Iz vladajućeg Pokreta Evropa sad tim povodom ocjenjuju da pet neuspješnih konkursa za izbor predsjednika i članove CIK-a oslikava deficit stručnog kadra na tržištu i najavljuju prilagođavanje zakona. Sa druge strane, iz Građanskog pokreta Ura upozoravaju na višemjesečnu blokadu Državne izborne komisije i predlažu hitna zakonska rješenja kako bi se izbjegao rizik za legitimitet predstojećih lokalnih i parlamentarnih izbora.

Zvanični stav parlamentarne većine u razgovoru za naš list iznio je šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić koji smatra da neuspjeh pet uzastopnih konkursa nije dokaz kraha reforme, već jasan pokazatelj nedostatka stručnog kadra na crnogorskom tržištu rada.

“Pet propalih konkursa za izbor članova CIK-a oslikava realnost da u Crnoj Gori prosto nema dovoljno kandidata koji bi mogli da ispune sve zakonom propisane kriterijume, što ne znači da je reforma neuspjela već da treba tome da se prilagodimo. Na upućeni prijedlog da se prošire kriterijumi kako bi se više kandidata moglo prijaviti na konkurs gledamo kao na potrebu da se teorija usaglasi sa praksom, što je česta pojava kod reformi”, ocijenio je Čarapić.

Vasilije Čarapić, FOTO: Mara Babović

On poručuje da cilj ostaje depolitizovana i profesionalna Centralna izborna komisija, te da se od tog koncepta neće odustati.

“U narednim danima ćemo razmotriti sve opcije oko eventualnih izmjena zakona u ovom pravcu”, najavio je Čarapić.

Sa druge strane, šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta Ura Zoran Mikić ističe da je profesionalizacija organa za sprovođenje izbora, odnosno CIK-a i opštinskih komisija, jedna od najvažnijih reformi koje su postignute prošle godine u sklopu sveobuhvatne izborne reforme. Međutim, godinu kasnije, kroz primjenu tih izmjena u praksi pokazalo se da skupštinska Komisija koja je trebalo da sprovede postupak izbora predsjednika i pet članova CIK-a nije uspjela to da uradi ni nakon pet javnih konkursa.

Poslanik GP Ura za Pobjedu podsjeća da je ta partija i ranije nudila konkretna zakonska rješenja za izlazak iz ove krize.

“Predlagali smo dvije ključne izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika. Prva je da se kroz izmjene zakona omogući članu Državne izborne komisije (DIK) koji predstavlja NVO, a koji jedini nije politički delegiran, da predsjedava sjednicama tog tijela do formiranja profesionalnog CIK-a. Time bismo DIK izveli iz stanja blokade u kojoj se nalazi više od šest mjeseci i omogućili njegovo funkcionisanje. Zaposleni u DIK-u bi mogli nesmetano da primaju zarade, a isto tako bi vršio popunu upražnjenih poslaničkih mjesta u Skupštini, što nije radio prethodnih pola godine”, pojašnjava Mikić.

On dodaje da se druga izmjena zakona koju je predlagala Ura odnosi na otvaranje vrata za stručnjake van pravne struke.

“Smatramo da treba omogućiti da se za članove CIK-a prijavljuju i kandidati koji su završili Fakultet političkih nauka. Time bi se stvorili preduslovi da širi krug ljudi aplicira. Crna Gora ima mnogo kvalitetnih kadrova koji odlično poznaju izborne sisteme i izborne procese, a kojima trenutni zakonski okvir onemogućava da se prijave za člana CIK-a”, obrazložio je Mikić.

Zoran Mikić, FOTO: F. Burzanović/Skupština Crne Gore

Prema njegovim riječima, ovakvo stanje je neodrživo imajući u vidu da nas očekuju opšti lokalni i parlamentarni izbori za manje od godinu.

“Poslanici, bez obzira da li su iz vlasti ili opozicije, imaju obavezu da učine sve što je u njihovoj moći kako ne bi doveli u pitanje legitimitet izbornih procesa kao i održavanje izbora. Klub poslanika GP Ura je spreman da inicira rješavanje ovog pitanja, za šta je potrebna dvotrećinska većina”, poručio je Mikić.

