Video
Ističe da je ustoličenje Mićovića događaj visokog bezbjednosnog rizika i da se tim činom nastoji učiniti finalni korak u okupaciji Crne Gore.
Osvajačima u pokušaju poručuje da ni Cetinje ni Crnu Goru nije pokorio nikad niko u 1.000 godina njene državnosti, pa neće ni prolazni komični likovi koje najbolje personifikuje jedan od izvođača ove prljave operacije Aleksandar Vulin.
Ustoličenje Joanikija, mitropolita Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, podiže tenzije u Crnoj Gori. Cetinje je maltene na nogama, a premijer pritom prijeti građanima da niko ne može spriječiti ustoličenje. Kakav bezbjednosni rizik nosi ovaj događaj?
BOŠKOVIĆ: Svakako da je riječ o događaju visokog bezbjednosnog rizika za koji odgovornost snose oni koji žele na silu da simbolički demonstriraju snagu i pokažu da su organizovanjem takvog događaja na Cetinju pokorili Crnu Goru. Izjave premijera Zdravka Krivokapića odavno više niko ne shvata ozbiljno. Ovo naročito iz razloga što je nebrojeno puta sam sebe demantovao u roku nekad kraćem i od 24 sata sa jedne strane, a sa druge, što premijer je Krivokapić odavno predsjednik tehničke vlade koja je izgubila podršku u parlamentu, što je prije neki dan potvrdio i potpredsjednik Abazović, a što nedvosmisleno potvrđuje i dvije trećine parlamentarne većine.
Dakle, na riječi Krivokapića se ne treba obazirati, ali na događaj pred nama svakako treba jer njegovo održavanje podrazumijeva ozbiljne bezbjednosne rizike koji mogu imati nesagledive posljedice.
Zašto se insistira na ustoličenju u prijestonici, još uz prisustvo srpskog patrijarha, kada je dobro poznato da su Cetinjani od starta pružali otpor liti jama, otpor opsadi SPC… To je dobro znao pokojni mitropolit Amfilohije, pa je zaobilazio prijestonicu u litijaškim pohodima… Što je sada cilj novi pokušaj destabilizacije Crne Gore?
BOŠKOVIĆ: Kao što sam naveo u odgovoru na prvo pitanje, cilj je na ovaj način simbolički demonstrirati da je pokoreno i Cetinje te da je na taj način pokorena i Crna Gora. Ovim činom nastoji se učiniti finalni korak u okupaciji Crne Gore koja je otpočela prvo korišćenjem oružja iz arsenala hibridnog rata protiv naše države, a nastavila se litijama i nezapamćenom medijsko-političkom propagandom i miješanjem u unutrašnja pitanja sa zvaničnih adresa iz Srbije.
Nakon pobjede na izborima, formiranja kleronacionalističke vlade čije se namjere najjasnije vide iz djelovanja Vesne Bratić, sada je na red došlo finale tog procesa ustoličenje negatora crnogorske nacije i neskrivenog ljubitelja fašiste Aleksandra Rakovića, Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i organizovanje popisa. Ipak, ono što osvajači u pokušaju treba da znaju je da ni Cetinje ni Crnu Goru nije pokorio nikad niko u 1.000 godina njene državnosti, pa neće ni prolazni komični likovi koje najbolje personifikuje jedan od izvođača ove prljave operacije Aleksandar Vulin.
Premijer Krivokapić na Cetinje ne može doći bez kordona policije. Cetinjanima je otvoreno rekao da se on pitao Crna Gora ne bi bila samostalna država. Sad ponovo provocira. Zašto?
BOŠKOVIĆ: Svaki dolazak premijera Krivokapića na Cetinje do sada završio se neslavno. To pokazuje da on nije premijer Crne Gore, već da vodi kleronacionalističku vladu koja je najobičnija ispostava ostvarivanja interesa druge države. Osoba takvog profila nije i neće nikada biti dobrodošla na Cetinju. Što se konkretnog pitanja tiče, na njega sam dijelom već odgovorio u vašem prvom pitanju. Predsjednik Vlade je neozbiljan čovjek čija riječ nema nikakvu težinu i koji mišljenje mijenja izdana u dan. Bez obzira na to da li glumi hrabrog i odvažnog premijera ili onog koji cvili u crnogorskom parlamentu kako zbog pritiska parlamentarne opozicije on i saradnici završavaju u bolnici jasno je da Krivokapiću ne pristaje ni jedna ni druga uloga jer nije dostojan da bude predsjednik Vlade Crne Gore.
