Video
Da je “primitivizam (opet) udario na umjetnost ocijenio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
“Ovoga puta se umjetnost pokušala spustiti na ulicu, džadu, na domaći teren otužnih ‘pojedinaca’. Ti, takvi, kojekakvi, prekinuli su projekciju filmskog ostvarenja režisera koji je rođen u Crnoj Gori, filmskog ostvarenja čija se radnja odvija u Crnoj Gori. Iskreno, sumnjam da su znali o čemu se tu, na Džadi, radi! U slučajnosti sam davno prestao vjerovati, a cjelokupni ‘vibe’ mi ne dâ da pomislim da su ti ‘pojedinci’ to uradili samoinicijativno”, napisao je Camaj na Instagramu.
Kazao je da roda, ili na albanskom jeziku lejlek, kako i glasi naziv filma, u tradiciji svih balkanskih naroda simboliše život, sreću, dom i nadu.
“Ona ne poznaje granice, jezičke barijere, a sobom nosi poruke obnove i zajedništva. I stoga je ironija sinoćnjeg događaja još upečatljivija. Čak i vjerovanja u kulturama širom svijeta, rodu povezuju isključivo sa pozitivnom simbolikom: povezana je sa dušom, rođenjem, harmonijom i skladnim životom. U Starom Rimu, roda je predstavljala harmoniju odnosa djece i roditelja – a, zasigurno je upravo pravovremeni nedostatak odnosa između ‘pojedinaca’ i njihovih roditelja jedan od razloga nasilnog prekida jedne filmske projekcije”, rekao je Camaj.
Poručuje da su jezik, kultura i umjetnost Albanaca, autohtonog naroda u Crnoj Gori, dio bogatstva Crne Gore.
“Države svih nas koji u njoj živimo i koja svima podjednako pripada. Ovakvi primjeri samo pokazuju da postoje i oni koji, napadajući slobodu izražavanja i pravo da se film prikaže na albanskom jeziku, suštinski napada ideju multietničke i evropski orijentisane Crne Gore”.
Kazao je da “naročito zabrinjava nedostatak imaginacije”, jer je “ovakvo nepočinstvo samo jeftina kopija” sličnih incidenata iz prošle godine u Beogradu, kada je ispred Doma omladine onemogućeno održavanje festivala „Mirëdita! Dobar dan!”.
“Tom prilikom su, nakon što je MUP zabranio održavanje pomenutog festivala, vatrometom pobjedu nad umjetnošću proslavili Miša Vacić i huligani izvjesne ministarke Stamenkovski. U Crnoj Gori, naša policija nije zabranila projekciju ‘Rode’, ali se, takođe, nije niti oglasila, niti je svojim prisustvom sinoć na licu mjesta doprinijela da se projekcija nastavi. Bezbjednosna situacija redovna i pod kontrolom, pod geslom ‘ne podjelama'“, kazao je Camaj.
Nastavlja se, dodaje, politika pokušaja izazivanja konflikata.
“I ovaj događaj je samo jedan u nizu indikatora koji pokazuju kontinuiran i, čini se, nezaustavljiv proces predavanja javnih aktivnosti onima koji jesu sa džade, ali Džadu ne razumiju. Baš kao ni njihovi nalogodavci. Ovakvim postupcima, zapaljivim izjavama, primitivnim ‘folklorom’ i promocijom vrijednosti koje nisu imanentne proklamovanim težnjama države Crne Gore ka integraciji u Evropsku uniju, zapravo se nastavlja politika pokušaja izazivanja konflikata. Jer, ‘neprijatelji’ moraju postojati, makar ih sami morali izmisliti. Jer, ako nema neprijatelja, kako će kvazizaštitnici i kvazipatriote opstati na političkoj sceni? Radom i rezultatima sigurno neće”.
S druge strane, kako je rekao, Albanci iz Albanske alternative i Albanskog foruma, najjačeg političkog subjekta Albanaca u Crnoj Gori, govore svojim djelima i rezultatima, kako o sebi, tako i o “odnosu Albanaca prema našoj zajedničkoj – Crnoj Gori”.
Preporučeno
“Ministri, ali i cjelokupan kadar iz naših redova su najbolje ocijenjeni i rade ne u interesu samo svoje nacionalne zajednice, već u interesu cijele Crne Gore, za dobrobit svih njenih građanki i građana, kako bi pokazali da ne pripadaju getou u koji su sabijani decenijama. Ovaj i slični događaji, samo su dokaz postojanja albanofobije, (ničim izazvane) etničke distance prema Albancima – koja po istraživanjima iznosi od najmanje 23,8% do 73,8%, a koju nerijetko podgrijavaju i mediji. Jer, lično medijsko obračunavanje sa političkim liderima Albanaca, te pokušaji unižavanja njihovih uspjeha (koji su u interesu Crne Gore) i te kako utiče na povećanje etničke distance prema Albancima. A, meni je i dalje omiljena serija – Vratiće se rode”, napisao je Camaj.