SUGESTIJE IZ EU

Da je na rješavanje tog institucionalnog čvora usmjerena i pažnja međunarodnih partnera, potvrđeno je Pobjedi iz kancelarije Delegacije Evropske unije u Podgorici.

“Sve izmjene izbornog zakonodavnog okvira trebalo bi pripremati kroz transparentan i inkluzivan proces, a rješenja usvajati na osnovu širokog političkog konsenzusa, u skladu sa političkim sporazumom između parlamentarne većine i opozicije”, naveli su u odgovoru.

Kako su precizirali, uspostavljanje u potpunosti profesionalizovane i efikasne Centralne izborne komisije predstavlja važan dio izborne reforme u Crnoj Gori.

“Od ključnog je značaja da Komisija postane u potpunosti operativna najkasnije do kraja avgusta 2026. godine, kako bi se omogućile pravovremene pripreme za predstojeće lokalne i parlamentarne izbore, uključujući imenovanje opštinskih izbornih komisija. Efikasno funkcionisanje izborne administracije u godini koja prethodi izborima od suštinskog je značaja za kredibilan izborni ambijent i povjerenje javnosti u izborni proces”, zaključuje se u odgovoru Delegacije EU.

Delegacija EU  u Podgorici, FOTO: Mara Babović

Podsjećamo, čitav proces oko pokušaja imenovanja na pozicije u CIK-u od samog početka pratile su nesuglasice oko selekcije i bodovanja prijavljenih kandidata. Kroz pet uzastopnih krugova javnih poziva, Komisija nije uspjela da postigne neophodan konsenzus za utvrđivanje konačne liste, iako su se na konkurse prijavljivali brojni pravni stručnjaci. Ni takvi kandidati nijesu uspjeli da obezbijede zakonom propisanu većinu od četiri petine glasova za zaokruživanje personalnog sastava. Čitava blokada kulminirala je odlukom skupštinske Komisije da prekine rad i Administrativnom odboru zvanično vrati mandate na raspolaganje.

Jedan od kandidata za člana CIK-a i bivši predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP), Muhamed Đokaj, prošle sedmice podnio je zvaničan Zahtjev za slobodan pristup informacijama kojim traži potpunu transparentnost rada tog skupštinskog tijela od drugog do petog konkursa. On je od Komisije zatražio dostavljanje kompletnih zapisnika sa svih sjednica, pravilnika o ocjenjivanju, ali i zvanične prepiske sa Državnom izbornom komisijom i Agencijom za sprečavanje korupcije (ASK). Bivši predsjednik Savjeta AZLP-a zahtijevao je uvid u dopise i provjere koje je Komisija tajno vršila kod ASK-a, a koje se odnose na njega lično, što može da otvori dodatnu sumnju da su se iza zatvorenih vrata vršile selektivne političke diskreditacije nezavisnih kandidata. On u zahtjevu takođe traži dokumentaciju na osnovu koje su sami članovi Komisije uopšte imenovani na te pozicije.

I advokat Amer Šukurica, koji je učestvovao na konkursima, u ranijim obraćanjima javnosti je problematizovao rad Komisije, oštro kritikujući najnoviji prijedlog tog tijela da se zakonski redefiniše rad bivšeg DIK-a i tu izabere novi predsjedavajući.

“Usvajanjem novog zakona DIK je prestao da postoji, što je potvrđeno i odlaskom Nikole Mugoše u Ustavni sud, iako je propisano da vrše funkciju tehnički do izbora CIK-a. Eventualni izbor novog predsjednika DIK-a ne može se obaviti bez promjene zakona. Međutim, sada je Skupština Crne Gore praktično preuzela ulogu DIK-a. U dva navrata su poslanički mandati u parlamentu verifikovani bez prethodnog obavještenja od DIK-a, što je bila izričita zakonska obaveza”, upozorio je ranije Šukurica. 

Na pitanje da prokomentariše prijedlog za uvođenje drugih struka u CIK, on je bio kategoričan u ocjeni da procjenu kršenja zakona mogu da utvrde samo diplomirani pravnici.