Video
– Naše protestno obraćanje usmjereno je isključivo ka želji da sačuvamo postignuto pravo i branimo naše domove u Crnoj Gori jer nam niko ne može dati status stranca i pokušati da umanji naše prisustvo u aktivnostima države Crne Gore. Naši preci su ratovali vazda za ta ognjišta, još od turskog doba, preko borbe protiv fašizma, sve do glasanja na referendumu 2006. godine. Demokratski smo glasali i to nam niko ne može poreći – naš glas će se uvijek čuti. Bili mi u Crnoj Gori ili daleko od nje – bićemo vazda tu! Ne valja nas imati za protivnika, mnogi su se pokajali – poručeno je sa vanrednog sastanka kojem su prisustvovali predsjednik Asocijacije dr Nikola Šaban i većina članova, uz audio konferenciju.
Najava protesta
Dr Šaban je naglasio za Pobjedu da ovo obraćanje nije političko, niti podrška ijednoj političkoj grupaciji, te da se nada da će prevladati razum i najavljene odredbe neće zaživjeti.
– Od poneđeljka ćemo početi proceduru za odobrenje protesta, koja je specifična zbog epidemije korona virusa. Proteste planiramo ispred Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu i ispred zgrade Evropske unije u Briselu, a pripremićemo peticiju u kojoj ćemo sa našom diskriminacijom u državi u kojoj smo rođeni upoznati sve poslanike u Bundestagu, pa čak i njihove partijske čelnike – rekao je dr Šaban, dodajući da će se, ako zatreba, čak i za tradicionalni porodični praznik Uskrs, 4. aprila, okupiti ispred Konzulata u Frankfurtu.
Narednih dana će, radi zajedničkog organizovanja, razgovarati sa mnogim ličnostima crnogorske dijaspore u Njemačkoj – Vojom Vuksanovićem, Srđom Plamencom, Nenadom Popovićem, Selimanjinom Bekom, Rifatom Stankovićem, dok je Sokol Dacić već preuzeo koordinaciju u Frankfurtu.
Nepravda
Šaban je dodao da je na inicijalnom sastanku u Ludvigshafenu zaključeno da se ,,arbanaška narodna grupacija u ovoj diskriminaciji ne razlikuje od samih Crnogoraca, Bošnjaka, Bokelja i Srba pa i drugih koje se osjećaju prozvanim zbog ove nepravde“, te da namjeravaju da posebne aktiviste tih grupacija pozovu zbog zajedničkog stava i protesta.
Podsjećaju da su Arbanasi na teritoriji crnogorske države autohtoni narod, da su najviše nastanjeni u Plavu, Gusinju, Rožaju, Podgorici, Tuzima-Malesiji, Baru, Šestanima, Rumiji, obali Skadarskog jezera, Ulcinju, bojanskoj obali i Svaču. Navode da su ,,Arbanasi na teritoriji Crne Gore do 1571. živjeli dostojanstveno i slobodno u svakom pogledu, a od tada pa do danas više puta su se prinudno iseljavali“.
-Arbanasi sa ovih teritorija su progonjeni masovno odmah nakon turske okupacije 1571. Masovno iseljavanje je uslijedilo u razne krajeve ka Italiji, posebno u Istru (Kopar) u kojoj se i danas čuvaju arbanaške palace plemića kao što su Borisi, Bruni, Brati itd. Potom imamo masovno iseljavanje Arbanasa 1736. u Zadar, kada su se čak i sveštenici iselili sa njima. To je bio period kada Turci dodatno udaraju po hrišćanima ovog tla nakon Koncilija Arbanasa 1703 („Concilium Albanum MDCCIII) koji je inicirao tadašnji papa Albani Klementi XI porijeklom iz naših krajeva. Papa je taj arbanaški Koncil pripremio i odradio preko nadbiskupa barskog Vinćenca Zmajevića iz Perasta. Do sada se pričalo o iseljenicima sa ovih prostora, ali o iseljenim Arbanasima u Kopar i Zadar ništa – poručuju iz Asocijacije.
Kažu da je tako bilo i 1878. pa 1918, pa i pretposljednji fenomen iseljavanja Arbanasa 60-ih godina.
– Naše rodbine dobile su pasoše ne znajući ni kako im izgleda izvod iz matične knjige rođenih, isto kao prije 300 – 400 godina, samo što su sada osim sveštenika bili prisutni u iseljavanju i imami-hodže. To iseljavanje vršilo se prebacivanjem u Italiju kao da su Albanci iz ovih krajeva izbjeglice iz Enver Hodžine komunističke Albanije u izbjeglištvu u Jugoslaviji, a preuzimala ih je Italija u svojim logorima da bi ih raspodijelila po cijelom svijetu (SAD, Australija, Zapadna Evropa i slično). Potom je uslijedilo demokratsko iseljavanje nakon početka višestranačkog sistema devedesetih godina, uz posebno iniciranje ekonomske krize, podobnog ili nepodobnog, pritisak ratnih i paravojnih formacija za rat kojem nijesmo nikad pripadali, regrutovanje po nacionalnoj osnovi itd. Čudim se kako nas još uopšte ima, pa nam čak i manjinski nadimak možda nije dat bez osnove, jer nazvati Arbanase u Crnoj Gori manjinskim narodom u svom vjekovnom ognjištu je najveća diskriminacija, a najava sadašnjeg oduzimanja prava glasa u sopstvenoj kući prevazilazi sve granice – rekao je dr Nikola Šaban.
Vlada je na sjednici u petak usvojila Informaciju o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Saopšteno je da su tom informacijom prezentovani ključni nalazi koji proističu iz analize zakonodavnog okvira, a koji imaju za krajnji cilj uređenje biračkog spiska i vraćanje povjerenja građana u birački proces. Tim povodom, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta koji će biti upućen na javnu raspravu. Ističe se da je do predloženih izmjena i dopuna Zakona dovela činjenica da samo uređeno prebivalište znači tačan i precizan birački spisak. Naime, Ustavom Crne Gore, članom 45, propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.
Preporučeno
– Kao jedan od ključnih problema koji je i izvor nepovjerenja u sam birački proces konstatovana je činjenica da biračko pravo koriste crnogorski državljani koji u suštini imaju fiktivno prebivalište, tj. prijavljeno i nikad odjavljeno prebivalište u Crnoj Gori, a de facto žive, privređuju, odnosno nastanjeni su u inostranstvu sa namjerom da upravo tamo i ostanu, kao i da ova lica nemaju obavezu da odjave prebivalište, već je to ostavljeno kao mogućnost propisana Zakonom o registrima prebivališta i boravišta. Ministarstvo unutrašnjih poslova je formiralo radnu grupu za izradu izmjena i dopuna ovog zakona i pristupilo izradi samog akta kojim je mogućnost odjave prebivališta izmijenjena u obavezu. Takođe, kako bi se stvorilo jedno održivo rješenje, te zaokružila ova zakonodavna cjelina, predložene su i druge intervencije na tekst važećeg Zakona – saopšteno je u petak veče nakon sjednice Vlade.
