Za ideju Velike Albanije, od koje Mandić strijepi, nije prolivena ni kap krvi, a za ideju Velike Srbije od vremena Aleksandra Karađorđevića, pa do rata devedesetih, proliveno je more krvi. Valja napomenuti da među žrtvama svirepog Karađorđevićevog režima nijesu bili samo nacionalni Crnogorci, već i pripadnici drugih nacionalnih zajednica, koje su se usprotivile takvoj krvavoj diktaturi – rekao je Gegaj.

POBJEDA: Albanci i Crnogorci vjekovima žive na prostoru Crne Gore i njihov suživot je za primjer mnogima. Što smatrate najupečatljivijim detaljima te bogate zajedničke prošlosti?

GEGAJ: Albanski narod je vjekovima pokazao lojalnost državi Crnoj Gori i privrženost osnovnim vrijednostima multietničkog sklada i građanskog suživota. Po svjedočenju Marka Miljanova, pa i brojnim drugim istorijskim izvorima, kod oba naroda su tvrdo bili ukorijenjeni principi čojstva i junaštva, odnosno „junaštvo je braniti sebe od drugoga, a čojstvo braniti drugoga od sebe samog“! Odnosi su bili čojski i bratski. Upravo je Marko Miljanov svojim „Primjerima čojstva i junaštva“ dao autentičnu sliku Albanaca.

Ima sasvim konkretnih ljudskih i, po svojoj suštini, divljenja dostojnih primjera odanosti Albanaca Crnoj Gori. Moram navesti jedan od najemotivnijih i najupečatljivijih. Naime, poslije Balkanskog rata trebalo je razgraničiti državu Crnu Goru i državu Albaniju. Na područje Malesije došla je međunarodna komisija predvođena Francuzom, kao predsjednikom tog tijela. Obilazeći teren, komisija je jednog dana ušla u kuću porodice Ujkić (Ujkaj), koja je na osami, na terenu sa reljefom gdje nimalo nije bilo lako povući graničnu liniju. Stari Ujkić – ili Ujkaj – glava porodice, kaže Francuzu: „U ovom pištolju su dva metka, jedan za tebe i jedan za mene. Da znaš da moja kuća mora ostati u Crnoj Gori!“ I, naravno, tako je bilo. Ovo bratstvo je poznato i kao najbolji čuvar granica Crne Gore.

POBJEDA: Kada se osvrnemo na recentnu prošlost, kako vidite odnos vlasti prema Albancima u Crnoj Gori? 

GEGAJ: Ne može se nikako poreći da su Crna Gora i njeno rukovodstvo prema manjinama, pa i prema Albancima, decenijama uvijek imali dosljednu, zdravu, poštenu i principijelnu politiku.

Crna Gora, iako mala zemlja, očuvala je mir, ojačala multietnički sklad i toleranciju u turbulentnim vremenima tranzicije, te obezbijedila zasluženo mjesto u regionu, Evropi i svijetu.

POBJEDA: Kako onda komentarišete sve češće pominjanje projekta Velike Albanije, uključujući tvrdnje o navodnoj podršci koju tome daju Albanci u Crnoj Gori? Upravo je to nedavno učinio i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pokazujući šakama dvoglavog orla kao simbol Velike Albanije, a navodno aludirajući na Albance u Crnoj Gori.

GEGAJ: Odnosi Crne Gore sa susjedima mogu da posluže kao model svima u regionu. Ideja proširenja i promjena nacionalnih i etničkih granica na Balkanu, te u tom kontekstu različitih koncepata „velikih država“ ili „etnofederalizacije“ kojoj teži predsjednik Skupštine, u sve očiglednijoj propasti ideje „srpskog sveta“ dio su retrogradne politike iz dalje prošlosti koja se, nažalost, povampirila devedesetih godina. Takav trend se nastavio u „moleban revoluciji“ pod izgovorom lažne brige za svetinje, koja je Crnoj Gori, kako se svakodnevno potvrđuje, donijela samo urušavanje svih demokratskih i antifašističkih vrijednosti. U svakom pluralističkom društvu se mogu čuti ovakvi tonovi, ali oni ne odražavaju zvaničnu politiku tih država.

Bilo bi bolje da se aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore, umjesto gestovnog govora i aluzije na Veliku Albaniju, osvrnuo na konkretne simbole tuđe države koji su prisutni u zvaničnim crnogorskim institucijama, pri čemu zastava tuđe države ima protokolarno počasno mjesto kao zastava zemlje domaćina.

Projekat Velike Albanije je, po mom mišljenju, anahron jer živimo u vremenu kada balkanski narodi čine zajednice raznih država i samim tim nema nacionalne države na Balkanu. Takve teze su opasne i dovele su do ludila koje je region doživio devedesetih godina. Crna Gora je u to vrijeme, uz određena logična posrtanja, pod pritiskom spoljnog faktora očuvala mir i dala primjer svima da nacionalno šarolika država nije smetnja, već bogatstvo, resurs koji doprinosi bržem i efikasnijem razvoju. Vanjsko-politički prioriteti Crne Gore su evropske integracije, što brže učlanjenje Crne Gore u EU. Isti su prioriteti i Republike Albanije sa kojom gradimo odlične međudržavne odnose.

POBJEDA: Mladićima iz Crne Gore koji su uhapšeni na Kosovu zbog transparenta sa natpisom „Kosovo je Srbija“ najavljena je podrška kroz skup zakazan za 19. decembar ispred spomenika Đerđa K. Skenderbega u Tuzima. Što je u osnovi ove opasne odluke organizatora protesta?

