Naslovna
Politika

m:tel

tehnologija

Hronika
Biznis
Društvo
Lifestyle
Svijet
Sport
Video
Naslovna
Politika

m:tel

tehnologija

Hronika
Biznis
Društvo
Lifestyle
Svijet
Kultura
Gradovi
Sport
Video
IMPRESSUMO namaMarketingKontaktUslovi korišćenja

2026 Standard Media d.o.o. Podgorica. Sva prava zadržana

Naslovna

Istaknuto

Najnovije

Video

Pretraga

Naslovna

•

politika

CRNOGORSKO KLATNO

Piše: prof. dr Branislav Radulović

CRNOGORSKO KLATNOCRNOGORSKO KLATNO
Foto: PR Centar
Standard

15/08/2026

10:21

Podijeli

Facebook

Viber

X

Linkedin

WhatsApp

Mail

Kopiraj

U crnogorskoj istoriji postoji jedna pojava koja se ne može razumjeti ako se politički život posmatra samo kroz tradicionalne podjele: klubša – pravaša, bjelaša – zelenaša, partizana – četnika, liberala – narodnjaka, suverenista – unionista…

To je crnogorsko klatno.

Klatno koje se, kroz posljednjih više od jednog vijeka, pomjera od jednog crnogorskog pola ka drugom: od crnogorske državnosti prema srpskom nacionalnom i unitarnom projektu, pa ponovo nazad. Od negiranja posebnosti prema njenom afirmisanju, od jednog apsoluta prema drugom.

A malo je ličnosti koje tu pojavu bolje simbolizuju od Marka Dakovića.

Daković nije bio politički marginalac. Bio je jedan od najistaknutijih predstavnika crnogorske omladine u Beogradu, protivnik režima knjaza Nikole i jedan od vodećih ljudi pokreta koji je zagovarao bezuslovno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom. Zbog političkog djelovanja u Bombaškoj aferi 1907–1908. osuđen je u odsustvu na smrt.

Bio je, dakle, čovjek koji je vjerovao da se crnogorsko pitanje može riješiti tako što će se Crna Gora „sjediniti sa Srbijom“.

I upravo je tu počela jedna od najvećih istorijskih ironija.

Jer Daković nije bio čovjek koji se borio protiv slobode. Naprotiv. Bio je protivnik samovolje, zalagao se za političke slobode i parlamentarni poredak. Njegov problem nije bio u tome što je želio promjenu, već u tome što je vjerovao da će promjena koju je zagovarao donijeti upravo ono čemu je težio.

Godine 1918. našao se među protagonistima procesa koji će dovesti do nestanka crnogorske državnosti. Iako se tada nalazio van zemlje, izabran je za poslanika tzv. „Velike narodne“ odnosno Podgoričke skupštine i za člana Izvršnog odbora, tijela koje je trebalo da sprovede odluke o bezuslovnom ujedinjenju. U političkoj propagandi unionista kasnije će biti predstavljan kao jedan od ključnih ljudi tog procesa.

U slučaju Dakovića tada je klatno snažno otišlo na jednu stranu.

Ali istorija ima nezgodnu osobinu: posljedice političke odluke često ne liče na očekivanja onih koji su je donijeli.

Daković se vrlo brzo udaljio od političkog života. Već 1920. godine odbio je da bude nosilac liste na izborima i povukao se iz politike.

To je možda najvažniji trenutak njegove biografije.

Jer čovjek koji je bio jedan od glavnih protagonista ujediniteljskog pokreta nije postao njegov najuporniji branilac.

Nije promijenio stranu. Promijenio je odnos prema vlastitoj političkoj pobjedi.

U vrijeme kada je postajalo očigledno da politička stvarnost ujedinjenja nije izgledala onako kako su je zamišljali njegovi raniji protagonisti, Daković se povukao iz politike.

Tu počinje drugi dio priče o Marku Dakoviću.

On nije odmah promijenio stranu i postao klasični crnogorski suverenista. Nije prešao u tabor zelenaša.

Ali je prestao da bude ono što je bio 1918.

I upravo zbog toga njegova biografija mnogo više govori o Crnoj Gori nego biografija čovjeka koji je čitav život proveo na jednoj političkoj strani.

Daković nam pokazuje da između dva crnogorska pola nijesu uvijek stajali samo ljudi koji su se rađali kao „bjelaši“ ili „zelenaši“.

Nekada su ljudi prelazili iz jednog političkog uvjerenja u drugo, povlačili se, razočaravali, mijenjali odnos prema državi, prema Beogradu, prema Podgorici, prema sopstvenim ranijim idejama.

Zato je „crnogorsko klatno“ mnogo složenije od današnjih političkih etiketa i crno-bijelog čitanja.

NOVI DAKOVIĆ

Razvoj događaja neke stvari zna da postavi na svoje mjesto.

Jedan „srpski“ politički subjekt ustanovio je nagradu „Marko Daković“.

Vjerovatno nijesu slutili da će, dajući nagradu po imenu Marka Dakovića, izabrati upravo čovjeka čija biografija ruši sliku o istoriji kao pravolinijskom maršu.

Jer ako je Daković bio simbol 1918, njegova kasnija politička sudbina pokazuje nešto mnogo složenije.

