Video
“Crna Gora ponovo ovaj dan obilježava u ambijentu koji karakterišu nedovoljno osnaženi kapaciteti organa čija je obaveza da se brinu o efikasnom sprovođenju zakona kojim se uređuje oblast zaštite podataka. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) nije dovoljno proaktivna u dijelu obezbjeđivanja sprovođenja i poštovanja zakona, ali ni u informisanju državnih i privrednih organa, kao najčešćih rukovalaca ličnih podataka, o onome što su njihove obaveze, niti građanki i građana o onome što su njihova prava i kako da ih zaštite”, kažu u CGO.
Naglašavaju da je izostala proaktivna uloga AZLP-a i uoči i nakon održavanja prošlogodišnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora, koje već tradicionalno prati i širok obim zloupotrebe ličnih podataka birača.
“Nakon što je javnost informisana o brojnim primjerima povrede Zakona od strane predsjedničkih kandidata, a prilikom prikupljanja potpisa podrške, CGO je inicirao nadzore kod podnosilaca kandidatura svih sedam predsjedničkih kandidata. Ovi nadzori, nažalost, nisu poslužili AZLP-u kao prilika za identifikaciju suštinskih problema, već je fokus bio usmjeren isključivo na ispunjenje formalno-pravnih pretpostavki”, ističu u CGO.
To, poručuju, potvrđuje i činjenica da AZLP nije vidjela problem u tome što je jedan od predsjedničkih kandidata zadržao kopije listi sa potpisima podrške birača, iako je to u zapisniku uredno registrovala.
“Takođe, ni nakon gotovo godinu dana od ovih izbora, nadzor kod jednog od najkontroverznijih predsjedničkih kandidata, Jovana Radulovića, poznatijeg kao Jodžir, nije obavljen. Javnost nema odgovor na koji način političke partije dolaze do telefonskih brojeva birača, kao ni da li je u tom slučaju došlo do zloupotrebe ličnih podataka, dok reakcije državnih organa po ovom pitanju izostaju”, navodi CGO.
CGO upozorava na potencijalne zloupotrebe ličnih podataka tokom budućih izbornih ciklusa u Crnoj Gori, a s obzirom na čestu pojavu ovakvih incidenata tokom prethodnih izbora koji su prošli nekažnjeno.
“Stoga, pozivamo donosioce odluka da prepoznaju važnost problema i preduzmu konkretne korake kako bi se osiguralo poštovanje privatnosti. CGO apostrofira i potrebu za jačanjem zakonskih mehanizama i kapaciteta rukovalaca ličnih podacima, ali i češćima nadzorima, kako bi se adekvatno sankcionisale zloupotrebe ličnih podataka i osigurali odgovarajući pravni epilozi u slučajevima njihove zloupotrebe”, jasni su toj NVO.
Generalna uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR) nudi određena rješenja čija bi integracija u zakonski okvir doprinijela uspostavljanju boljih mehanizama.
Preporučeno
“Brine što se u Crnoj Gori ne vidi spremnost za njenu primjenu, posebno ukoliko se uzmu u obzir trenutni izazovi u dosljednom sprovođenju postojećih propisa. CGO još jednom apeluje na sve relevantne aktere da zajednički rade na stvaranju bezbjednog ambijenta za građane i njihove lične podatke, a sve incidente pravovremeno i efikasno sankcionišu”, zaključuju u CGO.
