Video
Tekst deklaracije o opstanku Srba u regionu još nije ni počet na ekspertskom nivou, saznaje Pobjeda u dijelu akademskih krugova koji treba da učestvuju u njenom pisanju.
Preporučeno
Ovu informaciju nije potvrdio, ali ni demantovao Nikola Selaković, generalni sekretar predsjednika Srbije, kojeg smo pitali zašto kasni ovaj dokument čije je predstavljanje baš on najavio za kraj novembra ili 1. decembra, na dan proglašenja kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u javnosti je predstavljan kao najupućeniji, ali i najzainteresovaniji za ovaj dokument ne oglašava se iako je i on pominjao iste rokove kao i Selaković.
Na pitanje Pobjede zašto se kasni sa predstavljanjem deklaracije, Dodikov PR, Pero Simić je dao samo uopštenu najavu.
Detalji
“Uskoro će javno biti saopšteno. Predsjednici će se brzo sastati, ali ne bih išao u detalje”, kaže Simić.
On nije mogao da precizira šta vremenski znači uskoro, pet, deset dana ili mjesec, a na pitanje da li je vidio tekst odgovara: „Nijesam gledao ništa“. Na opasku da su čuli da teksta nema jer pisanje nije započeto, Simić je samo lakonski konstatovao: „Svašta ljudi pričaju“.
Da li je najavljivanje ovog dokumenta bio samo marketinški gaf koji je u momentu promovisanja politički odgovarao predsjedniku Republike Srpske ili predsjedniku Srbije i njene Vlade kako bi se pokazalo da matica brine o Srbima van Srbije? Predsjednik RS Dodik je prije nepunih mjesec dana govoreći o deklaraciji, pored ostalog, rekao:
„Mislim da je ona u završnoj fazi izrade i da u ovom mjesecu treba da se pojavi u javnosti”.
Pored Dodika, koji je jedini predstavnik Srba iz regiona koji valjda i učestvuje u izradi ovog dokumenta, u timu su i dekani beogradskog Pravnog i Filološkog fakulteta dr Sima Avramović i dr Ljiljana Marković, predsjednik Matice srpske iz Novog Sada dr Dragan Stanić, profesor beogradskog Pravnog fakulteta dr Mirko Vasiljević i još nekoliko lingvista i stručnjaka za slavistiku čija imena nijesu saopštena.
Cilj
Cilj ovog dokumenta, prema ranijim najavama, je očuvanje jedinstva srpskog naroda. Deklaracija bi trebalo da se fokusira na upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, prava na očuvanje nacionalnog, kulturno istorijskog nasljeđa i prava na obrazovanje na srpskom jeziku, kao i izučavanje nacionalne kulture, istorije, geografije.
Treba napomenuti i da je Srbija ovih dana fokusirana na dešavanja u Haškom tribunalu, prvo na presudu Ratku Mladiću, a zatim i na samoubistvo Slobodana Praljka, kao i na odnose sa BiH posebno nakon izjave Bakira Izetbegovića da bi BiH mogla da prizna Kosovo. Zbog zategnutih odnosa članovi tročlanog predsjedništva BiH dolaze kod predsjednika Srbije krajem sedmice, a deklaracija kad stigne na dnevni red.
