Rusija je Crnu Goru proglasila neprijateljskom državom i u društvu smo sa cijelom EU. To nije loše društvo, ali šta bi mogle biti posljedice po CG povodom ovoga?

Jedan čovjek je proglasio gotovo cio svijet neprijateljskim zato što je cjelokupna međunarodna javnost, kao svojevrsna paradigma nove kohezije i jedinstva, osudila rusku agresiju i napad na suverenu državu na evropskom kontinentu. Dobro društvo u kojem se nalazi Crna Gora, kako kažete, u ovom trenutku nije stvar elitizma već ispravne spoljne politike koja je vođena.

Crna Gora ne može biti neprijateljska nikome, pa ni Rusiji, tim prije što u toj državi velika većina postiđenih građana masovnim protestima, jednako kao i mi, osuđuje rat koji njihova vlada vodi protiv Ukrajine.  Treba li danas posebno naglašavati ispravnost pristupanja u NATO, uzimajući u obzir naš geostrateški položaj i neskrivene aspiracije političkih elita u Srbiji i Rusiji prema izlasku na more ili napore koje smo  godinama činili da ispunimo sve obaveze kako bi postali dio Evropske unije? Reperkusije će nesumljivo svi osjetiti, jer niko ne može biti izopšten iz konteksta opšte političke i ekonomske krize.

Sa druge strane, podsjetiću vas da je “ukrajinski scenarij” bio pripreman Crnoj Gori 2016. godine preko ruskih obavještajnih službi. Planirani državni udar je spriječen, jer smo tada imali ozbiljan i uređen sistem koji se mogao tome suprostaviti.  Analogno konstantnom negiranju crnogorskog suvereniteta i nacionalnog identiteta, treba imati na umu da režim Vladimira Putina godinama negira ukrajinski identitet, ne priznaje postojanje ukrajinske crkve, a 2014. godine je vojnim napadom otrgao tri ukrajinske oblasti. Sve što se dešavalo prije i poslije izbora 30. avgusta 2020. godine nije ništa drugo do preslikavanje ruske matrice, čime se, preko SPC, Crna Gora pokušala dugoročno destabilizovati. Iako je odlazeća vlada napravila nesagledive štete brutalno manipulišući sa građanskim osjećajima, a zapravo radeći protiv njih i za tuđe interese,  vjerujem da ćemo imati institucionalne i državničke snage da se izborimo sa izazovima koji će slijediti u narednom periodu. Zato, proces evropskih integracija mora biti imperativ za manjinsku vladu, koja se uskoro očekuje, kao uslov stabilnosti cijelog regiona.

Možete li prokomentarisati odbijanje potpredsjednika Skupštine iz redova doskorašnje većine da se zakaže sjednica na kojoj bi se glasalo o manjinskoj vladi?

U postupanju predstavnika Demokratskog fronta, koji najavljuje opstruiranje izbora nove Vlade, vidi se jasna demokratska, politička i civilizacijska razlika između nas i njih.

Uprkos tome što smo dobili najveće povjerenje građana, ali nedovoljno da formiramo Vladu, demokratski i džentlmenski smo prepustili vlast konkurenciji bez opstrukcije i blokiranja sistema. Danas, kada se oko ideje manjinske Vlade okuplja većina poslanika u državnom parlamentu, na snazi je politički primitivna zloupotreba procedure kako bi se što duže održalo stanje blokiranosti i nefukcionalnosti.

Navodna odbrana izborne volje građana je besmislena, jer odnos političkih snaga u skupštini odgovara izbornom rezultatu. Problem je nastao kada se desio spoj – nespojivog, unaprijed osuđen na neuspjeh. Nakon izgubljenih godinu i više dana i nesagledive štete koja  je napravljena, ipak dolazimo do izvjesnog oblikovanja evropskih snaga nasuprot antievropskim, što se moglo dogoditi odmah nakon izbora da je bilo blagovremenog političkog promišljanja. Podsjećam, to je bio naš prijedlog odmah po završenim izborima.

Da li je DPS spreman da glasa za sve ono što bude inicirala manjinska vlada, pa i neke stvari koji mogu ići na šetetu najjačeg političkog subjekta u Skupštini CG?

Politički program i djelovanje DPS utemeljeno je na očuvanju svih vitalnih interesa Crne Gore I njenih građana. Naše postojanje smo nedvosmisleno vezali za jačanje nacionalnih, ekonomskih, socijalnih, demokratskih, humanih vrijednosti i kao pokazatelj istinitosti ovakvih tvrdnji govore rezultati svih prethodnih izbora na kojima su građani većinski dali nama svoj mandat, zbog čega ostajemo stabilno najjača partija u Crnoj Gori. Nikada nijesmo partijski interes stavljali ispred državnog i građanskog, zato možemo biti saglasni isključivo sa onim odlukama koje rezoniraju sa društvenim i nacionalnim progresom. Svaka odluka za dobro Crne Gore i svih koji tu žive- ne može biti na štetu DPS, naprotiv. Takve jedino i možemo podržati.

