Vladajuća većina je, uprkos svim izazovima, pokazala stabilnost, političku zrelost, odgovornost prema državi, građanima i preuzetim obavezama, ocijenio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, navodeći da te vrijednosti moraju imati podršku većinske i građanske Crne Gore.

On je u intervjuu agenciji MINA, na pitanje kako ocjenjuje uslove u kojima će biti održani predstojeći izbori, kazao da je zanimljiva je činjenica da su se početak i završetak funkcionisanja 26. saziva Skupštine odvijali u približno sličnim otežavajućim okolnostima.

Ti uslovi su, kako je naveo, tipični za balkansko tumačenje izbora i političke borbe.

– Podsjetiću na rušilačke demonstracije opozicije sa pokušajem upada u Skupštinu na jesen 2015. godine, u susret parlamentarnim izborima i finalizaciji procedura za ulazak Crne Gore u NATO savez – kazao je Brajović.

Prema njegovim riječima, pokušaj revidiranja strateške državne odluke, protivnici crnogorskog članstva u Alijansi ponovili su i tokom parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine.

– I ove godine, na kraju mandata, a opet u susret izborima, imamo slično djelovanje većeg dijela opozicije. Ovaj put perfidnije, potpomognuto medijski i ojačano finansijski, pokušavaju se izazvati podjele u crnogorskom društvu i ugroziti političko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska državnost – naveo je Brajović.

On je kazao da se ti pokušaji ugrožavanja građanske Crne Gore vrše uz nezapamćeni pritisak političkih i drugih aktera u zemlji, i plasiranje različitih dezinformacija od njihovih mentora i finansijskih podržavalaca van Crne Gore.

Zdravstvena i ekonomska sigurnost

Brajović je podsjetio i da građane sljedeće godine očekuje popis, pa je, kako je naveo, ova sinhronizovana kampanja različitih aktera usmjerena i na jačanje nacionalne, a ne građanske stvarnosti Crne Gore.

– Uz sve to, u ovoj godini zadesili su nas, kao i cijeli svijet, možda i najteži uslovi u modernoj istoriji parlamentarizma, izazvani pandemijom korona virusa – dodao je on.

Kako je naveo, glavni cilj ne prestaje da bude zdravstvena i ekonomska sigurnost građana. „Zajednička odgovornost je da, kao i iz prethodne faze, što uspješnije izađemo iz ove situacije“.

Prema riječima Brajovića, u skladu sa tim zdravstveno-bezbjednosnim izazovima, odvijaće se i predstojeći izbori.

– Uprkos svemu, vladajuća većina je pokazala stabilnost, političku zrelost, odgovornost prema državi, građanima i preuzetim obavezama – istakao je on.ž

Mandat su, kako je kazao, posvetili snaženju institucija, poštovanju ljudskih prava, društvenoj solidarnosti, utemeljenju crnogorskog građanskog suvereniteta, kao i jačanju međunarodnog kredibiliteta i ugleda.

– Ove vrijednosti moraju imati podršku većinske i građanske Crne Gore – smatra Brajović.

Upitan da li je parlament ispunio svoju ulogu kada je u pitanju unaprjeđenje izbornog ambijenta, i ko je odgovoran za to što reforma izbornog zakonodavstva nije dovedena do kraja, ona je kazao da je lutanje opozicionih partija očigledno.

– Od bojkota do povratka u parlament, a sada i sa neuspješnim pokušajima udruženog nastupa. To neminovno utiče na potrebno jačanje parlamentarne demokratije i neophodni dijalog vlasti i opozicije – rekao je Brajović.

Uprskos tome, kako je naveo, sasvim je jasno da je Skupština, pretežno vladajuća većina koja je radila ozbiljno od početka do kraja mandata, uradila dobar posao i kada je riječ o unaprjeđenju izbornog ambijenta.

– Zna to i opozicija: preporuke relevatnih međunarodnih institucija, a stalno insistiramo na posmatračima – usvojene su – kazao je Brajović.

On je podsjetio da je izborno zakonodavstvo je tokom ovog mandata unaprjeđivano u više ciklusa, prvi put tokom 2017. godine.

– Pa je onda, uz iskrene napore, dobru volju, toleranciju i ustupke vladajuće većine, formiran Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, da bi konačno novi set izbornih zakona bio donijet krajem prošle godine – dodao je Brajović.

Kako je kazao, veliki bi posao bio učinjen izglasavanjem predloga krovnog zakona, onog o izboru poslanika i odbornika, za koji je potrebna dvotrećinska većina.

– Zašto opozicija uporno neće da glasa za taj zakon koji bi, navodno, otklonio sve, ili bar najveći dio njihovih primjedbi, objašnjavam strahom da se ne izgubi i posljednji izgovor za još jedan izborni poraz – rekao je Brajović.

Dobar izborni ambijent

Na pitanje kako komentarišete to što opozicioni subjekti tvrde da nije stvoren adekvatan ambijent za održavanje izbora, a ipak najavljuju učešće na njima, on je odgovorio da opozicija odlično zna da je izborni ambijent, uključujući i zakonodavstvo, sasvim dobar i sve bolji iz ciklusa u ciklus.

Zato, smatra Brajović, ne može biti izgovora ni pred sopstvenim biračima, ni drugom domaćom i međunarodnom javnošću, za neizlazak na izbore. „Inače, za bojkot izbora najglasnije se zalažu partije koje će teško preći cenzus“.

– Na naš poziv opet će biti prisutne međunarodne posmatračke misije, što će biti dodatni garant odvijanja izbora u demokratskoj i fer atmosferi. O ambijentu u opozicionim krugovima, dogovorima koji važe do sušenja mastila na potpisima, ne bih ni riječi. Sami su sebi dovoljni – naveo je Brajović.

Govoreči o radu i rezultatima Skupštine, on je rekao da je aktuelnom sazivu pripala čast da donese istorijsku odluku o članstvu u Sjevernoatlantskoj alijansi, čime je parlamentarna većina osnažila međunarodni položaj, dovela do boljeg političkog i bezbjednosnog pozicioniranja Crne Gore.

– Mandat završavamo i kao jedina država sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima. To dosta govori i o rezultatima naše Skupštine koja je uspjela da donese pravna rješenja, u mnogim oblastima, po evropskim standardima – kazao je Brajović.

Prema njegovim riječima, aktuelni saziv se aktivno bavio i najznačajnijim društveno-istorijskim pitanjima države i pokretao mnoge aktuelne teme sa ciljem jačanja građanskog, multikulturalnog i antifašističkog društva.

– Rezolucijom kojom se proglašavaju ništavnim odluke Podgoričke skupštine iz 1918. godine jasno smo se, nakon cijelog vijeka, odredili prema istorijskoj nepravdi i njenim posljedicama – dodao je Brajović.

Kako je naveo, kroz pojedina zakonska rješenja, kao što su Zakon o slobodi vjeroispovjesti, ali i Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, skupštinska većina je pokazala da u Crnoj Gori svi imaju jednaka prava za ispunjavanje svojih vjerskih, etničkih, kulturnih, građanskih, seksualnih prava, ne narušavajući prava drugih.

– Ponosim se što takve političke odluke, pored neshvatanja i otpora koje izazivaju u dijelu javnosti, uvijek imaju većinsku podršku građana i shodno tome, i u narednom periodu biće to principi na kojima će ova država nastaviti da se razvija – poručio je Brajović.