On je naglasio da je na početku mandata ove Vlade, jedan od prvih ciljeva bio da se ovaj zakon što prije donese.

-Status vlade u tehničkom mandatu će se definisati kao i broj resora u Vladi. Nadamo se da cemo u predstojećem periodu imati konkretnih sugestija na sam tekst zakona. Do sada nijedne konkretne sugestije nije bilo – ocijenio je Dukaj.

Konjević: Potreban kvalitetan zakonski tekst

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane u tehničkom mandatu Raško Konjević pohvalio je napor koje je Ministarstvo javne uprave uložilo kako bi mogli se moglo doći do nacrta zakona o Vladi.

– Nacrt će sigurno imati dorada, ali je ogroman napor urađen da dođemo do zakonskog teksta koji sadrži niz rešen. Pitanje organizacije vlade kroz zakon treba definisati na način koji bi bio trajniji. Segment tehničkog mandata vladi je najzanimljiviji. Imali smo dosta pritužbi javnosti na prethodni tehnički mandat vlade, a kao što vidite i ova je Vlada u tehničkom mandatu – rekao je Konjević.

On je istakao da je Vlada imala dosta “whats upp sjednica na kojima su smijenjivani funkcioneri.”

-Političke okolnosti nam daju dosta ideja šta sve treba uraditi u ovom nacrtu zakona. U narednih 40 dana biće prilike da se daju sugestije na tekst. Važno je da smo počeli. Vlada Zdravka Krivokapića nije uradila ništa na tu temu – dodao je ministar odbrane.

Prema njegovim riječima, političke okolnosti u poslednje dvije godine ukazuju da je potrebno da dobijemo kvalitetan zakonski tekst.

-Ono što je sigurno jeste da ćemo sa ovim tekstom imati pravni okvir sa definisanim normama i pravilima – istakao je Konjević.

Hasanagić Katana: Vladu da čini 24 resora, rok za sastavljanje Vlade mandatara 30 dana

V.d. sekretarke Ministarstva javne uprave (MJU) Enesa Hasanagić Katana kazala je da je Zakon o Vladi novina u našem pravnom sistemu.

-Nacrt se sastoji od 24 poglavlja u okviru kojih su propisane odredbe. Propisano je da je sjedište Vlade u Crnoj Gori, kao i da Vlada može imati najviše dva ministra bez portfelja. Propisano je da mandatar sastavi Vladu u roku od 30 dana, a ako to ne učini da vrati mandat predsjedniku države – navela je Hasanagić Katana.

Ona dodaje da je se propisuje i da Vlada kojoj je prestao mandat vrši samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti i da ne može vršiti i davati saglasnosti za imenovanja.

-Propisana je i obaveza premijera da u roku od 30 dana od prestanka mandata predloži novog kandidata. Propisano je i da Vladu čini 24 resora. Uređena su i pitanja koja se odnose na sazivanje i način odlučivanja na jednicama. Propisano je i koje akte donosi Vlada, kao i odnos Vlade sa drugim organima – naglasila je v.d. sekretarke MJU.

Radulović: Potrebno precizno utvrditi šta se odlučuje na telefonskoj sjednici

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović podsjetio je da se svaka Vlada u prvih sto dana bavila unutrašnjom organizacijom i sistematizacijom.

-U knjaževini i kraljevini Crne Gore precizno su bila utvrđena ministarska mjesta, a mi to danas nemamo. Ta stvar mora biti sistemskim zakonom definisana – naveo je Radulović.

U sličnim zakonima u regionu, kako je kazao, precizno je utvđen kvorum za odlučivanje na Vlade.

-Potrebno je precizno utvrditi i šta je telefonska sjednica, šta se na njoj odlučuje i koje teme ne mogu biti predmet odlucivanja na telefonskoj sjednici. Ovo što je predloženo ovim nacrtom je minimum onoga sto bi u ovom trenutku potrebno uraditi. – poručio je predsjednik Udruženja pravnika.

Papović: Javnost mora biti upoznata sa tim šta Vlada odlučuje i raspravlja

Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Biljana Papović saopštila je da su zakoni o Vladi i Skupštini preduslov razvoja demokratskog sistema.

-Mislim da su zakon o Vladi i Skupštini preduslov razvoja demokratskog sistema. Izostanak ovih zakona u prethodnom periodu doveli su nas do raznih problema. Pitanja koja su nama bila posebno važna su pitanje transparentnosti vlade. Smatramo da javnost rada vlade mora biti regulisano ovim zakonom i to na precizan način. Javnost mora biti upoznata sa tim šta Vlada odlučuje i raspravlja – istakla je Papović.

Odnos Skupštine i Vlade je, kako je naglasila važno pitanje koje ovaj zakon treba sa reguliše, kao i pitanje saradnje sa drugim državnim organima.

-Svako treba da da svoj doprinos da se ovaj zakon unaprijedi – zaključila je Papović.