Brajović je poručio i da ne postoji apsolutno nikakva odgovornost poslanika u slučaju odavanja tajnih podataka članice NATO-a.

POBJEDA – Doživljavate li kao namjeru to što je Vukšić na Odboru za bezbjednost i odbranu poslanicima otkrio, suprotno zakonu i protokolima NATO-a, imena, funkcije i djelokrug rada domaćih operativaca ANB-a, kao i identitet agenata druge tajne službe članice NATO, koji su boravili u Crnoj Gori?

BRAJOVIĆ: Ovakvo ponašanje nezakonito izabranog v. d. direktora ANB-a, gospodina Vukšića, tj. odavanje tajnih podataka suprotno zakonu, a koji se, između ostalog, tiču i naše i partnerske tajne službe zemlje članice NATO, nedopustivo je. Neshvatljivo je da neko ko je prvi čovjek crnogorske obavještajne službe, neko ko bi trebao da vodi računa o bezbjednosti naše države, samim tim i bezbjednosti podataka Alijanse čija smo članica, postupa na ovakav način. Neko to može ocijeniti kao slučajnu grešku, neko kao nesmotrenost, a neko kao namjeru.

Imajući na umu opredjeljenje birača najbrojnije koalicije u parlamentarnoj većini, a čiju je listu na lokalnom nivou u Kotoru predvodio gospodin Vukšić, najviše mi liči na namjeru da se kompromitujemo kod partnera. Partneri u vlasti su se, sada već značajno prekršenim sporazumom odmah poslije parlamentarnih izbora obavezali na saradnju sa NATO-om. Tu neiskreno prihvaćenu obavezu sada perfidno izigravaju potezima koji bi mogli da dovedu do toga da naši NATO partneri zamrznu saradnju sa nama. Jer gospodin Vukšić je pravnik sa dugogodišnjim iskustvom, a i upozoren je od poslanika da vodi računa o svojim ovlašćenjima i onome što treba, odnosno ne treba da se nađe u rukama poslanika, da bi ovo što se desilo bilo slučajno.

POBJEDA: Da li odavanje tajnih podataka može i na koji način uticati na položaj Crne Gore u NATO? Jesu li urušeni kredibilitet i povjerenje koje je Crna Gora imala?

BRAJOVIĆ: Naravno da odavanje tajnih podataka može uticati na položaj Crne Gore u NATO-u. Kredibilitet i povjerenje koje je Crna Gora stekla su mukotrpno građeni i ovakvim potezima se dovode u pitanje.

O potrebi saveza da štiti tajne podatke nedavno je u Briselu govorio i generalni sekretar NATO-a, gospodin Jens Stoltenberg i bilo bi veoma loše da, za početak, protok informacija koje dolaze do Crne Gore bude značajno smanjen.

POBJEDA: Kako komentarišete informacije da su otkriveni podaci već stigli do Moskve?

BRAJOVIĆ: Nemam takvih saznanja i sa moje strane bi bilo veoma neodgovorno da u tom smislu bilo što komentarišem.

POBJEDA: Kako gledate na izjavu premijera da su poslanici odgovorni zbog curenja tajnih podataka, kao i na to što je Krivokapić pokušao zaštititi Vukšića navodeći da je podatak koji je otkrio zapravo podatak ANB a ne NATO?

BRAJOVIĆ: Možda bi najbolji opis izjave premijera da su poslanici odgovorni zbog curenja podataka bio – davljenik se i za slamku hvata. O tome sam sa premijerom imao diskusiju i u parlamentu, tokom postavljanja pitanja na premijerskom satu, i činjenica da je, nakon argumentacije koju sam iznio, premijer ostao bez komentara na ovu temu, govori, rekao bih, sasvim dovoljno.

Jasno je da ne postoji apsolutno nikakva odgovornost poslanika u ovom slučaju.

POBJEDA: Novo saslušanje Vukšića i Abazovića je najavljeno za 31. mart povodom odavanja tajnih podataka države članice NATO. Šta očekujete na toj sjednici? Očekujete li možda da Vukšić ponudi ostavku?

BRAJOVIĆ: Neću se baviti pretpostavkama šta će uraditi gospodin Vukšić. Ovo o čemu pričamo nije sitna greška koja bi za posljedicu trebala da ima to da resorni potpredsjednik, kako je najavio, sa njim „popriča“ i da se na tome završi. Ovdje se radi o ozbiljnom problemu, kako po Crnu Goru, tako i po državu partnera u NATO savezu čiji su podaci otkriveni.

Nažalost, svjedoci smo da je premijer Krivokapić, a time i Vlada, stao u odbranu gospodina Vukšića i potpuno neopravdano napao poslanike. Za bilo kakav drugi komentar, da sačekamo saslušanje na Odboru.

POBJEDA: Kako komentarišete slučaj Simijanović? Jeste li dobili odgovor na sjednici Odbora kako je nakon što je otkriven sa falsifikovanim dokumentima napustio zemlju i kako je dobio ličnu kartu za dan?

BRAJOVIĆ: To je još jedna loša priča u sektoru bezbjednosti koja se, za kratko vrijeme, dogodila Vladi. Vjerovatno je to posljedica činjenice da su nam na čelnim mjestima u sektoru bezbjednosti ljudi koji u ovoj oblasti nemaju iskustva. Nijesam zadovoljan odgovorima koje sam čuo na sjednici Odbora.

POBJEDA: Kako komentarišete ocjene potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da je slučaj Simijanović „politički preuveličana priča“?

BRAJOVIĆ: Tvrdnju da je priča politički preuveličana vidim kao prilično neuspješan pokušaj odbrane. Priča, dakle, nije „politički preuveličana“, već se radi o ozbiljnom problemu koji kompromituje bezbjednosni sektor u Crnoj Gori.

