Amandman je podnijet na Vladin Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, kojim se uvodi i novo krivično djelo, teški govor mržnje. Poslanički klub Evropskog saveza najavio je da će narednih dana i sam uputiti izmjene Krivičnog zakonika s istim ciljem.

Obje stranke polaze od toga da postojeći zakon ostavlja pravne praznine. Važeći Krivični zakonik, međutim, već kažnjava javno odobravanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom presudom.

Prema ocjeni Tee Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), pod tu odredbu može se podvesti i veličanje onih koji su za te zločine osuđeni. Problem je, kaže, što tužilaštvo o tome nikada nije donijelo odluku.

Heroj, uzor, moralni autoritet

Bošnjačka stranka ne predlaže novi član, već iznova piše postojeći član 370 Krivičnog zakonika, koji bi dobio naziv „Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i veličanje ratnih zločinaca“. Ključni je novi, treći stav, po kojem bi se kažnjavao onaj ko „javno veliča, glorifikuje, opravdava ili na drugi način afirmativno predstavlja lice pravosnažno osuđeno za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili takvo lice predstavlja kao heroja, uzor, oslobodioca, branioca ili moralni autoritet“.

Amandman nabraja i načine na koje se to može učiniti: govor, pisana riječ, mediji i društvene mreže, ali i grafiti, murali, pjesme, simboli, obilježavanje godišnjica i javna okupljanja. Primjenjivao bi se samo na lica čija je odgovornost utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda. Za kažnjivost ne bi bilo potrebno da je učinilac neposredno pozivao na nasilje, ako je s obzirom na sadržaj, kontekst i okolnosti „objektivno stvorena mogućnost podsticanja mržnje, diskriminacije ili nasilja“. Nadležni organi bili bi dužni da bez odlaganja obezbijede elektronske dokaze, uključujući sadržaj objavljen na društvenim mrežama i podatke o nalogu s kojeg je objavljen.

U obrazloženju se navodi da je cilj da se „otkloni svaka pravna dilema“ o tome da li veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca može biti krivično djelo. Važeća odredba, kako se navodi, izričito sankcioniše odobravanje, negiranje i umanjivanje zločina, „ali ne navodi izričito veličanje i glorifikovanje njihovih izvršilaca“. Predlagači tvrde da se time ne ograničava legitimna sloboda naučnog, istorijskog ili političkog izražavanja.

Iz te stranke su saopštili juče i da su o amandmanu razgovarali s Ministarstvom pravde i da očekuju pozitivno mišljenje Evropske komisije.

Evropski savez je saopštio da postojeći pravni okvir „nije dovoljno precizan“. Zbog toga veličanje osuđenih ratnih zločinaca, njihovo predstavljanje kao heroja i uzora i javno odavanje počasti, kako navode, „nerijetko završe bez adekvatne krivičnopravne odgovornosti“. Tekst njihovog prijedloga još nije poznat.

Isti zakon, drugo djelo

Vlada je Prijedlog zakona utvrdila 28. avgusta, a Skupštini je stigao 31. avgusta, uz zahtjev da se donese po hitnom postupku. Njime se poslije člana 370 uvodi novi član 370a, teški govor mržnje. Kažnjavao bi se onaj ko javno ispoljava mržnju prema grupi ili članu grupe određenoj po nekom od ličnih svojstava, od nacionalne i vjerske pripadnosti do seksualne orijentacije i invaliditeta, „na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe“. Predviđena kazna je od tri mjeseca do tri godine zatvora, a ako je djelo učinjeno prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja, od šest mjeseci do pet godina.

“Javna ispoljavanja mržnje, koja nijesu nužno vezana samo za podsticanje nasilja, već i za verbalne i druge oblike diskriminacije, predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvenoj koheziji i miru”, navodi se u obrazloženju. Veličanje osuđenih ratnih zločinaca Vladin prijedlog ne pominje.

Ministar pravde Bojan Božović je, najavljujući novo djelo u maju prošle godine, objasnio da postojeći član 370 tretira samo onoga ko podstiče na mržnju, „a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakog ko javno ispoljava mržnju“. Kazao je tada i da je vrijeme „da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama“.

