se dogodi u nedjelju, Vučić je već izgubio političku nadmoć koju je godinama imao. To ne znači da je već izgubio vlast. Znači da više ne može da računa na društvo koje je uplašeno, pasivno i uvjereno da mu nema alternative.
Očekujem da proglasi pobjedu. Možda će govoriti o dva miliona glasova. Ali ako naspram sebe ima približno isto toliko građana, nikakva pobjednička scenografija neće ukloniti duboku političku krizu, posebno kada svi znamo kako je došao do svog broja glasova. On može da sačuva funkciju privremeno, ali ne može time da vrati izgubljeno povjerenje i legitimitet.
Zato opozicija mora da ima odgovor spreman već te večeri. Da brani svaki glas, koristi sva pravna sredstva i nastavi miran građanski pritisak, a da ne upadne u nasilje koje vlast može da iskoristi kao opravdanje za represiju. Istovremeno treba izaći sa kredibilnim zajedničkim predsjedničkim kandidatom. Politički gledano, ta kampanja počinje već 26. oktobra.
Predsjednički izbori moraju da se održe do kraja decembra i otvaraju novu priliku. Izbor je neposredan i tek tada će biti pravi referendum: dva kandidata, bez rasipanja glasova na brojne liste. Vjerujem da poznat, kredibilan kandidat, sposoban da okupi različite protivnike režima, ima ozbiljnu šansu da pobijedi Vučićevog kandidata već u prvom krugu.
Ako ponavljanja glasanja i sporovi produže parlamentarni proces, što je realno za očekivati, moguće je čak da Srbija izabere predsjednika prije nego što dobije novu vladu. Novi predsjednik ne može da zamijeni skupštinsku većinu, ali njegova pobjeda može snažno da promijeni političke odnose i ponašanje dosadašnjih partnera SNS-a, uključujući manjinske stranke. Njihova podrška Vučiću nije vječna.
A kada govorimo o EU i regionu, tu moram da budem vrlo jasan: smjena Vučića sama po sebi ne garantuje promjenu politike. Za mene bi stvarna promjena značila Srbiju koja evropske integracije shvata kao obavezu da uspostavi vladavinu prava, a prema Crnoj Gori se odnosi kao prema suverenoj, ravnopravnoj susjednoj državi. Bez tutorstva, bez miješanja i bez tretiranja Srba u regionu kao instrumenta vlasti u Beogradu. To važi i za odnos prema Bosni i Hercegovini i svim ostalim susjedima.
Preporučeno
Zato od svake buduće vlasti očekujem jasan raskid sa politikom koja nacionalne sukobe koristi za unutrašnji opstanak. Srbiji je potrebna demokratska promjena koja će donijeti slobodu njenim građanima i sigurnost njenim susjedima.
