Video
Krivičnu prijavu su 20. maja podnijeli direktorice Akcije za ljudska prava, Centra za ženska prava, Centra za građansko obrazovanje i Centra za demkratiju i ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, Maja Raičević, Daliborka Uljarević i Nevenka Vuksanović, kao i izvršni direktor Antifašisti Cetinja Filip Kuzman, programska direktorica Centra za demokrtsku tranziciju Milica Kovačević i predsjednik Udruženja profesora istorije Miloš Vuksanović.
Predstavnici NVO tražili su od Državnog tužilaštva jasan stav o tome da li veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori predstavlja govor mržnje koji mora biti sankcionisan.
U obavještenju Višeg državnog navodi se da u radnjama prijavljenih osoba “nema elemenata bića prijavljenog, niti drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti”.
Dodaje se da podnosioci tužbe imaju prvo da u roku od osam dana podnesu pritužbu za preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave
Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO u odgovoru portal Standard konstatuje da je u CG faktički uspostavljena praksa pravosuđa da ignoriše govor mržnje, ali i izazivanje nacionalne i vjerske mržnje u Crnoj Gori, a posebno kad dolazi od vjerskih zvaničnika ili onih koji imaju zaštitu vjerskih zajednica.
“Broj postupaka i presuda za ovo krivično djelo je nizak, čime se slabi preventivni efekat, i otvara prostor za produbljivanje podjela u crnogorskom društvu. Ukoliko Više državno tužilaštvo u Podgorici ne vidi elemente krivičnog djela u tekstu koji se zove “Svi smo mi Pavle Đurišić” i u kome se naziva “velikim borcem”, a koji potpisuje svešteno lice Ognjen Femić, koji ima izvjesni autoritet u društvu, kao ni u izjavi mitropolita Joanikija da je Pavle Đurišić bio “veliki junak nepobjedivog karaktera”, i tako odlučuje da ignoriše veličanje ratnog zločinca koji je odlikovan Željeznim krstom Adolfa Hitlera i odgovoran za etnička čišćenja muslimanskog civilnog stanovništva Crne Gore, kao i brutalna silovanja i mučenja, onda ne treba da nas čudi ako u narednom periodu budemo mogli čuti više i češće veličanja ovog i njemu sličnih zločinaca”, kaže Čabarkapa.
Prema njenim riječima, govor mržnje se u Crnoj Gori često pravda slobodom govora, što nije tačno. U CG iskazuju žaljenje što je vrhovni državni tužilac izbjegao zakonsku mogućnost da izda obavezujuće uputstvo za postupanje u ovakvim predmetima jer je to traženo od njega – da se jasno odredi da li veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori predstavlja govor mržnje koji mora biti sankcionisan ili ne, uz uvezivanje sa Uputstvom za postupanje u predmetima govora mržnje Vrhovnog državnog tužioca.
To upustvo, kaže Čabarkapa, je sve državne tužioce uputilo na primjenu određenih međunarodnih standarda što je važan iskorak, ali je još važnije da ono zaživi u praksi, što za sada nije slučaj.
Preporučeno
“Jasno je da je pred nama još mnogo rada da bi Crna Gora bila demokratsko društvo čije institucije ne dozvoljavaju ovakve pojave. Organizacije civilnog društva koje su se podnijele krivičnu prijavu nastaviće da se bore protiv negativnih pojava u društvu, kako su to uvijek činile, ali krajnje vrijeme je da se i institucije posvete rješavanju ovog problema. Ideološki zasnovan istorijski revizionizam se ne može tolerisati pod plaštom slobode govora, jer društvo koje ćuti na veličanje zločinaca, ne može govoriti o pravdi ni demokratiji”, zaključuje Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje.