Kakav je Vaš stav o prijektu Otvoreni Balkan?

Naše društvo je definisalo procese evropskih i evroatlanskih integracija kao najvažnije, ne samo spoljnopolitički, već kao osnovni prioritet od nacionalnog značaja. Prvi cilj – ulazak u NATO alijansu je, srećom, ispunjen. Drugi je bio u odmakloj fazi pregovaranja sve do promjene vlasti. To što je nesposobna vlada Zdravka Krivokapića, neznanjem i,  po svemu sudeći, lošom namjerom taj proces gotovo zaustavila, ne znači da nemamo dobre šanse da budemo prva naredna članica EU. Nikakvo nametanje drugog članstva u bočnim asocijacijama ne smije zamagliti naš jasan put, naročito kada se uzme u obzir sumnjiv motiv takvog iniciranja.

Jedna od tema koja je postala viralna je i Temeljni ugovor sa SPC. Kakav je Vaš stav?

Stvaranje buke oko forme  jeste demagogija koja ima za cilj udaljavanje od suštine Temeljnog ugovora. Ukoliko je njegova suština da se kulturno, nacionalno i vjersko blago, kao i upravljanje državom prepustiti jednoj vjerskoj zajednici, onda to nije ugovor nego urušavanje građanskih vrijednosti u sekularnom društvu i pokušaj uspostavljanja države u državi. Crkva ne može da supstituiše državu niti da popovi crkve i hramove, kao svoja prirodna mjesta djelovanja, zamjenjuju upravnim odborima državnih institucija i preduzeća,  niti da stoluju u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. 

Naravno, potrebno je primijeniti demokratski princip jednakosti i potpisati ugovor isti kao sa ostalim vjerskim organizacijama i u skladu sa Ustavom. Tome se niko neće suprostavljati. Ali, ni činiti privilegovane ustupke vjerskoj organizaciji koja je svoj duhovni smisao podredila političkom, što je nedvosmisleno zaključeno rezolucijom Evropskog parlamenta.

Da li popisom treba da se bavi manjinska ili bilo kakva prelazna vlada?

Odlaganje popisa ne dešava se prvi put i to se u praksi primjenjuje u specifičnim ili ratnim prilikama. Zamislite koliko su posljednju, smijenjenu vladu smatrali “elementarnom nepogodom”  da smo od evropskih zvaničnika dobili jasne preporuke da popis apsolutno nije prioritet kojim bi se trebali baviti. Drugim riječima, popis bi bio sumnjivog legitimiteta.

Preporuka evropskih statističara je da se popisi ne dešavaju u vremenu tenzija ili kada postoje društvene indicije da se mogu izazvati. Popis se, prema njihovom mišljenju,  ne organizuje ni u periodu izbornih kampanja, kako za parlamentarne tako i za lokalne izbore, a nama slijede u mnogim gradovima. Takođe, potrebno je razmisliti da li je moguće postupiti u skladu sa budućim crnogorskim obavezama prema EU, koje predviđaju isključivo registracioni pristup, a ne izjašnjavanje građana.

Na primjer, u Francuskoj nijesu zainteresovani za vjersku pripadnost, a Njemci ne pitaju za jezik i naciju. Slično je sa Italijanima, Holanđanima ili Šveđanima, ali na žalost na Balkanu je statistički registar i dalje prilika za etičko prebrojavanje. Svjedoci smo kakvim su kamapanjama i pritiscima bili izloženi građani Crne Gore, ne bi li ishod popisa po nacionalnom kriteriju otvorio vrata za prepravljanje balkanskih granica.

Koliko je Glavni grad mogao da se razvija u uslovima očigledne opstrukcije od strane Krivokapićeve vlade?

Uprkos neskrivenoj težnji da se zaustavi razvoj, Glavni grad je doživio najintenzivniju transformaciju u svojoj istoriji. Podgorica svjedoči rekordnim prihodima iako je Vlada u kontinuitetu opstruirala taj proces i onemogućila da obezbijedimo još značajnija sredstva. Pored brojnih kapitalnih investicija, od kojih izdvajamo početak izgradnje Sistema za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, za grad je posebno važna izgradnja: bulevara Jugozapadne obilaznice, Donjogoričkog bulevara, posljednje faze obilaznice prema Golubovcima, prve dionice bulevara prema Tuzima i brojne druge gradske i prigradske saobraćajnice uz unapređenje komunalne i sportske  infrastrukture. Vjerujem da smo poseban pečat ostavili humanizacijom života u gradu kroz sadržaje koje Podgorica nije imala u dovoljnoj mjeri. Konkretno mislim na parkovske površine, socijalne servise, dječja igrališta i uređene oaze za odmor i rekreaciju od kojih se izdvaja šetalište duž Morače.

