Evropska unija napravila je novi korak u pripremama za moguće članstvo Crne Gore, razmatrajući istovremeno političku i finansijsku stranu proširenja. U zaključcima Evropskog savjeta, usvojenim na sastanku 15. oktobra, pozdravlja se rad na izradi pristupnog ugovora sa Crnom Gorom, dok se u dokumentu Savjeta EU od 12. oktobra razmatra finansijski paket koji bi trebalo da posluži kao osnova za dalje pregovore o budžetskim obavezama i pravima buduće članice.
Ipak, uz ove pomake, pažnju privlači činjenica da u novim zaključcima evropskih lidera nema potvrde rokova koje je Crna Gora postavila kao ciljeve svog evropskog puta – završetka pregovora do kraja 2026. i ulaska u EU 2028. godine. To ne znači da je Unija formalno odbacila mogućnost takvog scenarija, ali pokazuje da evropski lideri nijesu potvrdili te vremenske odrednice kao zajednički politički rok.
PRISTUPNI UGOVOR U PRIPREMI, ALI REFORME OSTAJU USLOV
Evropski savjet je u zaključcima o proširenju ponovio da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet Evrope. Istovremeno, naglašeno je da buduće članice moraju nastaviti reforme, posebno u oblasti vladavine prava, dok i sama Unija mora raditi na unutrašnjim reformama i pripremiti se za prijem novih članica.
Za Crnu Goru je posebno značajna tačka 78 zaključaka, u kojoj Evropski savjet pozdravlja rad na izradi pristupnog ugovora. Navodi se i namjera irskog predsjedavanja Savjetom EU da radi na privremenom zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, uz uslov da Crna Gora sprovede odgovarajuće reforme.
Takva formulacija potvrđuje da se na evropskom nivou radi na narednim fazama pristupanja, ali ne predstavlja bezuslovnu garanciju da će sva poglavlja biti zatvorena u određenom roku. Napredak ostaje vezan za ispunjavanje mjerila, a Evropski savjet podsjeća da se pregovori vode na osnovu individualnih rezultata svake države kandidata.
U istom dokumentu navodi se da i EU mora nastaviti da razmatra kako će funkcionisati u proširenom sastavu. To znači da se proces ne svodi samo na obaveze država kandidata, već obuhvata i pripreme institucija, budžeta i politika same Unije za buduće članstvo.
FINANSIJSKI PAKET OTVARA PITANJA TROŠKOVA I KORISTI ČLANSTVA
Drugi važan dokument usvojio je Savjet EU 12. oktobra, kada je odobrio zaključke o finansijskom paketu za pristupne pregovore sa Crnom Gorom.
Savjet ocjenjuje da je pokretanje internih priprema za finansijske aspekte budućeg članstva važna prekretnica. Evropska komisija treba da pripremi nacrt zajedničke pozicije EU za pregovaračko poglavlje 33, koje se odnosi na finansijske i budžetske odredbe. U tom procesu trebalo bi detaljnije razraditi kako bi se Crna Gora uključivala u različite politike Unije.
Finansijski paket zasniva se na pretpostavci da bi Crna Gora mogla pristupiti EU tokom narednog višegodišnjeg finansijskog okvira, za period 2028–2034. godine. Međutim, Savjet izričito upozorava da su svi iznosi za sada indikativni i da taj dokument ne prejudicira konačan dogovor o narednom budžetu EU.
Drugim riječima, riječ je o finansijskom modelu koji treba da omogući predvidljivije planiranje budućeg članstva, a ne o konačno utvrđenom iznosu novca koji će Crna Gora dobiti iz evropskog budžeta.
Savjet EU naglašava i da finansijske potrebe Crne Gore moraju biti usklađene sa njenom sposobnošću da efikasno koristi sredstva. Od države se očekuje da blagovremeno uspostavi kapacitete i strukture za pravilno upravljanje finansijskim instrumentima Unije i njihovu kontrolu, uz zaštitu finansijskih interesa EU.
To pitanje ima i praktičnu važnost: članstvo ne podrazumijeva samo mogućnost korišćenja evropskih fondova, već i obavezu da se novac planira, troši i kontroliše u skladu sa pravilima Unije.
DATUM ULASKA ZAVISI OD ISPUNJAVA PREOSTALIH USLOVA
Najvažnija ograda u finansijskim zaključcima odnosi se na rok pristupanja. Savjet EU navodi da će datum ulaska Crne Gore zavisiti od toga koliko brzo država ispuni sve preostale uslove, u skladu sa principom proširenja zasnovanog na zaslugama.
Zbog toga činjenicu da finansijski paket polazi od mogućeg članstva tokom perioda 2028–2034. ne treba tumačiti kao potvrdu da će Crna Gora tada postati članica. Taj period predstavlja osnovu za budžetsko planiranje, dok će stvarni rok zavisiti od rezultata pregovora i odluka koje tek treba donijeti.
Poruka evropskih institucija tako ima dvije strane: izrada pristupnog ugovora i priprema finansijskog okvira ukazuju na to da se članstvo Crne Gore razmatra kroz konkretnije institucionalne i budžetske korake, ali istovremeno ostaju otvorena pitanja ispunjavanja reformskih uslova, zatvaranja preostalih poglavlja i konačnog dogovora o finansijskim pravilima.
Preporučeno
Za Crnu Goru će zato naredna faza biti važna ne samo zbog brzine pregovora već i zbog sposobnosti države da sprovede reforme i izgradi institucije koje mogu da preuzmu obaveze i odgovornosti koje članstvo donosi.