Daković je 1918. bio među onima koji su snažno Crnu Goru pogurali prema jednom polu. A onda se, samo dvije godine kasnije, povukao iz politike.

Nije promijenio istoriju.

Ali je promijenio odnos prema vlastitoj političkoj pobjedi.

I tu leži njegova najveća istorijska lekcija.

Jer oni koji danas Marka Dakovića žele pretvoriti u jednodimenzionalni simbol „srpstva“ prećutkuju njegov politički raskorak sa stvarnošću koja je nastala nakon 1918.

Zato bi oni koji ga svojataju morali dublje da se zamisle nad političkom sudbinom čovjeka čije ime nose njihova priznanja.

Jer istorijske ličnosti nijesu vlasništvo savremenih političkih projekata.

A pogotovo nijesu onda kada njihova biografija govori više od političke etikete koju im danas neko želi nalijepiti.

Daković je bio Crnogorac koji je vjerovao u ujedinjenje sa Srbijom, a zatim se povukao iz politike kada je politička stvarnost krenula putem koji nije odgovarao njegovim očekivanjima.

U tome nema nikakvog paradoksa koji treba sakriti.

Naprotiv.

To je možda jedan od najboljih ključeva za razumijevanje Crne Gore XX vijeka.

Jer crnogorska istorija nije istorija dvije vječno nepromjenjive vojske.

To je istorija klatna.

A klatno se ne pomjera zato što se narod preko noći promijeni.

Pomjeraju ga ljudi.

Njihove zablude.

Njihove nade.

Njihove pobjede.

Njihova razočaranja.

I njihovo kasno shvatanje da politička odluka može proizvesti posljedice koje nijesu planirali.

Marko Daković bio je jedan od ljudi koji su 1918. pomjerili crnogorsko klatno.

Ali istorijska ironija je u tome što se, kada je klatno otišlo predaleko od njegovih očekivanja, on sam sklonio iz politike.

Zato Marko Daković nije samo priča o 1918.

On je priča o Crnoj Gori.

O njenom političkom klatnu.

I o jednoj neprijatnoj istorijskoj istini: oni koji najjače pomjere klatno često ne mogu predvidjeti gdje će se ono zaustaviti.

Zato je Marko Daković dobra i poučna lekcija za one koji danas dijele priznanja sa njegovim imenom.

Preporučeno

Foto:Dragan Mijatović, Pobjeda

NOVI DETALJI UBISTVA NA CETINJU: Ubica Đuričkovića navodno imao pomagača, automobil zapaljen u Bukovici

FOTO:STANDARD

TUČA U BOKEŠKOJ ULICI: Jedna osoba povrijeđena

Foto: Regionalni ronilački centar Bijela

TRAGIČAN KRAJ POTRAGE: Mještani Konika pronašli tijelo šestogodišnjeg dječaka

Mjesto ubistva Miloša Đuričkovića (Foto: RTCG)

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: U ubistvu Đuričkovića učestvovale najmanje dvije osobe, pronađeno zapaljeno vozilo i dvije puške

Ilustracija, Foto: Pixabay

Narandžasti alarm za cijelu Crnu Goru: Stižu nevrijeme, obilna kiša i jaki udari vjetra

NESTALA OSOBA NA SKADARSKOM JEZERU: Vatrogasci kreću u potragu čamcem i dronom

Branislav RadulovićCrna GoraCRNOGORSKO KLATNO

Ostavite komentar

Komentari (0)

Najnovije

Najčitanije

Foto: OSCG
Sport
•22/11/2026•15:24

Jedinstvo u polufinalu Kupa

Foto: Robert Patinson kao Džejms Bond
Život
•22/11/2026•15:12

Evo koliko će Robert Patinson zaraditi kao Džejms Bond: Milioni mu stižu na račun nakon uloge 007

Foto: PR Centar
Kolumne
•22/11/2026•15:01

Mati

Politika
•22/11/2026•14:57

Plenkovićev posebni savjetnik: “S Crnom Gorom nema pregovora, a ni Srbiji popustiti nećemo”

Gradovi
•22/11/2026•14:25

Opština Bar: Rekordnih 1.169 takmičara na 17. izdanju karate turnira “Trofej Bara”

Foto: EPA/ KRISTINA KORMILITSYNA / SPUTNIK / KREMLIN
Svijet
•22/11/2026•14:22

Todorović: Putin želi novi Varšavski pakt i novu Jaltu

Pogledaj sve

POVEZANI ČLANCI

FOTO: Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslova
Društvo
Đaković: Bezbjednost hrane temelj zdravlja građana i evropskih standarda u Crnoj Gori

06/06/2026

•

15:51

Foto: EPA
Politika
OD PODGORIČKE SKUPŠTINE DO “SOLANIJE” I 21. MAJA: Kako je Crna Gora izgubila, čuvala i obnovila državu

19/05/2026

•

09:22

FOTO: X
Politika
Cikotić: Stojović ima isto tumačenje istorije kao Mandić, ništa tako dobro ne miri kao fotelje

12/11/2025

•

16:34

Milorad Popović
Kultura
Popović: Crna Gora je, iako nominalno suverena i nezavisna država, bantustan kojim vladaju režimi iz Moskve i Beograda

05/05/2025

•

14:40