Posebnu pažnju smo posvetili unapređenju ekonomskog ambijenta i podrsci biznis zajednici. U obilju programa namijenjenih za razne kategorije preduzetnika, posebno izdvajamo Biznis zone Glavnog grada. Već u prvom javnom pozivu, nadomak smo potpisivanju ugovora koji će osigurati desetine miliona investicija i preko 1500 novih radnih mjesta. Od prostora naspram KAP-a  do Distibutivnog centra na putu prema Tuzima, izradiće se novi grad u kojem će građani Podgorice imati priliku da budu upošljeni, ali jednako i koriste razne sadržaje u oblasti zdravstva, rekreacije i trgovine.

Šta je sa bulevarom na Starom aerodoromu koji je započet – kada bi se mogli radovi privesti kraju?

U pitanju su dva bulevara, Veljka Vlahovića i Zmaj Jovin bulevar. Glavni grad je realizovao sve svoje obaveze iz ugovora, potpisanim sa Upravom javnih radova, a kojom dinamikom Vlada sprovodi svoje – vidljivo je na terenu. Zbog lošeg planiranja budžeta i jasne opstrukcije, koju sam ranije spomenuo, Vlada nije ni blizu ispunjenja definisanih obaveza. Na žalost, do takve situacije smo došli uprkos zaduženju Vlade za gotovo milijardu eura, na početku mandata, uz obavezu da taj novac iskoristi za kapitalne investicije.  Osim Starog aerodroma, izdvajanje neophodnog iznosa sredstava izostalo je i u drugim djelovima Podgorice, a koliko možemo da primijetimo nijesu upotrijebljena ni na drugim područjima države. Kao rezultat toga, umesto da koristimo moderne saobraćajnice i da one generišu neke nove razvojne perspektive okolnih područja, stanovnici jednog od najmnogoljudnijih mjesnih zajednica, ne samo u Podgorici već i u Crnoj Gori, guše se u oblacima dima, ometeni da bezbjedno stignu do svojih domova, školskih i drugih objekata koji se nalaze u neposrednom okruženju. Iako smo nebrojano puta upozoravali na probleme uslovljene vladinim nečinjenjem, nije bilo pozitivne reakcije sa druge strane i očito će stanovnici Starog aerodroma morati da sačekaju formiranje nove Vlade da bi konačno došlo do većeg inteziviranja radova.

Šta je sa ostalim velikim projektima u Glavnom gradu, prije svega izgradnjom kolektora u Botunu?

Grad trenutno ima postrojenje skromnih kapaciteta u odnosu na realne  infrastrukturne i demografske gabarite i zato je neophodno da se  dovede do kraja. Da nije bilo organizovane opstrukcije iz Ministrastva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma,  zbog čega se probudilo neargumentovano i neutemeljeno nezadovoljstvo, bili bi bliži gradnji primarnog kolektora. Da je riječ o predrasudama, dovoljno govori podatak da je udaljenost aktualenog postrojenja od Kliničkog centra Crne Gore manja nego distanca Botuna do lokacije novog.

Pri tom, gradimo objekat koji nema negativan uticaj na životnu sredinu, naprotiv. Sačuvaće se eko-sistem Morače i okolnih područja, uključujući Botun i Skadarsko jezero, jer će voda na ispustu iz postojenja biti  takvog kvaliteta koji će zadovoljiti najrigoroznije evropske standarde.

Uprkos svemu, mi „sitno“ brojimo do donošenja odluke o izvođaču radova na najvažnijem dijelu Sistema za prečišćavanje otpadnih voda, a to je postrojenje koje će se nalaziti iza Kombinata aluminijuma. Ostale cjeline projekta manje-više smo doveli do kraja uz podršku međunarodnih partnera, naročito EU preko Zapadnobalkanskog investicionog okvira, dodjelivši nam u dva navrata skoro 35 miliona eura, bespovratnih finansijskih sredstava. Zahvalnost za uspješno vođenje projektom dugujemo i njemačkoj KfW banci i kompaniji Fichtner Water & Transportation, koja nam je konsultant na ovom važnom projektu.

Da li se već pripremate za izbore u Glavnom gradu?

Demokratska partija socijalista je pripreme za novi izborni izazov u Podgorici započela  28. maja 2018. godine, dan nakon završenih izbora.