GEGAJ: Od promjene vlasti 2020. godine prisustvujemo nizu politički opasnih provokacija, instruiranih iz centara moći izvan Crne Gore. Jedna od novijih, nesuvislih i bolnih provokacija jeste promocija skupštinskog loga, koju predsjednik parlamenta plasira kao optimalno rješenje u cilju navodnog pomirenja u Crnoj Gori – a u skladu sa onom doskočicom „brat je mio koje vjere bio, samo neka je…“.

Ako mu već smeta Biljarda kao rezidencija u vrijeme crnogorskog vladikata, zašto za logo nije uzeo zgradu Vladinog doma na Cetinju, najreprezentativnijeg zdanja prijestonice, već zgradu Karađorđevićeve Zetske banovine iz vremena kada je Crna Gora izgubila svoje istorijsko ime i sve atribucije države? To je vrijeme koje je Crnu Goru koštalo više od 5.000 spaljenih domova i preko 7.000 ubijenih civila, pri čemu se pribjegavalo najmonstruoznijim metodama prisile. Za ideju Velike Albanije, od koje Mandić „strijepi“, nije prolivena ni kap krvi, a za ideju Velike Srbije od vremena Aleksandra Karađorđevića, pa do rata devedesetih, proliveno je more krvi. Valja napomenuti da među žrtvama svirepog Karađorđevićevog režima nijesu bili samo nacionalni Crnogorci, već i pripadnici drugih nacionalnih zajednica, koje su se usprotivile takvoj krvavoj diktaturi. 

POBJEDA: Kakva se, onda, poruka šalje iz Crne Gore postupcima ovih mladića uhapšenih na Kosovu koji su, kako je kasnije objavljeno, pripadnici Vojske Crne Gore? Mnogi u tim postupnicima pripadnika naše vojske vide uplive stranih službi…

GEGAJ: Kada je u pitanju najnovija provokacija, jasno je da pripadnici Vojske Crne Gore ne mogu napuštati državu bez odobrenja i znanja svojih nadređenih, izuzev u slučaju liječenja, budući su se nalazili na bolovanju, kako je izjavio ministar Dragan Krapović. Osim toga, vojnici kao dio bezbjednosnog sistema, moraju poštovati Ustav Crne Gore i njen ustavni poredak. Uz to, naša država je priznala nezavisno Kosovo, pa isticanje ovakvih poruka zbog kojih su pripadnici VCG uhapšeni, predstavlja nepoštovanje najvažnijih državnih odluka – i to od strane onih koji su položili zakletvu da će čuvati ustavni poredak i granice svoje države, poštujući teritorijalni integritet drugih država.

Prema tome, u jednoj pravnoj državi bi za sve propuste i unižavanje Crne Gore, njenih državnih simbola i institucija – počev od sjedjenja prilikom intoniranja državne himne, preko isticanja tuđih simbola, pokazivanja srednjeg prsta našoj himni, genocidnih poruka da će se sa Crnogorcima i drugima „postupati kao sa Turcima“ ako ne prihvate određeni velikodržavni projekat, pa sve do pomenutih najnovijih provokacija – neko morao ozbiljno odgovarati pred zakonom.

POBJEDA: Brojni su pripadnici albanskog naroda iz Crne Gore koji danas žive širom svijeta. Da li ta činjenica, po Vama, opravdava uvođenje dvojnog državljanstva kako se to traži iz dijela vlasti? Zbog čega se baš sada insistira na toj inicijativi?

GEGAJ: Crnogorske društvene i političke prilike su specifične. Postoje jake i veoma žilave političke strukture koje se nikada nijesu pomirile s obnovom crnogorske nezavisnosti, njenim učlanjenjem u NATO savez i sa prozapadnom orijentacijom. Stoga iz tih istih politički krugova, koji se ne nalaze samo u okruženju, već predstavljaju i dio globalne politike, eventualnim izglasavanjen dvojnog državljanstva se zapravo ide na promjenu demografske strukture. Na taj način se ide ka dezintegraciji Crne Gore i njenom nestajanju.

Preporučeno

KAKO REGION POVEĆAVA SOCIJALU: U Sloveniji prati rast cijena, u Hrvatskoj 10 eura više, u Crnoj Gori 1,35 eura

Hidratantna krema je neophodna u bjuti rutini, a da li je koristite pravilno?

OŠTIR: Komunalna policija Stjepovića ne smije da kazni, parkira nasred ulice dok obavlja kupovinu

POSLANIČKA PUTOVANJA: Rabrenović za Standard – Trošak kao 976 prosječnih plata, a rezultati teško provjerljivi

BUDUĆNOST REAGOVALA NAKON PORAZA U BARU: Radulović novi trener

Vukčević ODBILA izuzeće vijeća u slučaju Mijajlovića: Vraćanje optužnice na ispravku nije dokaz pristrasnosti sudija

I mnoge veće države Evrope i svijeta nego što je Crna Gora ne dozvoljavaju dvojna državljanstva, čime žele da zaštite svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Dakle, ovo je veoma opasan politički naum koji bi mogao imati nesagledive posljedice po građansko i državotvorno biće Crne Gore. I ne samo to. Predstavlja i destabilizirajući faktor koji prijeti da ponovo naruši mir na Balkanu.