Video
POBJEDA: Kako komentarišete situaciju u vezi sa Kosovom: nekoliko dana prije sastanka u Vašingtonu podignuta je optužnica protiv Hašima Tačija za ratne zločine. Što znači ovaj tajming i što to govori o odnosima EU i SAD?
BUGAJSKI: Vrijeme objavljivanja optužnice povećalo je sumnju da su zvaničnici EU bili umiješani u sprečavanje predsjednika Tačija da zatraži sporazum u Vašingtonu koji bi blokirao bilo kakve dalje istrage ratnih zločina. Brisel je takođe bio zabrinut kako bi potencijalni sporazum o zamjeni teritorija destabilizovao širi region. Tači je izgubio legitimitet u učestvovanju u razgovorima sa Srbijom i možda će morati da podnese ostavku zbog optužnice.
Premijer Hoti će predvoditi kosovski tim, ali treba da se konsultuje sa vladinom koalicijom i parlamentom prije nego što nastavi. Neizvjesnost i odlaganje razgovora, i u Vašingtonu i u Briselu, biće od koristi predsjedniku Vučiću koji se plaši pritiska SAD da Srbija prizna Kosovo.
POBJEDA: Crna Gora je otvorila posljednje poglavlje u pregovorima sa EU. Može li ovo biti dokaz da je politika proširenja živa?
BUGAJSKI: Proces proširenja EU je spor i zahtjevan i ne treba očekivati skoro ubrzanje. Evropska unija i dalje je zaokupljena pandemijskom krizom i njenim ekonomskim uticajem, tako da proširenje nije prioritet.
Ipak, Crna Gora mora da prođe kroz sva poglavlja pravne tekovine, kako bi pokazala da je ozbiljna u pogledu kvalifikacije za članstvo u EU. Prednost je to što je mala država bez graničnih sporova i njen ulazak u EU ne bi bio ni skup ni ometajući.
POBJEDA: Izbori u Crnoj Gori biće održani 30. avgusta. Kao što vidite, Srpska pravoslavna crkva je politički veoma aktivna i organizuje proteste u svakom gradu. Štoviše, imamo veoma komplikovanu situaciju u Budvi, gdje pristalice DF-a i Demokrata odbijaju da odstupe sa vlasti uz izgredničko ponašanje. Da li vidite bilo kakvo međunarodno uplitanje u sve ove događaje?
BUGAJSKI: Crnu Goru izazivaju i testiraju razne snage koje nastoje da ponište njenu nezavisnost i preokrenu pristupanje NATO-u.
Konkretno, srpski nacionalisti uz pomoć moskovskih obavještajnih službi i Putinovih oligarha intenziviraju svoju kampanju protiv Vlade. Neki dobronamjerni ljudi i vjernici mogu biti izmanipulisani i uvučeni u proteste kako bi demonstrirali protiv zakona o crkvenoj imovini ili nekom drugom pitanju. Međutim, kampanju su orkestrirali ili organizovali anticrnogorski aktivisti koji žele destabilizirati zemlju i stvoriti režim koji je podređen Beogradu i pasivan prema Moskvi.
POBJEDA: Kako komentarišete rezultate izbora u Srbiji?
BUGAJSKI: Srbija postaje jednopartijska država, sa institucijama koje bojkotuje opozicija i preko kojih predsjednik donosi sve važne odluke. Srbiji je potreban skladniji i ujedinjeniji demokratski front koji može obnoviti istinski pluralizam. Ironično je kako se srpski nacionalisti i druge formacije žale na nedostatak demokratskog nadzora u Crnoj Gori, ali ne primjenjuju iste principe na Srbiju.
POBJEDA: Kako vidite odnose Crne Gore i Srbije u budućnosti?
Preporučeno
BUGAJSKI: Predsjednik Vučić može da koristi svoj novi i prošireni izborni mandat na jedan od dva načina. Može i dalje da podržava ili toleriše srpske grupe koje su odlučne da destabilizuju Crnu Goru, ili može da se ponaša kao državnik podvlačeći da je državnost Crne Gore nepovratna. Vučić ima moć da koči provokativnu ulogu nekih pripadnika sveštenstva Srpske pravoslavne crkve. A ako je iskren za nezavisnost Srbije, mora da nauči od Crne Gore kako se ograničava subverzivna uloga Rusije u unutrašnjoj i spoljnoj politici. To mu neće donijeti samo veći rejting u regionu, već će ukazati i na to da Srbija može biti faktor stabilnosti, a ne alat za ruske spletke i destabilizaciju.
