U pismu koje je juče uputio državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko-Zgombić, on je naglasio kako Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice.
“Crna Gora je spremna za intenzivan i konstruktivan bilateralni dijalog, kako bi se došlo do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja. Crna Gora izražava spremnost da u najskorijem periodu pripremi i dostavi nacrt sporazuma o granici na kopnu i moru, koji će biti predmet daljeg usaglašavanja dviju strana, uz uvažavanje interesa obje države”, stoji se u pismu.
Božović je istom prilikom precizirao da bi, ukoliko dvije države ne postignu dogovor, „odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom instancom“.
“Takav pristup obezbijedio bi pravnu sigurnost, ravnopravnost strana i trajnost rješenja. Istovremeno, otvoreno bilateralno pitanje ne bi trebalo da se koristi kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora. Takav pristup nije u skladu sa duhom evropske integracije, načelom dobrosusjedskih odnosa ni principom jednakog tretmana država kandidata”, ukazao je crnogorski ministar pravde.
PISMO
Njegovo pismo predstavlja očekivani konkretan odgovor crnogorske strane na sve češće javne stavove hrvatskih zvaničnika, ali i zaključaka proisteklih iz kontakata delegacija dvije države. Božović je tako izrazio zabrinutost zbog povezivanja napretka Crne Gore u evropskim integracijama sa prihvatanjem hrvatskog prijedloga ugovora o kopnenoj granici. Podsjetio je na opredijeljenost naše zemlje za članstvo u EU kroz „konkretne rezultate i dosljedno ispunjavanje preuzetih obaveza“, zbog čega očekuje da se njen napredak „procjenjuje isključivo na osnovu ostvarenih rezultata i utvrđenih evropskih kriterijuma“.
Prema nezvaničnim ali pouzdanim saznanjima Pobjede, Vlada Crne Gore će nakon dodatnih konsultacija za ekspertima i nadležnim institucijama poslati kontraprijedlog kojim će se prevazići sve buduće nepoznanice povodom razgraničenja sa Hrvatskom, i na kopnu i na moru.
“Prijedlog će biti na bazi prijateljskih odnosa i poštovanja principa Badinterove komisije i međunarodnog prava”, saopštio je Pobjedi izvor iz vrha države.
U pismu Božović je naveo činjenicu da je hrvatski Sabor Deklaracijom o promovisanju evropskih vrijednosti u jugoistočnoj Evropi od 21. oktobra 2011. godine zauzeo stav da „otvorena bilateralna pitanja ne smiju biti prepreka pristupanju država kandidata EU, niti razlog za usporavanje procesa“. Zbog toga, dodao je, Crna Gora očekuje da se ti principi dosljedno primjenjuju i u njenom slučaju.
“Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, niti međunarodno pravo kao osnov za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije. Ali Crna Gora ne može prihvatiti rješenje koje nije rezultat pregovora i sporazuma dviju država, niti se može odreći svojih pravnih pozicija. Pitanje granice mora biti riješeno na osnovu činjenica i međunarodnog prava, uz uvažavanje interesa obje države”, istakao je Božović.
Naglasio je da su Crna Gora i Hrvatska prijateljske, susjedne i savezničke države koje dijele iste evropske i evroatlantske vrijednosti, a da nesuglasice treba rješavati „kroz međusobno poštovanje i očuvanje dobrosusjedskih odnosa“.
“Crna Gora želi da postane članica EU kao ravnopravna država, sa riješenim otvorenim pitanjima, ali ne po cijenu odricanja od legitimnih pravnih pozicija. Uvjereni smo da je takav pristup u interesu obje države i evropske budućnosti regiona”, zaključio je Božović u pismu državnoj sekretarki Metelko-Zgombić.
VRIJEDNOSNA PITANJA
Ovi stavovi čuli su se malo prije onih premijera i šefa diplomatije Hrvatske, Andreja Plenkovića i Gordana Grlića Radmana, na obilježavanju godišnjice stradanja Vukovara. Ovog puta nijesu se čuli stavovi ni i o granici, ni o školskom brodu „Jadran“, već samo o sudbini 14 nestalih osoba, čija je lista sa ličnim podacima dostavljena Crnoj Gori.
“Mi nijesmo dobili dovoljno saznanja do sada. To je dio Poglavlja 23. Očekivaćemo napredak u tom procesu, to je i te kako važno”, poručio je Plenković.
Istim povodom, ministar Grlić Radman je poručio da „svaka država koja želi da postane članica EU mora ispunjavati pristupne obaveze koje uključuju i vrijednosna pitanja“, a da pronalaženje nestalih i procesuiranje ratnih zločinaca po komandnoj odgovornosti spadaju u ta pitanja.
“Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja”, poručio je on.