Ako budu usvojeni i Vladin tekst i amandman, Krivični zakonik imao bi dva susjedna djela: izmijenjeni član 370, koji bi obuhvatio i veličanje ratnih zločinaca, i novi član 370a.

„Nemamo reper“

Gorjanc-Prelević je za Pobjedu odgovarala na pitanje da li važeći Krivični zakonik već daje tužilaštvu dovoljno osnova da u ovim slučajevima donosi odluke.

“Postojeći zakonski okvir, kroz Krivični zakonik, Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o javnom redu i miru, daje pravni osnov za procesuiranje onih koji veličaju ratne zločince, bilo tako što se njihove radnje veličanja mogu podvesti pod član 370 stav 2 KZ-a i odobravanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina koji su utvrđeni pravosnažnim presudama, ili tako što se tretiraju kao prekršaj, govor mržnje”, kaže Gorjanc-Prelević.

Član 370 stav 2 propisuje zatvor od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe određene po rasi, boji kože, religiji, porijeklu, državnoj ili nacionalnoj pripadnosti. Uslov je da je to učinjeno „na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe“ i da su zločini utvrđeni pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda.

“Problem je što u praksi nemamo reper, ne znamo stav o tome Državnog tužilaštva, jer nema odluke o primjeni tog zakonskog okvira u slučaju veličanja presuđenih ratnih zločinaca, kakvi su uobičajeni kvazi-heroji Ratko Mladić, Radovan Karadžić ili Nebojša Pavković”, kaže ona.

Dodaje da joj nije poznato da je ijedna krivična prijava zbog veličanja presuđenog ratnog zločinca odbačena zato što tužilaštvo smatra da za to nema zakonskog osnova.

Dva predmeta, jedno ime

Odluka koju Gorjanc-Prelević pominje za sada se čeka u dva predmeta, i oba se odnose na Mladića.

“Još od marta čekamo da se tužilaštvo izjasni o ishodu izviđaja koji vodi po prijavi grupe NVO, među kojima je i HRA, zbog skandiranja zločincu Ratku Mladiću na košarkaškoj utakmici u Zeti”, podsjetila je ona.

HRA je nedavno pozdravila odluku Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore da pokrene postupak protiv FK Zeta zbog skandiranja imena ratnog zločinca na utakmici protiv Grblja u Radanovićima. Tada je ponovila da skandiranje nije samo sportski prekršaj, već da ima obilježja krivičnog djela, i zatražila od Višeg državnog tužilaštva da predmet, u kojem izviđa skoro šest mjeseci, konačno procesuira.

Drugi predmet Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je protiv Ljubiše Ostojića, mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija, zbog besjede na pomenu Mladiću u Pivskom manastiru 28. avgusta, dan nakon Mladićeve smrti. Krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama podnijelo je pet nevladinih organizacija, a ono ju je proslijedilo podgoričkom kao nadležnom. Postupak je u fazi izviđaja, kako je Pobjeda ranije objavila.

Ostojić je Mladića u besjedi opisao kao velikana u kome je narod prepoznao „sve one divne i svete odlike svetih srpskih ratnika i vitezova“. Osvrnuo se i na presudu: „Vidjeli smo da ga je ovaj bijeli svijet sudio i osudio, ne njega da osudi nego cjelokupni srpski rod.“

Za Mladića je uslov iz člana 370 stav 2 ispunjen. Haški tribunal pravosnažno ga je osudio na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini.

Iste nevladine organizacije podnijele su prijavu i protiv lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića. Grupa od 24 organizacije i sedam aktivista zatražila je 31. avgusta od tužilaštva da bez odlaganja postupi po prijavama protiv Ostojića, Kneževića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića i da o odluci obavijesti javnost.

Presuda koja je pala na „načinu“

Gorjanc-Prelević ukazuje i na uslov koji zakon postavlja: odobravanje ili negiranje zločina mora biti izvršeno na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju. Na tom uslovu pala je, kako kaže, jedina presuda donijeta do danas u ovakvom predmetu.

