Bojan Bugarin Izvršni direktor NVO Forum za evroatlantske perspektive je u razgovoru za Standard rekao da problem dvojnih državljanstava i prebivališta dva ministra u vladi Zdravka Krivokapića ima dvije dimenzije.
“Prvu političku, u smislu postojanja političke volje i spremnosti da se, kada su u pitanju ministri i poslanici, pokrene postupak po službenoj dužnosti za utvrđivanje svih relevantnih činjenica o navodima i indicijama da imaju prebivalište u Srbiji, što onda ukazuje da imaju i državljanstvo R. Srbije, koje je moguće stečeno suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, i drugu, profesionalno – stručnu dimenziju, koja se odnosi na spremnost, nezavisnost, stručnost, umješnost i integritet službenika Ministarstva unutrašnjih poslova da izvede do kraja pokrenuti postupak po ovom pitanju”, rekao je Bugarin.
On smatra da kao što je SDT pozvalo potpredsjednika Vlade Crne Gore g-dina Dritana Abazovića da se, u svojstvu građanina, javi SDT-u u ponedjeljak 19. aprila u vezi navoda iznijetih u emisiji „Načisto“ na TV Vijesti oko organizacije i finansiranja protesta u Bogetićima (što je legitiman predmet interesovanja SDT-a u okviru zakonom utvrđene nadležnosti tog organa), tako i Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da pozove Srđana Perića, da se u svojstvu građanina, javi u Ministarstvo unutrašnjih poslova u vezi njegovih navoda iznijetih takođe u emisiji „Načisto“, da dva ministra u Vladi Crne Gore posjeduju prebivalište u Republici Srbiji (što je legitiman predmet interesovanja MUP-a u okviru zakonom utvrđene nadležnosti tog državnog organa), te da, na osnovu prikupljenih podataka, informacija, činjenica i dokaza utvrdi da li postoji prekršajna odgovornost dvojice ministara iz člana 10 Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kao i da li su isti stekli državljanstvo R. Srbije, i da, ukoliko se u sprovedenom ispitnom postupku utvrdi da su stekli državljanstvo R. Srbije suprotno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, pokrene postupak u skladu sa članom 24 Zakona o crnogorskom državljanstvu, koji propisuje:
Punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo, ako:
1) je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države, osim u slučaju predviđenom članom 18 stav 2 ovog zakona;
2) se utvrdi da je rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo donijeto na osnovu lažne izjave ili namjernog prikrivanja činjenica ili okolnosti bitnih za donošenje rješenja, osim ako bi lice koje je steklo crnogorsko državljanstvo ostalo bez državljanstva;
3) je stekao crnogorsko državljanstvo na osnovu garantnog akta druge države da će izgubiti državljanstvo ukoliko stekne crnogorsko državljanstvo, a u roku utvrđenom rješenjem o sticanju državljanstva ne podnese dokaz o gubitku državljanstva te države, osim ako bi to lice ostalo bez državljanstva;
4) je pravosnažno osuđen za krivično djelo protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom;
5) je pravosnažno osuđen za planiranje, organizovanje, finansiranje ili na bilo koji drugi način pomaganje ili izvršavanje terorističkih akata ili pružanje utočišta organizatorima, izvršiocima ili učesnicima terorističkih aktivnosti;
6) je član organizacije čije su aktivnosti usmjerene protiv bezbjednosti i odbrane Crne Gore;
7) je u dobrovoljnoj službi u vojnim snagama druge države;
8) njegovo ponašanje ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore.
“Dijete crnogorski državljanin, koje ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo ako se utvrdi tokom njegove maloljetnosti da uslovi, na osnovu kojih je steklo crnogorsko državljanstvo, više nijesu ispunjeni.
Ako su po stavu 1 tač. 1, 2 i 3 ovog člana crnogorsko državljanstvo izgubili roditelji ili jedan od roditelja, a drugi nema ovo državljanstvo, crnogorsko državljanstvo gubi i njihovo dijete, osim ako ostaje bez državljanstva.
Nadležni organ obavezan je pokrenuti postupak po službenoj dužnosti, nakon saznanja o činjenicama iz st. 1 do 3 ovog člana“, kaže Bugarin.
On dodaje da bi na ovaj način, Vlada Crne Gore, u svijetlu najavljenih izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, dokazala da su svi građani jednaki i ravnopravni pred zakonom, dala dodatan impuls i vjetar u leđa predstojećem sređivanju registra prebivališta i biračkog spiska, te pojačala kredibilitet budućih koraka i procesa u ovoj oblasti.
“U kontekstu navedene teme, možemo se prisjetiti slučaja političara Predraga Popovića, kome je 2011. godine oduzeto crnogorsko državljanstvo jer je stekao državljanstvo Republike Srbije, suprotno odredbama Zakona o crnogorskom državljanstvu”, zaključio je Bugarin.
Preporučeno
Video