VIŠEDECENIJSKI PRIVREMENI REŽIM
Pitanje Prevlake, poluostrva na ulazu u Bokokotorski zaliv, otvoreno je tokom raspada SFRJ. Badinterova komisija je 11. januara 1992. primijenila načelo „uti possidetis juris“, prema kojem međurepubličke granice postaju državne i mijenjaju se samo sporazumom. Komisija nije utvrdila kuda prolazi granica na Prevlaci. Poslije povlačenja JNA 1992, poluostrvo je deset godina bilo demilitarizovano i pod nadzorom UN-a.
Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija potpisale su 10. decembra 2002. Protokol o privremenom režimu. Hrvatskoj su u okviru tog režima pripali kopneni dio poluostrva i morski pojas od oko 500 metara na ulazu u Boku. Dio akvatorijuma s unutrašnje strane poluostrva obuhvaćen je posebnim režimom. Nakon obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora preuzela je pregovore o konačnom razgraničenju.
Nekadašnji premijeri dvije države, Milo Đukanović i Ivo Sanader, dogovorili su 2008. da se pitanje morske granice riješi pred Međunarodnim sudom pravde, ali predmet nikada nije stigao u Hag. Hrvatski sabor je 2011, u susret ulasku u EU, usvojio deklaraciju prema kojoj otvorena bilateralna pitanja – uključujući granice – ne treba da koče pristupanje kandidata EU.
Međudržavna Komisija za razgraničenje sastala se konačno 2015, ali nakon toga je uslijedio zastoj. Evropska komisija je 2018. za granične sporove bez bilateralnog rješenja predvidjela obavezujuću međunarodnu arbitražu.
Zagreb sada navodi da je Prevlaka bila u sastavu SR Hrvatske i da kopnenu granicu treba potvrditi prema stanju iz juna 1991. Morsko razgraničenje na ulazu u zaliv smatra otvorenim, jer morske granice bivših republika nijesu bile precizno povučene. Plenković je odbijanje nacrta koje je njegova zemlja uputila Crnoj Gori, protumačio kao neprihvatanje republičkih granica kao državnih.
Odgovor kabineta crnogorskog premijeraMilojka Spajića stigao je prošle sedmice, kada je rečeno da Crna Gora prihvata Badinterova načela i da nema teritorijalnih pretenzija. No, traži se utvrđivanje kuda je prolazila nekadašnja međurepublička granica, koja prema dostupnim dokumentima, nije bila u potpunosti definisana.
Predloženo je i da se jednim ugovorom utvrde kopnena i morska granica i tromeđa. Ako neposredni pregovori ne daju rezultat u razumnom roku, predlaže da se dvije države zajednički obrate međunarodnoj instanci, uz saglasnost o predmetu i pravnom osnovu postupka.
Božović predložio da se za zločine tokom devedesetih godina ispita odgovornost svih uključujući i najviše državne funkcionere
Ministar pravde Bojan Božović uputio je Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske pismo u kojem predlaže i da se uspostavi mehanizam saradnje radi razmjene dokumentacije i podrške nadležnim pravosudnim organima u utvrđivanju odgovornosti za ratne zločine devedesetih.
Božović pojašnjava da bi njegova svrha bila da, u okviru zakonskih nadležnosti obje države, olakša razmjenu raspoložive dokumentacije i drugih saznanja. Osim toga, ovo tijelo bi pružalo podršku nadležnim tužilaštvima u postupanju po predmetima iz njihove isključive nadležnosti.
Ističe se da mehanizam ne bi preuzimao funkcije tužilaštva ni sudova, niti bi prejudicirao ishod bilo kojeg postupka.
“Povodom pitanja koja se tiču događaja u logoru Morinj i drugih ratnih zbivanja iz perioda 1991–1992. godine, Ministarstvo pravde Crne Gore izražava spremnost za uspostavljanje zajedničkog mehanizma saradnje sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske. Svrha mehanizma bila bi da, u okviru zakonskih nadležnosti obje države, olakša razmjenu raspoložive dokumentacije i drugih saznanja te pruži podršku nadležnim tužilaštvima u postupanju po predmetima iz njihove isključive nadležnosti. Mehanizam ne bi preuzimao funkcije tužilaštva ni sudova, niti bi prejudicirao ishod bilo kojeg postupka”, naveo je Božović u pismu, a prenio RTCG.
Precizira se da rad mehanizma treba da obuhvati „ispitivanje svih nivoa komandne i druge odgovornosti, bez izuzetka, uključujući i eventualnu odgovornost najviših državnih i političkih funkcionera Republike Crne Gore u relevantnom periodu, ukoliko za to postoje činjenični i pravni osnovi“.
Preporučeno
“Smatramo da je utvrđivanje činjenica i postupanje nadležnih organa u skladu sa zakonom, bez obzira na funkciju ili položaj lica na koje se postupak odnosi, važno za pravdu prema žrtvama i unapređenje povjerenja među našim državama. Predlažemo da se u najkraćem roku održi sastanak radi dogovora o sastavu, mandatu i načinu rada ovog mehanizma, uz puno poštovanje nezavisnosti pravosuđa, vladavine prava i međunarodnih obaveza obje države”, zaključuje se u pismu.