Osim ustoličenja, tenzije podiže i popis stanovništva Krivokapić, a potom Abazović su koliko juče kazali da nema uslova da se ove godine održi popis stanovništva, ali je nakon prijetnji DF-a da neće biti vlade ako ne bude popisa, zakon o popisu ekspresno uvršten u dnevni red Vlade zakazane za 26. avgust. Kako ovo komentarišete?
BOŠKOVIĆ: Crna Gora nalazi se u jednoj neizdrživoj, ali i dugoročno neodrživoj situaciji u kojoj je predsjednik Vlade čovjek kojeg podržava 14 poslanika, dok je ostatak parlamentarne većine u bojkotu što mislim daje politički potez koji će ući u udžbenike političke teorije. Svaki odgovoran čovjek, a premijer Krivokapić to svakako nije, odavno bi postavio pitanje svog povjerenja u parlamentu i na taj način riješio političku krizu u kojoj se država nalazi.
Mi zapravo danas živimo jednu potpuno izmještenu kohabitaciju koja umjesto da funkcioniše na relaciji Đukanović – Krivokapić, funkcioniše u odnosa Krivokapića sa liderima DF-a. U takvoj situaciji prisustvujemo stalnoj političkoj trgovini u cilju opstanka ove nefunkcionalne vlade. Sada je, kao predmet trgovine, došlo na red i pitanje popisa. D
F na ovom pitanju želi da pokaže ispravnost svoje politike brojem Srba na popisu, a Srbija ovo pitanje vidi kao dio šireg konteksta stvaranja “srpskog sveta” jer bi se, kako oni zamišljaju, nakon popisa otvorio prostor za ustavne izmjene i legitimisao se zahtjev da Crna Gora od građanske postane država konstitutivnih naroda. Ipak, i inspiratori “srpskog sveta” i njihovi izvođači radova u Crnoj Gori oličeni u DF-u varaju se kada misle da će popis donijeti neke spektakularne promjene i da će njegovim rezultatima pokazati nepostojanost crnogorske nacije. Crna Gora će opstati kao građanska i multikonfesionalna država, a njihova nacionalistička politika će se veoma brzo naći izolovana i na margini.
Koliko je pitanje popisa rizično po stabilnost imajući u vidu ogromnu zainteresovanost Srbije za popis u Crnoj Gori?
BOŠKOVIĆ: Popis je samo jedno od pitanja na kojima Srbija želi da se umiješa u unutrašnja pitanja naše države. Ipak, Crna Gora je pokazala rezistentnost na takvu vrstu djelovanja, čak i sada kada je formirana ovakva vlada. Jasno se vidjelo već više puta da građani Crne Gore znaju da se bore i izbore za svoje interese, a dovoljno je da se prisjetimo ekspresnog povlačenja Zakona o državljanstvu. Dakle, ni popis neće bolje proći. Varaju se svi koji misle da mogu da trguju sa nacionalnim identitetom Crnogoraca i da će popisom postiće nešto spektakularno. Čak iako do njega dođe, u šta sumnjam neće.
STRAH OD POVRATKA OPRAVDAN, DPS SE VRAĆA BRŽE NEGO ŠTO NASLUĆUJU U NOVOJ VEĆINI
Vjerujete li da će zakon o popisu dobiti podršku nove većine u parlamentu?
BOŠKOVIĆ: Apsolutno. Kao i kada je bio u pitanju Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili Zakon o budžetu. I tada smo imali slična trvenja uoči usvajanja pomenutih zakona, ali je na kraju presuđivala jedina tačka spajanja parlamentarne većinestrah od povratka DPS-a. Ipak, moram priznati da je taj strah opravdan. Prethodnih godinu dana je pokazalo da DPS i u opoziciji najbolje od svih štiti međunarodni ugled naše zemlje, što najbolje svjedoče primjeri Leposavić i usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Takođe, naš izborni rezultat u Nikšiću, kada smo ostvarili bolji rezultat nego na parlamentarnim izborima, jasno je pokazao da od pada našeg rejtinga nema ništa te da su neznavene i zlonamjerne bile prognoze da će nakon gubitka vlasti DPS pasti na ispod 20 ili čak 15 odsto poput SPS u Srbiji.
Preporučeno
DPS je na stabilnih 35 odsto sa trendom rasta, partija je u prethodnih godinu dana značajno kadrovski osvježena, komisije Glavnog odbora rade takođe izuzetan posao, a naša Nova platforma političkog djelovanja kao posljedica kongresne politike daje izuzetne rezultate. Dakle strah je opravdan. DPS se vraća, i vratiće se brže nego što i mogu naslutiti u parlamentarnoj većini.