POBJEDA: Nedavno su završeni izbori u Nikšiću, uz intenzivno miješanje strane države tokom čitavog izbornog procesa. Kako komentarišete izostanak reakcije bezbjednosnog sektora na takva dešavanja?

BRAJOVIĆ: Očigledno je da je neko iz državne vlasti imao politički interes u svemu tome, a mislim da je javnosti sasvim jasno i o kome se radi. Ono što se dešavalo u susret izborima u Nikšiću nezabilježeno je, rekao bih, ne samo u Crnoj Gori, nego i šire. Posebno mislim na to koliko su se jednim lokalnim izborima bavili u susjednoj državi. I pored svega toga što se dešavalo, i pored izostanka kvalitetne reakcije od našeg bezbjednosnog sektora, ohrabruje činjenica da smomi, a kad kažem mi mislim na sve konstituente koalicije Evropski tim za Nikšić kojoj su Socijaldemokrate pripadale, uspjeli da sačuvamo naše biračko tijelo i postignemo ubjedljivo najbolji rezultat.

Vlada za prvih sto dana ne može dobiti prelaznu ocjenu

POBJEDA: Kao predsjednik Socijaldemokrata, kako ocjenjujete rad Vlade u prvih sto dana i aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori?

BRAJOVIĆ: Trudeći se da budem objektivan pri odgovoru na ovo pitanje, nijesam uspio da se sjetim jedne stvari koju je ova Vlada u prvih sto dana uradila, a da bih mogao zauzeti makar neutralan stav o njoj.

Od dolaska ove Vlade mi se nalazimo u nikad goroj epidemiološkoj situaciji. Sada smo druga zemlja u svijetu po broju oboljelih, a sedma po broju preminulih. Podaci sa kojima se upoznajemo svakog dana su pogubni i za mnogo veće države od Crne Gore. Mjere koje se donose su selektivne i diskriminatorne, ponekad teško razumljive (može okupljanje u crkvama, ne može kafa za ponijeti, otvorene državne granice, a zatvorene opštine u državi). Vakcinacija stanovništva tek sada počinje, a ono što ćemo posebno pamtiti, a pogotovo oni najteže pogođeni, je odbijanje Vlade da organizuje prijem vakcina od donatora. Ustvari, odbijeni su jedni, a prihvaćeni drugi donatori, zavisno od afiniteta Vlade. A za to vrijeme, prioritet su bile revanšističke smjene rukovodilaca zdravstvenih ustanova i nova imenovanja u kojima je glavnu riječ igrala partijska pripadnost.

Potpuna je neusklađenost sa obećanjima koja smo čuli u ekspozeu i dešavanjima u prvih sto dana Vlade. Obećan nam je bio lijek za sve probleme, a nijesmo izliječili nijedan. Obećana je reforma u oblasti javnih finansija i puna transparentnost, a Vlada je za prva tri dana „tajno i organizovano“, kako reče premijer, zadužila državu u iznosu od 750 miliona eura, odnosno sa kamatama blizu 900 miliona eura, što je najveće pojedinačno zaduženje u istoriji Crne Gore.

Vlada nije sačinila i dostavila Skupštini budžet za 2021. godinu, niti je uradila i Centralnoj banci i Skupštini dostavila fiskalnu strategiju. Zbog svega toga, Vlada danas raspolaže našim novcem netransparentno i protivpravno.

U suprotnosti sa zakonom je i privremeno finansiranje, jer novac dobijaju i budžetske jedinice koje nijesu ni postojale prije usvajanja budžeta za prethodnu godinu. Vlada je, istovremeno, po svom nahođenju i bez pravnog osnova obustavila finansiranje nekih institucija od nacionalnog značaja, kao što je Fakultet za crnogorski jezik i književnost, a zaustavljene su i naknade istaknutim crnogorskim kulturnim stvaraocima.

Obećana je potpuna transformacija državne uprave, a to obećanje svelo se na bavljenje razrješenjima i imenovanjima od Vlade i ministarstava. Manevrisanje Vlade, tzv. „zapošljavanje po dubini“, pratio je i revanšizam po dubini, kako bi se oslobodila mjesta. Obećano je bilo unapređenje vladavine prava, a ostvareno je to da su prijedlozi zakona koje je Vlada utvrđivala i dostavljala Skupštini, nakon usvajanja, svi osim jednog, postali predmet inicijativa Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Odluka o likvidaciji privrednog društva Montenegro erlajnz, ali bez pravnog epiloga, dovela je do toga da je oko 350 zaposlenih na ledini i bez prava na bilo kakav postupak. Obećana je sloboda medija, a stanje u ovoj oblasti karakterišu prijetnje gašenjem nekih medija, uključujući i javni servis. Posljedica je stvaranje pritiska i gušenje medijskih sloboda, a s druge strane imamo Vladino glasilo, ili, tačnije, Vijesti su konačno dobile svoju Vladu. Obećana je depolitizacija Univerziteta Crne Gore i vraćanje autonomije, a obećanje je ispunjeno tako što su u UO UCG imenovani partijski kadrovi, a za v. d. rektora je izabrana, uz sumnjiv pravni postupak, perjanica Matice srpske i stranih medija.

I ovako bih mogao još dugo nabrajati. Da zaključim: sa podjelama u društvu koje su eskalirale, pogotovo po nacionalnoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti, bez ijednog reformskog zakona, bez transparentnosti, prvih sto dana Vlade nikako ne može dobiti prelaznu ocjenu. Svakim danom se samo čini veća šteta Crnoj Gori.