Marko Kovačević, u to vrijeme predsjednik opštine Nikšić, oslobođen je u decembru 2022. pred Višim sudom u Podgorici optužbe da je negiranjem genocida u Srebrenici izazvao nacionalnu i vjersku mržnju. Postupak je vođen po krivičnoj prijavi Demokratske partije socijalista. Kovačević je u emisiji „Usijanje dana“ na TV Kurir, dan nakon što je Skupština usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kazao:

„Uostalom, mislim Kartaginu treba razoriti. Uostalom, mislim nije bio genocid u Srebrenici.“

Sud je utvrdio da je Kovačević time izričito negirao genocid, ali i da tužilaštvo nije dokazalo da je to učinio na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju. U obrazloženju se pozvao na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Perinček protiv Švajcarske.

Gorjanc-Prelević zaključak suda ocjenjuje kao „diskutabilan“. Smatra da ne bi smjelo biti dileme da svaki vid veličanja Mladića duboko vrijeđa žrtve njegovih zlodjela i njihove porodice, i da time „neminovno izaziva i podstiče mržnju kod neograničenog broja ljudi“. To, kako kaže, zabranjuje ne samo Krivični zakonik nego i Ustav Crne Gore u članu 7.

Isti uslov, da djelo bude učinjeno „na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju“, Vladin prijedlog doslovno prenosi u novi član 370a. Amandman Bošnjačke stranke ga za odobravanje zločina zamjenjuje formulacijom „na način podoban da izazove ili podstakne mržnju ili nasilje“. Za veličanje propisuje da nije potrebno neposredno pozivanje na nasilje, ako je objektivno stvorena mogućnost podsticanja mržnje, diskriminacije ili nasilja.

Svaki događaj pojedinačno

Na pitanja Pobjede o tome koliko je predmeta zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje formirano od donošenja obavezujućeg uputstva i koliko ih je okončano optužnim aktom, iz Vrhovnog državnog tužilaštva su 8. septembra dostavili podatke za cijelu 2025. godinu. Uputstvo Tu br. 214/25 donijeto je 9. maja te godine, pa se iz odgovora ne vidi koliko se predmeta odnosi na period poslije njegovog donošenja.

U 2025. godini formirano je 20 predmeta zbog tog krivičnog djela. Podaci se odnose na sve predmete po članu 370, ne samo na veličanje ratnih zločinaca. Odbačeno je 17 krivičnih prijava, a podnijeta su dva optužna prijedloga: po jednom je donijeta osuđujuća presuda, a drugi je u radu pred sudom. U jednom predmetu krivično gonjenje je ustupljeno organima druge države. Iz odgovora se ne vidi na šta se odnosi osuđujuća presuda.

Nakon odbačaja krivičnih prijava, kako se navodi, u skladu s Uputstvom formirano je devet prekršajnih predmeta u kojima su državni tužioci pokrenuli prekršajne postupke po Zakonu o zabrani diskriminacije.

“U Obavezujućem uputstvu VDT-a za postupanje u predmetima govora mržnje i zločina iz mržnje postoje standardi, s tim da treba imati u vidu da se svaki događaj cijeni pojedinačno, na osnovu utvrđenih činjenica i raspoloživih dokaza, i podvodi pod odgovarajuću pravnu normu (krivičnu ili prekršajnu), i cijeni se postojanje elemenata konkretnog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti”, navodi se u odgovoru Pobjedi.

Na pitanje kako se obezbjeđuje jednoobrazna primjena uputstva kada različita viša državna tužilaštva različito ocijene istovrsne radnje, Vrhovno nije odgovorilo neposredno. Navelo je da su državni tužioci nezavisni u svom radu, da događaje cijene na osnovu raspoloživih činjenica i da odluke donose samostalno. Rješenja nižih tužilaštava o odbačaju krivične prijave Vrhovno, kako se navodi, ne pribavlja i ne cijeni po službenoj dužnosti, već postupa po pritužbama izjavljenim na ta rješenja.

Od krivičnog djela do prekršaja

Kao prekršaji završeni su i neki od slučajeva o kojima je javnost posljednjih godina raspravljala.

