Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi.

“U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidmo jasne dokaze napada na instutucije”, rekao je Klepal.

Roman Jakić, počasni predsjednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN i bivši ministar odbrane Slovenije, kazao je da se u 2025. godini saučavamo sa paradoskom oko evropskim vrijednosti.

“Nikad se nije više i glasnije govorilo o evropskim vrijednosti, a nikad one nijesu bile tako ugrožene”, kazao je Jakić.

Crna Gora je, navodi on, najbolji primjer tog paradoksa.

“Zemlja koja je bila simbol evroatlantskog puta na Zapadnom Balkanu, danas je u suštini laboratorija za testiranje otpornosti liberalne demokratije”, naglasio je on.

Demokratija nije samo glasanja i izbori, već, kako dodaje Jakić, sistem u kojem intitucije ne pripaduju političkim elitama več građanima.

“To je sistem u kojem ne zavisi koje nacije, vjere i kojoj politici pripadate. To je sistem u kojem bezbjednost ne zavisi od moćnih ili tolerisanja kriminalnih mrža, već od vladavine prava i jednakosti pred zakonom. Nažalost, svjedočimo sve češćem podrijevanju ove suštine”, saopštio je Jakić.

Bezbjednost je, naglašava on, postala instrument politike, a ne garant slobode.

“U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjenoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija. Ako Evropski projekat znači išta, onda znači odbacivanje logike “drugi i drugačiji”, koja je ovaj region već jednom zapalila”, dodao je on.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, istakla je da je Crna Gora, poslije 13. godina pregovora sa EU, na prosječnoj ocjeni 3.63.

“U odnosnu na prethodnu ocjenu, skočili smo ni manje od pola procentnog poena, znači 0,42”, naglasila je Uljarević.

Kako je dodala, mi imamo institucije, ali nemamo institucijalizam.

“Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU”., naglasila je ona.

Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU.

“Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva”, istakla je Luli.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kazao je da, kada se govori o EU integracijama, imamo veliku razliku o onome što žele političke elite, a šta građani.

“Građani, u procentualnom smislu, apsolutno ZA EU integracije. U praktičnom smislu političke elite su apsolutno PROTIV tog procesa, iako su deklarativno ZA taj proces. Činjenica je da bi u tom finalnom koraku, neko mogao otići u zatvor. Svako od njih, koji su na ključnim pozicijama, prepozna u ogledalu sa druge strane Ivu Sanadera, odnosno sebe”, kazao je Turčalo.

Niko ne želi da prizna, kako postoji jedan delikatan balans odgovrnosti.

“Niti se mogu domaći akteri izuzeti odgovornosti, ne mogu ni međunarodni. U poslednjih nekoliko godina, došli smo do situacije da međunarodni akteri misle da je BIH moguća kao Dejtonska”, kazao je on.

Evropska unija, dodaje on, sve više Izvještaje piše radi njih, nego radi npr Bosne i Hercegovine.

“Ursula Fon der Lajen je prošle godine izjavila, da smo mi, nakon što smo usvojili tri zakona, od kojih su dva u sebi sadržala odrednicu da nijesu usklađena sa sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, otvarili najveći iskorak u prethodnih 10 godina”, kazao je on.

Uvijek se, dodaje Turčalo, plaši velikih iskoraka.

“Kada pravimo istorijske iskorake, obično čekamo narednih 10 godina, zaleđeni, da bi napravili novi istorijski iskorak. To je mirovanje u lažnom kretanju. Mirujete, nigdje se ne mičete, a zapravo se lažno se krećete, jer vam svi govore da se krećete. To se dešava Bosni i Hercegovini. “, naglasio je on.

Onog trenutka kada politička elita postigne koncezus da su EU integracije zaista naš cilj, mi ćemo napredovati.

Uskoro opširnije…

Hrebičkova: Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća

Radičová: Imate dvoličnu politiku predsjednika Vlade i to ima svoju cijenu

Hrdá: Ozbiljno se razgovara u Briselu o nacrtu ugovora za pristupanje Crne Gore u EU