Video
Iako se ubrzo navršava prva godina mandata novog saziva Vlade Crne Gore, Skupštini još nije upućen Nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ili nacrt novog zakona, kojima bi bile otklonjene prepreke u pristupu informacijama, a što bi omogućilo transparentniji rad javnog sektora – kazali su iz CGO.
Oni su ocijenili da je trenutnim zakonskim rješenjima pristup informacijama značajno usložen, što često vodi ka dugotrajnim i nerijetko neizvjesnim postupcima, a kako su kazali, sve to ukazuje na jasnu potrebu da se novim zakonskim rješenjima uspostavi adekvatan sistem odgovornosti u organima zbog neobjavljivanja podataka, kao i oštrije kazne za neblagovremeno i nezakonito postupanje po podnesenim zahtjevima za slobodan pristup informacijama.
U svom Godišnjem izvještaju o stanju zaštite ličnih podataka i oblasti pristupa informacijama za 2020. godinu, koji je Skupština odbila usvojiti, AZLP navodi kako je organima vlasti u toj godini bilo upućeno 4.805 zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Čak četvrtina tih zahtjeva dobila je negativan odgovor, odnosno, pristup informacijama za 1206 zahtjeva bio je odbijen. Broj žalbi podnesenih AZLP-u ostaje visok, pa je tako u 2020. godini taj organ zaprimio čak 3.000 žalbi, što u poređenju sa brojem podnešenih zahtjeva ukazuje na probleme u postupanju prvostepenih organa – navode iz CGO.
Oni su kazai da AZLP i dalje zadržava trend nepostupanja po žalbama u zakonskim rokovima, te da se u izvještajima ne navode detalji o tome koliko je prosječno vrijeme postupanja po uloženim žalbama.
U izvještajima ne postoje ni informacije o tome koliko je ta Agencija inicirala postupaka nadzora pred organom nadležnim za poslove državne uprave zbog nepoštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao ni podaci da li je i koliko do sada od strane AZLP-a podnešeno zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka – navode iz ove organizacije.
Iako je, kako su kazali, za to Zakonom data mogućnost, činjenica da podaci o tome ne postoje otvara pitanje: kako AZLP i pored brojnih i evidentnih nezakonitosti nije iskazala namjeru da postupi u pravcu preispitivanja odgovornosti i kažnjavanja nesavjesnih organa i odgovornih lica u njima?
U CGO smatraju da je neophodan ozbiljan zaokret svih institucija u dijelu proaktivne objave informacija i postupanja po zahtjevima za slobodan pristup informacijama.
Stoga, izmjena postojećih zakonskih rješenja mora biti jedan od prioriteta Vlade,kako bi se omogućilo korišćenje ovog mehanizma u punom obimu. U tom kontekstu, CGO ne ocjenjuje podsticajnim dosadašnje postupanje Vlade, s obzirom da njeni resori nisu iskazali spremnost na poštovanje ni važećih zakonskih odredbi, što za ishod ima nemogućnost uvida u brojne relevantne dokumente i informacije – navode iz oni.
Ističu da je posebno zabrinjavajuće što nova Vlada, koja je obećavala ogromno unaprjeđenje transparentnosti u odnosu na raniju, u praksi nastavlja utabanim stazama netransparentnosti, ali i zloupotreba pojedinih zakonskih instituta kako bi se skrile informacije.
Preporučeno
Tako se poslovnom tajnom proglašavaju ugovori sa ekspertima koje Vlada Zdravka Krivokapića angažuje u pojedinim resorima, najam prostorija za privremeni ili dugoročni rad, ugovori sa direktorima određenih javnih preduzeća, a nepoznanica ostaju i brojne transakcije sa državnog računa, ili dokumentacije o kontroverznim poslovima – zaključili su u saopštenju.