Dio navijača iz Nikšića uzvikivao je 29. maja 2023, pred finale Kupa između Sutjeske i Arsenala, u blizini stadiona pod Goricom „Nož, žica, Podgorica“, parolu koja upućuje na povike kojima se veliča genocid u Srebrenici. Više državno tužilaštvo u Podgorici samoinicijativno je formiralo predmet protiv četrdesetak pripadnika navijačke grupe. Nakon što su počinioci identifikovani, ocijenilo je da nema osnova za krivično gonjenje, već da postoje elementi prekršaja iz Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.

Isto tužilaštvo zaključilo je u novembru prošle godine da nema krivičnog djela ni u slučaju maloljetnika koji je u jednoj barskoj osnovnoj školi pjevao „Nož, žica, Srebrenica“, pa je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Zbog grafita „Generale, hvala ti za Srebrenicu“ i „Kafa slatko Mladić Ratko“ na ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici, protiv šesnaestogodišnjaka je podnijeta krivična prijava zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Za nacističke simbole koje je isti maloljetnik iscrtao na tabli povodom Hanuke na Trgu Argentina tužilac je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela, pa je postupak vođen po Zakonu o javnom redu i miru.

Odbornik Ujedinjene Crne Gore u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brković Brdža lišen je slobode po nalogu osnovnog državnog tužioca zbog sumnje da je objavom podrške Mladiću na Fejsbuku uznemirio pojedince ili grupu. Tereti se za prekršaj uznemiravanja iz antidiskriminacionog zakona. On je objavio snimak na kojem grupa muškaraca razvija transparent „Generale Hristos voskrese“ i pali baklje u bojama trobojke.

Slava i osuda

Mladić je umro 27. avgusta u Hagu, gdje je služio kaznu doživotnog zatvora, a sahranjen je 7. septembra na beogradskom Topčiderskom groblju.

Predsjednik Skupštine Mandić uputio je saučešće Mladićevoj porodici. Na kritike je odgovorio da u tome ne vidi ništa sporno i da je to u skladu s običajima. Predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš nazvao je Mladića u čitulji „besmrtnim srpskim generalom“.

Veče uoči sahrane desetak osoba okupilo se na visećem mostu u Podgorici, okačilo platno s natpisom „Đenerale Hristos voskrese“ i portretom Mladića i aktiviralo dimne bombe, prenijela je Antena M. Mediji su 6. septembra izvijestili o grafitu na novootvorenom bulevaru u Grblju: „Ratko Mladić – Omladina tvoja vječno te slavi, sud gospodnji jedini i pravi“.

U saopštenju koje je potpisalo 36 nevladinih organizacija i 17 aktivistkinja i aktivista, od Vlade se traži da javno osudi svakog funkcionera koji je veličao Mladića i da izrazi očekivanje da tužilaštvo „bez daljeg odlaganja postupi po podnijetim prijavama zbog javnog odobravanja, negiranja ili umanjivanja genocida i drugih ratnih zločina, u skladu sa zakonom“.

Grupa građana i nevladinih organizacija podnijela je juče krivične prijave protiv NN lica zbog transparenata u Tivtu, uz pitanje koje prati sve ove slučajeve:

“Šta je konkretno urađeno po ranije podnesenim krivičnim prijavama koje se odnose na javno veličanje i glorifikaciju ratnih zločinaca?”, pitaju oni.

Tri teksta, tri praga

Važeći član 370 stav 2. Kažnjava javno odobravanje, negiranje ili značajno umanjivanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom presudom, ako je učinjeno „na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju“. Kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Vladin predlog, novi član 370a (teški govor mržnje). Kažnjava javno ispoljavanje mržnje prema grupi ili članu grupe, uz isti uslov. Kazna je od tri mjeseca do tri godine, a prema licu koje obavlja poslove od javnog značaja od šest mjeseci do pet godina.

Amandman Bošnjačke stranke, član 370 stav 3. Kažnjava javno veličanje pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Dovoljna je „objektivno stvorena mogućnost“ podsticanja mržnje, diskriminacije ili nasilja. Kazna je od šest mjeseci do pet godina; uz prinudu, simbole ili skrnavljenje spomenika od jedne do osam; zloupotrebom položaja ili putem medija i interneta od dvije do deset godina.