Video
On je ocijenio da je Samit EU – Zapadni Balkan u Tivtu bio događaj od izuzetnog značaja za Crnu Goru.
“Crna Gora se već duže vrijeme, kroz ponovljene izjave evropskih zvaničnika, posmatra kao naredna članica Evropske unije. To uliva optimizam da bi se taj scenario zaista mogao ostvariti. Današnji samit tome je dodatno doprinio, a posebno su značajne izjave dvojice najviših evropskih zvaničnika, Antonija Košte i Ursule fon der Lajen, koji su prvi put javno saopštili da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Do sada je to uglavnom bila poruka domaćih političara, a sada smo je čuli i od evropskih lidera. Ne znamo da li će se ta dinamika ostvariti, da li će Crna Gora uspjeti da završi sve neophodne obaveze i kakav će uticaj imati geopolitičke okolnosti, ali su poruke svakako veoma ohrabrujuće”, naveo je Darmanović gostujući na TV E.
On smatra da je pozicija Crne Gore u procesu evropskih integracija veoma dobra, ali podsjeća da se ne smije zanemariti ni mogućnost da se Island ponovo aktivno uključi u proces pristupanja.
“Island bi, ukoliko građani na referendumu potvrde opredjeljenje za članstvo u EU, mogao veoma brzo da napreduje. Međutim, ukoliko bismo se našli u paketu sa Islandom, to bi za Crnu Goru mogla biti povoljna okolnost. U pojedinim državama članicama o proširenju se odlučuje referendumom, dok je u nekima dovoljna odluka parlamenta. U svakom slučaju, naša pozicija je dobra”, kazao je Darmanović.
Govoreći o izazovima na evropskom putu, on je ocijenio da će kompromisi između vlasti i opozicije biti neophodni, posebno kada je riječ o reformama u oblasti bezbjednosti i izbornog zakonodavstva.
“Izborna reforma je dugo na stolu. Ostvaren je određeni napredak kroz usvajanje rješenja koja predviđaju održavanje lokalnih izbora u jednom danu, sprječavanje izbornog turizma, povećanje zastupljenosti žena na izbornim listama na 40 odsto i profesionalizaciju Državne izborne komisije. Međutim, ostalo je još mnogo pitanja na kojima insistiraju OEBS i evropski partneri. Kada je riječ o zakonima iz oblasti bezbjednosti, oni su izazvali ozbiljne polemike u javnosti, ne samo među opozicijom, već i u nevladinom sektoru i medijima. Ipak, Evropska unija nije pokazala naročito oštar otpor prema tim rješenjima, već je ostavila mogućnost njihovog naknadnog unapređenja”, rekao je Darmanović.
Komentarišući slučaj vraćanja leta iz Srbije sa 87 putnika, među kojima je bilo i bezbjednosno interesantnih osoba, Darmanović smatra da je cijela situacija ostavila loš utisak.
“Sve je ostavilo prilično mučan utisak. Mislim da je to bio ozbiljan politički autogol predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Istovremeno, vlast u Crnoj Gori odlučila je da ne ulazi u javne političke sukobe, ali su bezbjednosne službe veoma jasno i profesionalno odradile svoj posao. Da li je akcija sprovedena na osnovu informacija dobijenih od saveznika iz NATO-a ili na neki drugi način, manje je važno od činjenice da je izvedena odgovorno i primjereno. Vjerovatno je procjena bila da će javnost, mediji, nevladin sektor i opozicija već dovoljno govoriti o tome, bez potrebe da državni vrh dodatno podiže tenzije uoči samita. U svakom slučaju, riječ je o aktivnosti koja je ostavila loš utisak i pokazala da je crnogorski sistem ovog puta demonstrirao određeni nivo otpornosti”, ocijenio je Darmanović.
Podsjećajući da je na današnji dan prije devet godina Crna Gora postala članica NATO-a, Darmanović je istakao da je upravo članstvo u Alijansi najvažniji spoljnopolitički uspjeh države nakon obnove nezavisnosti.
Preporučeno
“Najbolje je postaviti pitanje kako bi Crna Gora danas izgledala da nije članica NATO-a. Nijednom nijesmo morali da tražimo vojnu pomoć saveznika, ali svi znaju da postoji jasna granica jer smo dio najjačeg vojnog saveza na svijetu. Imamo stalnu saradnju i razmjenu informacija sa partnerima. I u slučaju samita u Tivtu dobili smo važne informacije od saveznika. Zato smatram da je članstvo u NATO-u najveći događaj nakon obnove nezavisnosti 2006. godine”, zaključio je Darmanović.
